Connect with us

Hrvatska

Od Slovenije do Albanije: Cijene smještaja na Jadranu za četveročlanu obitelj

Objavljeno

-

Jadransko more smatra se jednom od top destinacija za ljetovanje, prije svega zbog mirisa mora, prelijepih plaža, ali i saliniteta vode.

Provjerili smo koliko košta smještaj u privatnim aparmanima i hotelima na više lokacija na Jadranu, od Slovenije do juga Albanije, za četveročlanu obitelj u špici sezone – od sredine srpnja do sredine kolovoza.

Riječ je o najpovoljnijim cijenama na Bookingu, za smještaje koji su dostupni u ovom periodu. Radi se o opcijama u vlastitoj organizaciji, mimo turističkih agencija.

Slovenija

Najsjeverniji dio Jadranskog primorja je u Sloveniji, gdje u Izoli možete naći privatni smještaj već za 850 eura, za 10 dana za dvoje odraslih i dvoje djece, iako postoje i opcije da isti aranžman platite i više od 4.000 eura.

Kada je riječ o hotelima, najpovoljnije varijante kreću od 1.500 eura i idu i do 5.000 eura za deset dana ljetovanja.

Cijene privatnih apartmana slične su i u Portorožu, s tim što su hoteli znatno skuplji i ne mogu se naći ispod 1.700 eura za četiri osobe.

Hrvatska

Krećemo od Istre… U Poreču se najpovoljniji apartmanski smještaj za obitelj od četiri člana može naći za oko 1.000 eura za 10 dana, a hotelski za oko 1.350 eura.

U Rovinju je cijena privatnog smještaja slična, ali se zato hotelski smještaj kreće od 1.450 pa do više od 12.000 eura.

Na Krku možete privatno naći apartman za svoju obitelj od, u prosjeku, 100 eura dnevno pa sve do 8.270 eura za 10 dana, a najpovoljniji hoteli su i duplo skuplji.

Šibenik je nešto jeftiniji, tu četvoročlana obitelj za smeštaj za 10 dana može proći i s 570 eura pa naviše, dok se u hotelima cijene kreću od 2.200 do 6.650 eura.

Otok Brač nudi privatni smještaj za obitelj za već 1.000 eura, ali postoje i oni za koje ćete za deset dana platiti više od 10.000 eura. Cijene hotela na ovom otoku kreću se od 2.100 eura za 10 dana pa naviše.

Na Hvaru se, s druge strane, može naći jeftiniji privatni smještaj, već od 85 eura dnevno pa sve do više od 8.500 eura za 10 dana. Međutim, hotela nema jeftinijeg od 3.600 eura, samo s doručkom.

Makarska je relativno jeftinija. Apartmani se mogu naći od 460 eura za period od deset dana za četiri osobe, ali ima onih i za više tisuća eura. Cijene hotela su od 1.870 eura za isti period i isti broj osoba.

Bosna i Hercegovina

Malo primorje, ali ne i zanemarivo. Najpopularnije mjesto, Neum, nudi privatni smještaj u špici sezone za četvoročlanu obitelj već od 530 eura za 10 dana pa sve do 2.130 eura.

Najjeftinij hoteli su nešto jeftiniji od 1.000 eura, a najskuplji i preko 3.000 eura.

Crna Gora

Što južnije, to jeftinije, rekli biste kad vidite cijene. U Herceg Novom četovoročlana obitelj za 10 dana može proći s iznosom od petstotinjak eura pa naviše u privatnom smještaju, a u hotelskom od 1.600 eura naviše.

U Tivtu je moguće naći smještaj za obitelj već za 44 eura, a u Budvi za pedesetak eura.

U Ulcinju, međutim, za 10 dana možete platiti i samo 300 eura ili od 1.000 eura, ako želite boraviti u hotelu.

Albanija

Za razliku od Crne Gore, cijene su veće krenete li od sjevera ka jugu.

Na Draču bi četvoročlana obitelj mogla u piku sezone ljetovati za već od 220 eura za 10 dana u apartmanima, i od 265 eura u hotelu s doručkom.

Međutim, jug je skuplji. Cijene u Ksamilu idu od oko 600 eura pa sve do 3.000 eura u privatnim apartmanima, a od 720 do 4.700 eura u hotelima, za 10 dana.

Saranda je nešto jeftinija te se na Bookingu može naći smještaj za obitelj za deset dana od 320 eura pa sve do više od 3.000 eura, a u hotelima od 660 eura do 4.850 eura.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu