ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) Nadbiskup Zgrablić redovnicama: „Želim vam izreći priznanje, zahvalu, poštovanje za vaš rad i ohrabriti vas!“
Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić susreo je redovnice djelatne u Zadarskoj nadbiskupiji na rekolekciji redovnica održanoj u četvrtak, 18. svibnja u dvorani Sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru. Mons. Zgrablić održao je poticajni duhovni nagovor o kreposti ljubavi i potrebi njenog življenja prema zapisima tri svetice redovnice: Terezije od Djeteta Isusa, Terezije Avilske i Majke Terezije.
„Drago mi je biti s vama. Želio sam susresti se s vama u prvim mjesecima moje službe nadbiskupa. Najprije bih svima doista želio od srca zahvaliti na svemu dobrome koje činite u Nadbiskupiji“ rekao je redovnicama mons. Zgrablić.
Mnogi nastupaju javno u Crkvi, govori i postupci nekih često su vidljivi i u javnosti više prisutni, a o redovnicama se piše manje u odnosu na neke druge stvarnosti i djelovanja u Crkvi, primijetio je zadarski nadbiskup.
„Ali, ono što redovnice čine doista je prevažno u Crkvi! To nije nešto sporedno, nego je bitni dio Crkve. Živost mjesne Crkve i duh koji vlada u Crkvi je zahvaljujući i mnogim redovnicama koje vrše svoje poslanje u Crkvi i revno, predano žive svoju karizmu. Vi ste veliki blagoslov za Crkvu“ poručio je mons. Zgrablić redovnicama.
I u Svetom Pismu mnogi primjeri žena pokazuju koliko su žene velike i važne. „Negdje sam pročitao da ni Bog nije mogao bez žene. I Bog je izabrao Mariju da nam da svoga sina Isusa Krista. Prema tome, uloga žene je doista jako velika u Crkvi. Ona možda nije dobro valorizirana ni predstavljena, ali pred Bogom to ide drugačije. Bog vidi ono što je u srcu, iznutra. Bog vodi Crkvu“ poručio je mons. Zgrablić.

Premda „često ne vidimo djelovanje redovnica koje je bitno za Crkvu, koje preporađa Crkvu i čini da Crkva živi“, nadbiskup je rekao da ono što uglavnom i u većini vremena vidimo izvanjski, različite aktivnosti: „Aktivnosti nisu garancija da je Crkva živa, da je doživjela svoj vrhunac i dubinu. A redovnici i redovnice pozvani su duboko živjeti svoju vjeru. Onda Bog djeluje po milosti koje dodjeljuje pojedinoj osobi u duhovnom životu. To je uvijek blago i bogatstvo za Crkvu“ poručio je nadbiskup.
Mons. Zgrablić razmatrao je ljubav na kristovski način, smatrajući da je kristoliko svjedočanstvo ljubavi najvažnije u životu. Istaknuo je neke bitne poticaje kako su ljubav poimale i živjele tri svete žene, redovnice. Jer baš ljubav ima moć okupljati u različitosti pojedinih različitih poslanja i najuzvišenija je vrijednost koja ostaje kroz svu vječnost, o čemu piše i apostol Pavao.
„Mi smo u različitim karizmama, a Gospodin je nas različite, nismo se međusobno birali s kim ćemo živjeti, postavio u jednu Nadbiskupiju. To je Bog učinio, okupio nas je u određenoj zajednici. I imamo nešto jako bitno zajedničko.
O ljubavi ovisi cijeli naš život – koliko srcem ljubimo Crkvu, koliko rastemo u ljubavi koju je Krist pokazao na križu – do kraja i bezuvjetno. To je proces u kojem rastemo dok god smo živi“ rekao je mons. Zgrablić, podsjetivši na Isusovu zapovijed ljubavi da ljubimo jedni druge, kao što je on nas ljubio.
Izraz zapovijed ljubavi može zvučati čudno, jer, kako nam netko može zapovjediti da (ga) ljubimo. Prvi Bog dao je svakom čovjeku slobodu hoće li prihvatiti njegovu ljubav i hoće li uzvratiti Bogu na ljubav koju on nama pruža.
„Isus nam to govori na naš ljudski način, da mi to razumijemo. Kad osobi koju ljubiš hoćeš nešto reći najvećim žarom i najvećim autoritetom, onda mi to izričemo u obliku zapovijedi. Može se razumjeti da nam Isus to govori s najvećim mogućim autoritetom. Bog nam daje izobilno ljubavi. Samo trebamo otkriti koliko milosti smo primili. Primanje sakramenta je neizmjerna milost koju nam Gospodin daruje svaki dan. Nekad smo uskogrudni, a nekad širokogrudni za ono što nam Gospodin daje. U nas ulazi onoliko milosti koliko se mi otvorimo. Dok god smo živi, trebamo širiti svoje srce da Božja ljubav može rasti u nama do punine“ potaknuo je mons. Zgrablić, naglasivši da su i utemeljitelji redovničkih zajednica i družbi duboko živjeli ljubav.

Sv. Terezija od Djeteta Isusa kaže da nema većeg djela od djela ljubavi, ma kakva čuda činimo. „Možemo toliko toga postići u životu, govoriti vrsno, steći razne titule, položaje i znanja, ali sve to je relativno u odnosu na ljubav koja je najveće djelo“ naglasio je mons. Zgrablić.
Razmatrao je kako konkretizirati ljubav u sredini u kojoj živimo i prihvaćati jedno drugo, jer ljudi su po naravi različiti karakteri.
Redovnici nisu birali jedno drugo za život u zajednici, tko će s kim i gdje živjeti. Gospodin ih je postavio u neku zajednicu da budu zajedno i ima neki plan s njima. To je Božje djelo, istaknuo je mons. Zgrablić.
„Savršena ljubav sastoji se u tome da podnosimo pogreške drugih, da se ne čudimo njihovim slabostima, da se uzdižemo najmanjim djelima krepostima koje u njima vidimo. Ljubav ne smije ostati zatvorena u dnu srca“ citirao je nadbiskup Sv. Tereziju od Djeteta Isusa koja je govorila da ljubav kao svjetlo treba osvjetljavati sve koji su u kući, a ne samo one koji su pojedincu najmiliji.
„Ljubav nema iznimke, nikoga ne izuzima iz obuhvata Božje ljubavi. Bog sve jednako ljubi. Možemo se najviše posvetiti upravo po onima koji nam nisu dragi, koji nam nisu simpatični. Njih sv. Mala Terezija vidi kao dar – osobu koja joj smeta, osobu koja nam teško ‘pada’. Ona je po naravi osjećala odbojnost prema jednoj sestri, ali nije htjela popustiti svojoj naravi.
Pozvani smo živjeti nadnaravne vrijednosti! Dakle, ne ono što nam govori narav, nego ono što dobivamo od Krista. Ako živimo samo naravne vrijednosti, onda nema kršćanskog duha, Krista“ istaknuo je nadbiskup, poručivši: „Ljubav se ne može svesti na osjećaj, nego ljubav mora biti stav našeg života, naše opredjeljenje. Svaka osoba je hram Duha Svetoga i treba je promatrati Kristovim očima. Gospodin i tu, svaku dušu ljubi“.

Sv. Terezija Avilska kaže da „Đavao najviše nastoji ohladiti ljubav prema bližnjemu u našem srcu. To je najveća borba protiv Boga i našeg posvećenja“.
Terezija Avilska opisuje kako je duša dragocjena i ima različite prostorije, poput zamka. U najljepšoj prostoriji naše duše živi Bog. Ona kaže da u uspinjanju odajama naše duše nije bît u tome da se puno razmišlja, nego da se puno ljubi.
„Stoga treba činiti ono što vas više potiče na ljubav. Ljubav prema Bogu ne sastoji se u većim duhovnim ugodama, nego u većoj odlučnosti da želimo u svemu ugoditi Bogu, u nastojanju koliko možemo da ga ne vrijeđamo, u molitvi da se širi njegova čast i slava njegova Sina, da napreduje Katolička Crkva. To su znaci ljubavi“ citirao je sv. Tereziju Avilsku mons. Zgrablić.
„Dakle, ljubav se sastoji u većoj odlučnosti da želimo u svemu ugoditi Bogu. Nekad je to križ, odricanje, trpljenje; nekad moraš nešto ‘pregristi’, nekad ti je teško i nešto te dovodi do suza; to je jače od tebe jer je protiv tvoje naravi. Ali, to je onda siguran znak ljubavi – jer činiš dobro“ ohrabrio je mons. Zgrablić, istaknuvši: „Gospodin je s nama, na našem putu i Gospodin nas neće Gospodin ostaviti bez utjehe i snage“.

Nadbiskup je naglasio i misao sv. Terezije Avilske: „Najbolje će se vidjeti koliko ljubimo Boga, kako ljubimo bližnjega. Što više budete vidjele da ste uznapredovali u ljubavi prema bližnjemu, to ćete više uznapredovati u ljubavi prema Bogu – budite u to sigurne“.
„Dakle, Bog je na prvom mjestu. Bez Boga ništa. Ali, put do Boga ide preko čovjeka! Jer u suprotnom, možemo voljeti neku svoju ideju, privid. Ali, ako idemo preko čovjeka, to je ispravno – jer, u konačnici, i Bog se utjelovio u Kristu. Krist se utjelovio! Mi smo mistično tijelo Kristovo!
Mi tim putem moramo ići, ljubiti. Inače se može slijediti nešto što se nama pričinja, nešto kakav Bog nije. Ako ljubimo Boga kroz bližnjega, onda ljubimo Krista uskrsloga i svjedočimo Kristovo uskrsnuće. To su dvije spojene posude, to ide skupa – ljubav prema Bogu i ljubav prema bližnjemu“ poručio je mons. Zgrablić.
Sv. Terezija potiče da napredujemo u ljubavi, jer „Đavao nas kani napasti. Ne napredovati u ljubavi je loš znak, jer ljubav nikad nije besposlena“.
„Vi radite s puno ljubavi. U tolikim velikim stvarima i sitnicama, toliko toga pripremate, što god radite, radite s velikom ljubavlju. Gospodin djeluje preko vas. Ta ljubav je ona koja zrači, koja živi za Crkvu! To je blago i bogatstvo koje Crkva ima u vama. Vi doprinosite tome svojim životom. Nekad se to i ne vidi.
Ali, Gospodin je rekao, Ako napojite nekoga samo čašom hladne vode, neće vam propasti plaća. Gospodin vidi čašu hladne vode. Nema sitnice koju je netko učinio s ljubavlju, a da Gospodin to nije vidio. To najviše vrijedi u njegovim očima“ ohrabrio je mons. Zgrablić.
Opisujući stanja duše, sv. Terezija Avilska kaže: kad duša jako napreduje, može doživjeti sušu, doživi teret i prazninu, s obzirom kako je Bog isprazni iznutra.

Velike kušnje osobito je proživljavala Sv. Majka Terezija. Koliko se nalazila u velikoj, nepodnošljivoj kušnji opisano je, temeljem njenih vlastitih zapisa, i u knjizi ‘Dođi, budi moje svjetlo’, potvrđujući kako nijedna tjelesna bol nije usporediva sa stanjem kad čovjeka boli duša, kad osobu razdire bol duše, nutarnja praznina.
„Sv. Majka Terezija imala je strahovite kušnje, dotle da se pitala uopće o smislu svega što radi. A opet, bila je puna žara. No, te kušnje nisu umanjivale aktivnosti koje je imala. Čak izvana pokazuje radost, a u duši proživljava stanje koje je Majka Terezija nazivala paklenim mukama“ rekao je nadbiskup, citirajući zapis sv. Majke Terezije: „Svjesno sam i dragovoljno ponudila Presvetom Srcu čak i vječnost provesti u ovom strašnom trpljenju, ako bi mu to donijelo malo više zadovoljstva ili pak ljubav samo jedne duše“.
„To je veliki, izvanredni izraz ljubavi! Koliko je ta žena ispraznila sebe od svoje sebičnosti!? Svoju dušu apsolutno je ispraznila od svake pomisli na svoju korist! Njena duša je bila potpuno prazna, da je u punini Bog može ispuniti“ istaknuo je nadbiskup Zgrablić.
U zahtjevnosti nasljedovanja takvog ideala, nadbiskup je upitao: „Koliko svi moramo raditi na sebi, da činimo kao što je živjela Sv. Majka Terezija – da ispraznimo sebe od bilo kojeg koristoljublja, da imamo samo misao na čast Božju i ljubav jedne duše prema Gospodinu“.
U zahvalnosti Bogu za te tri velike žene, tri velike redovnice, nadbiskup je rekao da je potrebno truditi se u svemu što činimo organizacijski, operativno u raznim aktivnostima, ali svjedočanstvo ljubavi je najvažnije.
„I u tome vidim osobito veliku ulogu redovnica. To je izuzetni duh kojega živite! Želim vas ohrabriti i zahvaliti vam! Želim vam reći da to vidimo, da to cijenimo, da se radujemo tom vašem životu! Želim vam izreći priznanje i zahvalu!“ poručio je nadbiskup Zgrablić redovnicama za koje je nakon susreta bila mogućnost sakramenta ispovijedi.

Uvodni pozdrav i završnu riječ na susretu uputio je fra Andrija Bilokapić, povjerenik za osobe posvećenog života u Zadarskoj nadbiskupiji u čijoj je nadležnosti organiziranje mjesečnih rekolekcija za redovnice.
„Redovnice u našim zajednicama i crkvama su duše tih prostora i života. Redovnice dočekuju ljude, ispraćaju, znaju se nasmijati, saslušati, nose ljude u molitvi i djeluju jedan na jedan. A Isus je bio najjači u tom djelovanju jedan na jedan, kad je ljude susretao u četiri oka“ rekao je fra Andrija, podsjetivši na susrete Isusa sa Samarijankom, ženom u preljubu, Natanaelom i drugima koje je osobno susretao, podizao im dostojanstvo i poštovanje njihove osobnosti.
„Žene su karizmatične na osobiti način, karizma je potrebna kao dopuna djelovanju hijerarhije u Crkvi. Za Mariju je rečeno da je milosti puna. Što bi Sveto Pismo bez Rute, Lidije, Samarijanke, Marte, Marije, Magdalene i tolikih drugih žena koje su ostajale uz Isusa kad su drugi od njega odlazili ili bi se razbježali. Nadam se da će Gospodin obnoviti zvanja iz stabla naših redovničkih zajednica; kao što iz starog panja i masline izrastu novi izdanci, da će i iz naših zajednica izrasti nove mladice redovnica“ rekao je fra Andrija Bilokapić.
Ines Grbić















ZADAR / ŽUPANIJA
NOĆ ISTRAŽIVAČA 2026.: Novi kampus 25.9.2026. od 17:00 do 22:00. Donosimo program…
U ovogodišnjoj Noći istraživača 2026. najmlađe posjetitelje očekuje posebno bogat i uzbudljiv program ispunjen pokusima, igrama i istraživačkim izazovima. Djeca će se moći okušati u BattleBot robotskim izazovima, promatrati kako crta robotska ruka, upoznati različite robotičke setove te uz pomoć instruktora virtualno upravljati letjelicom u simulatoru letenja.
Ljubitelji svemira moći će promatrati Sunce, Mjesec i druge vidljive objekte na nebu kroz teleskope, dok će mali istraživači prirode otkrivati tragove životinja, istraživati morska staništa, slušati neobične zvukove iz morskih dubina i zaviriti u svijet koji nije vidljiv golim okom.
Posebno će atraktivni biti znanstveni pokusi u kojima će djeca sama izazvati erupciju malog vulkana, izraditi lava lampu, promatrati dugine boje u mlijeku te otkriti kako se iz banane može izdvojiti DNA. Očekuju ih i istraživanje uzoraka pod mikroskopom, izrada vlastitog filtra za vodu te brojne druge aktivnosti koje spajaju znanost, kreativnost i zabavu.
Posjetitelji će izbliza moći razgledati vatrogasna vozila i opremu, upoznati se s radom policije i kriminalističke tehnike te istražiti opremu koja se upotrebljava u speleologiji. Oni nešto hrabriji moći će se okušati u speleološkom izazovu, a svi zainteresirani na medicinskim će lutkama moći naučiti osnovne postupke oživljavanja.
Djeca će tako tijekom cijele večeri moći istraživati, postavljati pitanja, izvoditi pokuse i nakratko postati pravi mali znanstvenici.
Uz brojne znanstvene i istraživačke sadržaje, posjetitelje očekuje i raznovrstan izvedbeni program. Na pozornici će se predstaviti Udruga za kulturu i umjetnost u pokretu In Flux, Studio 8, Sportsko-plesni klub Bellus, Glazbena škola Blagoja Berse, OŠ Filip i Jakov, Plesna grupa Gesta te Glazbeni studio Libreto.
Poseban trenutak programa bit će atraktivan prelet Krila Oluje, a večer ćemo zaključiti tombolom. Pozivamo sve posjetitelje da podrže naše izvođače i zajedno s nama uživaju u večeri znanosti, glazbe, plesa i zabave!
ZADAR / ŽUPANIJA
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.
Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak 5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!
„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.
Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.
Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.
Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju:



















ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.




