Connect with us

Svijet

Znanstvenici: Zbog klimatskih promjena sve jači cikloni, to je kao da se tropi šire

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Zbog klimatskih promjena cikloni, na primjer onaj koji je pogodio Bangladeš, nisu češći, ali su intenzivniji i razorniji, prema klimatolozima i stručnjacima za vrijeme. Ti iznimno snažni prirodni fenomeni imaju različite oznake prema regiji koju obuhvaćaju, ali cikloni, uragani i tajfuni su žestoke tropske oluje koje mogu generirati 10 puta više energije nego atomska bomba koja je pala na Hirošimu, prenosi francuska novinska agencija Afp.

Podijeljeni su u različite kategorije prema snazi vjetra i razmjeru štete koju mogu potencijalno nanijeti.

Ciklone, uragani i tajfuni

“Ciklon je sustav niskog tlaka koji se formira u tropima u području dovoljno vrućem da se razvije. Karakteriziraju ga kišni/olujni oblaci koji se počinju rotirati i stvaraju intenzivne kiše i vjetrove i olujni nalet koji stvara vjetar”, rekao je Afp-u Emmanuel Cloppet iz francuskog meteorološkog ureda Meteo France.

Ti ogromni vremenski fenomeni široki nekoliko stotina kilometara postaju opasniji zbog sposobnosti da prođu ogromne udaljenosti. Tropski cikloni su kategorizirani prema intenzitetu vjetra, od tropske depresije (ispod 63 kilometra na sat), preko tropske oluje (63-117 km/h) do velikog uragana (iznad toga).

Nazivaju se ciklonima u Indijskom oceanu i južnom Pacifiku, uraganima u sjevernom Atlantiku i sjeveroistočnom Pacifiku i tajfunima u sjeverozapadnom Pacifiku. Meteorološke agencije koje ih nadziru koriste različite ljestvice kako bi ih kategorizirale, ovisno o oceanskom bazenu u kojem se pojavljuju.

Najpoznatija ljestvica za mjerenje njihovog intenziteta i destruktivnog potencijala je peterostupanjska Saffir-Simpsonova ljestvica vjetra.

Snažniji cikloni

Ukupni broj tropskih ciklona po godini nije promijenjen globalno, ali klimatske promjene su povećale pojavu najintenzivnijih i najrazornijih oluja, prema World Weather Attribution (WWA), grupi klimatologa i stručnjaka za utjecaj klime čiji cilj je pokazati pouzdane veze između globalnog zagrijavanja i određenih vremenskih pojava.

Najnasilniji cikloni – kategorije tri do pet na Saffir-Simpsonovoj ljestvici – koji uzrokuju najviše razaranja postali su učestaliji, navodi WWA. Klimatske promjene prouzrokovane ljudskom aktivnošću utječu na tropske ciklone na tri glavna načina – zagrijavanjem zraka i oceana i pokretanjem porasta razine mora.

“Tropski cikloni su najekstremniji kišni događaji na planetu”, navodi WWA u svojoj publikaciji “Izvješćivanje o ekstremnom vremenu i klimatskim promjenama”. Budući da je atmosfera toplija može zadržati više vode, pa kad kiša pada, onda – lijeva.

“Porast temperature zraka od tri stupnja Celzija može potencijalno proizvesti 20-postotno povećanje u količini kiše proizvedenoj ciklonskim događajem”, rekao je Cloppet. Upravo ti intenzivni obilni pljuskovi dovode do ponekad fatalnih poplava i odrona blata, kao što je bio slučaj ciklona Freddy, koji je ubio stotine ljudi u Malaviju i Mozambiku ranije ove godine.

Klimatske promjene također zagrijavaju oceane. Ta topla voda pokreće ciklone i daje im njihovu snagu. “Klimatske promjene stoga stvaraju uvjete u kojima se mogu formirati snažnije oluje, mogu brzo osnažiti i trajati dovoljno da dosegnu kopno, pritom noseći više vode”, navodi WWA.

Pomicanje na sjever

Žestoki vjetrovi, koje proizvode cikloni, stvaraju olujne udare koji mogu uzrokovati obalne poplave. Ti olujni valovi su sada viši nego u prethodnim desetljećima zbog porasta razine mora potaknutog klimatskim promjenama.

Znanstvenici također očekuju da će vidjeti ciklone na mjestima na kojima se prije nisu događali jer globalno zagrijavanje proširuje regije s uvjetima za njihovo stvaranje. “To je kao da se tropi šire. Područja koja sada nisu stvarno pogođena mogla bi biti pogođena mnogo jače u budućnosti”, reče Cloppet.

WWA je suglasan: “Budući da su oceanske vode tople, razumno je nagađati da će se (tropske) oluje odmaknuti od Ekvatora.” “Pomak prema sjeveru ciklona u zapadnom Sjevernom Pacifiku, koji pogađa Istočnu i Jugoistočnu Aziju, izravna je posljedica klimatskih promjena”, navodi se. Kao rezultat, mogli bi pogoditi relativno nepripremljena područja koja u prošlosti nisu imala razloga očekivati ih.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Golema santa leda se odlomila na Antarktici. Nastala pukotina od 14 kilometara

Objavljeno

-

Velika santa leda odlomila se od ledene ploče Brunt na Antarktici, objavila je istraživačka organizacija British Antarctic Survey (BAS). Santa leda, veličine 380 četvornih kilometara, odvojila se u ponedjeljak, nekoliko tjedana nakon što se u ledu otvorila pukotina od čak 14 kilometara.

Ovakvo odvajanje golemog komada leda od ledenjaka ili od ledene mase treće je u regiji u posljednje četiri godine.

Znanstvenici BAS-a u tom su području uočili nestabilnosti još prije više od deset godina, zbog čega je britanska istraživačka stanice Halley godine 2016. premještena 20 kilometara u unutrašnjost. Istraživač BAS-a Oliver Marsh je rekao da je “ovakvo odvajanje leda bilo očekivano još prije osam godina, zbog čega se sveukupna površina ledene ploče smanjila na najmanju moguću mjeru od početka praćenja.”

U objavi za javnost istraživači BAS-a su istaknuli da događaj nije povezan s klimatskim promjenama. U bazi Halley znanstvenici borave u razdoblju od studenoga do ožujka, odnosno za vrijeme antarktičkog ljeta. Područje se u ostatku godine prati pomoću satelitskih snimaka.

 
Nastavi čitati

Svijet

Umro Toni Montano

Objavljeno

-

By

Glazbenik Toni Montano preminuo je danas u 62. godini.

Toni Montano rođen je kao Velibor Miljković u Beogradu 1962. godine.

Miljković je započeo karijeru kao pjevač u punk rock bendu Radost Evrope, koji je formiran 1979. godine. Kroz bend je prošao veliki broj glazbenika, uključujući Dimeta Todorova koji je kasnije bio član Partibrejkersa i Slobodana Loku Neškovića koji je kasnio bio član benda Urbana gerila. Bend je imao probe i uglavnom nastupao u beogradskom Studentskom kulturnom centru, a uglavnom su izvodili pjesme punk rock grupe Ramones, ali i svoje. Bend je prestao s radom 1985. godine, a dio materijala našao se na Miljkovićevom debitantskom albumu, koji je počeo solu karijeru nakon raspuštanja benda. Na festivalu MESAM osvojio je tri nagrade, piše Nova.rs.

Posljednji studijski album “Srećan rođendan“ objavio je 1999. godine, a singl “Neću da budem šljam“ 2021. godine.

 
Nastavi čitati

Svijet

Cijene nafte pale

Objavljeno

-

Cijene nafte pale su danas na međunarodnim tržištima na 82 dolara budući da se rast zaliha u SAD-u nadovezao na strahovanja ulagača da će oklijevanje američke središnje banke sa snižavanjem troškova zaduživanja zakočiti gospodarstvo i potražnju za energentima.

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila niža za 87 centi nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 82,01 dolar. U gotovo istom iznosu barel je pojeftinio i na američkom tržištu gdje se njime trgovalo po 77,85 dolara.

Čeka se objava zapisnika sa zadnjeg sastanka FED-a

U fokusu je trgovaca rast zaliha nafte u SAD-u u prošlom tjednu, prema tržišnim izvorima koji se pozivaju na podatke udruge proizvođača API. Na pragu sezone vožnje zalihe sirove nafte porasle su po njihovim navodima za 2,48 milijuna barela, a zalihe benzina za 2,1 milijun barela.

Vlada će objaviti službene podatke tijekom dana. Signal slabije potražnje u vodećem svjetskom potrošaču nadovezao se na strahovanja da će visoki troškovi zaduživanja u SAD-u zakočiti gospodarstvo i potražnju za energentima.  

“Trebalo bi pričekati sa sniženjem kamatnih stopa”

Dužnosnici američke središnje banke rekli su u utorak da bi sa sniženjem kamatnih stopa trebalo pričekati još nekoliko mjeseci i uvjeriti se da se inflacija uistinu spušta prema ciljanih dva posto.

Analitičari sada čekaju objavu zapisnika s prošle sjednice Fedovog odbora za otvoreno tržište (FOMC).

“Zapisnici Saveznog odbora za otvoreno tržište (FOMC) bit će pomno proučeni zbog Fedove procjene o neravnomjernoj inflaciji u prvom tromjesečju i mogućih naznaka o datumu i razmjerima smanjenja kamatnih stopa u 2024.”, objasnili su u izvješću analitičari ANZ-a.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je izvijestila da je u utorak barel košarice nafte njezinih članica pojeftinio 93 centa, na 83,58 dolara.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu