Hrvatska
U Jadranu uočene nove vrste: “Imamo otrovnog predatora s vrlo bolnim ubodom”
Tijekom 2022. i 2023. godine zabilježena je, po prvi puta, pojava nekih novih vrsta riba u Jadranskom i Sredozemnom moru, a jedna od njih je tzv. riba vjeverica. Provjerili smo koje su to vrste koje sada srećemo u našem moru, a kojih ranije nije bilo.
Kako su nam kazali iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, nedavno je u Jadranskom moru zabilježena i vrsta gonič iglica (Tylosurus crocodilus). Dodaju da se riba vjeverica po prvi put u Jadranskom moru pojavila 2022. godine u Italiji kod Trsta.
“Radi se o suptropskoj ribi atlantskog podrijetla, koja u prirodnom području rasprostranjenosti živi uz koraljne grebene na dubini od nula do 180 m. U zapadnom dijelu Atlantskog oceana zavičajna je od Sjeverne Karoline u SAD-u do Brazila, zatim na otoku Ascension i Saint Helena u središnjem dijelu južnog Atlantskog oceana te od Gabona do Angole u istočnom dijelu oceana.
Kao i mnogim tropskim i suptropskim vrstama, za širenje i uspostavu populacija pogoduje joj topla klima te bi zbog zagrijavanja mora uslijed klimatskih promjena moglo doći do širenja ove, ali i drugih stranih vrsta u unesenom području”, kazali su nam iz Ministarstva.
Također, pozivaju građane da prijave strane vrste koje primijete. O pojavi novih vrsta u Jadranskom moru za N1 je govorio i dr. sc. Neven Iveša, dipl. ing. biologije sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. On navodi da je nekoliko razloga za to
“Ispuštanja balastnih voda mogu se smatrati glavnim uzrokom unosa novih vrsta u nova staništa. Mogući su i zbijegovi iz akvarija ili akvakulture, no takvi slučajevi su puno rjeđi. Nove vrste se detektiraju upravo na područjima prometnih luka kao npr. u Tršćanskom zaljevu”, pojasnio je Iveša i dodao:
“Posljednjih godina diljem planete bilježe se i prirodne migracije tropskih i suptropskih vrsta prema sjevernim dijelovima hemisfere čemu pridonosi globalno zatopljenje odnosno povećanje prosječne temperature mora.”
Neke vrste mogu postati invazivne
Što se tiče ribe vjerverice, Iveša navodi da je njeno ponovno pojavljivanje u Jadranskom moru vjerojatno posljedica ispuštanja balastnih voda.
Slično smatra i mag. biologije Zrinka Jakl, voditeljica Programa zaštite prirode u Udruzi za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce. Ona naglašava i ulogu Sueskog kanala koji je spojio Sredozemno i Crveno more, a kojim je omogućen dolazak tropskih vrsta u Sredozemno more. Uz to, veliku ulogu u nastanjivanju tropskih vrsta odigralo je i povećanje temperature mora, kao i intenzivan pomorski promet. No, nisu samo nove ribe noviteti u Jadranskom moru…
“Postepeni dolazak ovih vrsta od juga prema sjeveru Sredozemnog mora i Jadrana bilježi se već dugi niz godina. Ribe su najočitiji novi stanovnici, međutim riječ je i o novim vrstama alga i beskralješnjaka. Dio ovih vrsta se brzo razmnožava, a nema prirodnog neprijatelja na ovim prostorima, pa tako mogu postati invazivne, odnosno pogubne za lokalnu bioraznolikost”, istaknula je Jakl za N1.
Navela je i neke primjere. “Primjer takve vrste je riba paun ili vatrenjača (Pterois miles), tropskoj vrsti koja je već nanijela značajnu ekonomsku štetu u mnogim ne-tropskim morima, a 2021. je prvi puta zabilježena i u Jadranu. Riječ je o predatoru koji se brzo razmonožava, a hrani svim vrstama riba u priobalju i to pogotovo manjim ribama. Ima otrov u gotovo svim leđnim perajama i ubod je vrlo bolan, ali rijetko može izazvati ozbiljnije posljedice. Ovom vrstom se hrane jedino veći predatori poput morski pasa, raža i kirnji, međutim ove vrste su u Jadranu prelovljene i na rubu izumiranja.”
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




