Svijet
INTERNET PRIJETNJE – Meteorolozi na meti teoretičara zavjere
Nekad pouzdana lica na vijestima, meteorolozi se sada suočavaju na internetu s prijetnjama, uvredama i klevetama teoretičara zavjere i poricatelja klimatskih promjena koji ih optužuju za lažiranje prognoze ili čak utjecanje na vremenske uvjete, piše AFP.
Korisnici Twittera i drugih društvenih mreža optužili su španjolsku meteorološku agenciju da je izazvala sušu, australsku da je izmijenila svoje termometre, a francusku da je preuveličala globalno zagrijavanje putem pogrešno postavljenih meteoroloških stanica.
– Koronavirus više nije trend. Teoretičari zavjere i poricatelji koji su prije govorili o tome sada šire dezinformacije o klimatskim promjenama, rekao je za AFP Alexandre Lopez-Borrull, predavač informacijskih i komunikacijskih znanosti na Otvorenom sveučilištu Katalonije.
– Ta znanstvena tijela smatraju dijelom establišmenta, pa sve što kažu može biti osporeno na društvenim mrežama, smatra Lopez-Borrull.
– Oni pružaju dokaze protiv onoga što tvrde negatori klimatskih promjena pa ih ovi pokušavaju diskreditirati, dodao je.
Prijetnje meteorolozima
Španjolska meteorološka agencija (AEMET) progovorila je, za vrijeme suše i uoči lokalnih izbora, o prijetnjama svojim zaposlenicima koje su upućivane telefonski, e-mailovima i na Twitteru.
Ubojice, kriminalci, platit ćete za ovo, gledamo vas, neke su od poruka.
Te su poruke upućivali ljudi koji vjeruju u opovrgnutu teoriju da su tragovi kondenzacije iz aviona zapravo “chemtrailsi” koje vlasti prskaju kako bi otrovale ljude ili stvorile vremenske nepogode.
Neki su se pozivali na “Agendu 2030”, teoriju da globalne elite kuju zavjeru kako bi pokorili ljude putem covida i klimatskih politika.
– Želite li da objavimo vaše kontakt podatke i podatke vaše obitelji?, jedan je od tvitova usmjerenih protiv zaposlenika AEMET-a.
– Propalice! Uništavate prirodu po nalogu proklete agende 2030, rekao je drugi korisnik Twittera.
– Vidjeli smo porast uvredljivih poruka kao rezultat teme koju smo objavili o kondenzacijskim tragovima 10. travnja, izjavila je za AFP glasnogovornica AEMET-a Estrella Gutierrez-Marco.
– Ono što nema smisla je da vrijeđaju instituciju koja stalno pazi na njihove interese, a čiji je cilj doprinijeti sigurnosti ljudi, dodala je.
Lopez-Borrull primijetio je “značajan porast” poricanja klimatskih promjena osobito među pristašama krajnje desnice koji ih vide kao ljevičarsku temu i protive se reformama čiji je cilj obuzdavanje njihovih učinaka.
Ljudi nemaju povjerenja u političare, suce i medije, a troškovi života rastu, rekao je.
– U tom kontekstu ljudi se osjećaju otuđeno i na kraju slušaju ljude koje nikad prije nisu slušali, s porukama koje izravno privlače emocije, dodao je.
Australski termometri
U drugom slučaju koji je istraživao AFP Fact Check, konzervativni mediji i korisnici Facebooka dijelili su tvrdnje da je Australski ured za meteorologiju (BOM) krivotvorio svoja očitanja temperature.
Jennifer Marohasy, koja je istaknuti klimatski skeptik, kazala je, na temelju analize podataka dobivenih putem zakona o pravu na pristup informacijama, kako BOM-ove elektroničke sonde daju 0, 7 stupnjeva Celzijevih višu temperaturu od starijih živinih termometara.
Stručnjaci koji su analizirali podatke kažu da je ta tvrdnja netočna.
Profesor zaštite okoliša na Sveučilištu Monash Neville Nicholls rekao je da je razlika između većine očitanja na elektroničkim sondama i živinim termometrima zanemariva – između nule i 0,1 stupnja Celzija.
– Ova je razlika vrlo mala u usporedbi s jakim trendom zagrijavanja u prosječnoj temperaturi iznad Australije (oko 1,4 stupnja Celzija tijekom prošlog stoljeća), rekao je Nicholls za AFP.
Svjetska meteorološka organizacija izjavila je za AFP da su mjerenja BOM-a u skladu s njezinim standardima.
Temperature u Francuskoj
Nakon niza toplinskih rekorda u ožujku u jugozapadnoj Francuskoj, kritičar je na društvenim mrežama objavio da je državna nacionalna meteorološka služba precijenila zagrijavanje oslanjajući se na očitanja stanica u urbanim četvrtima, gdje su temperature obično više.
Njegovu je objavu pogledalo više od 139 tisuća korisnika.
– Još jedan način da se osjećamo uplašeno i krivo, komentirala je jedna žena, referirajući se na meteorološku službu, Meteo-France.
– Srećom, sve manje i manje ljudi im vjeruje nakon covida. Drago mi je što ne gledam njihove prognoze na France TV, dodala je.
Klimatolozi koje je konzultirao AFP opovrgnuli su te tvrdnje, ističući da ograničena mreža od 30 meteoroloških stanica o kojima je bilo riječi u spomenutoj objavi nije ono što znanstvenici koriste za mjerenje klimatskih promjena, a primijećeno je da se klima mijenja i u ruralnim područjima.
– Istraživači Meteo-Francea koriste sve moguće mjere i stvaraju računalne modele s različitim hipotezama i duljim vremenskim okvirom za analizu, rekla je klimatologinja Christine Berne.
– Možete biti sigurni da nemamo samo svojih 30 malih meteoroloških stanica, dodala je.
Jedan korisnik Twittera optužio je nizozemsku televiziju RTL Nieuws za preuveličavanje toplinskog vala krajem travnja u Španjolskoj, objavivši kao dokaz snimak zaslona koji prikazuje umjerene temperature u Costa Blanci.
Međutim, taj je “screenshot” napravljen tri dana nakon toplinskog vala.
Novo istraživanje pokazuje da Švicarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim europskim tržištima nekretnina, a cijene stanova u Zürichu više su nego dvostruko veće nego u Parizu.
Najskuplja europska tržišta stanova koncentrirana su u iznenađujuće malom dijelu kontinenta.
Prema podacima portala Global Property Guide, čak četiri od pet najskupljih gradova za kupnju stambenih nekretnina nalaze se u Švicarskoj i Luksemburgu. Na vrhu ljestvice nalazi se Zürich, gdje prosječna cijena stana prelazi 18.000 eura po četvornom metru.
Euronews donosi pregled 10 najskupljih europskih gradova za kupnju stana.
10. Stockholm: prosječna cijena 8.380 €/m²
Glavni grad Švedske otvara top 10 ljestvicu i bilježi jedan od najsnažnijih oporavaka tržišta nekretnina u Europi.
Smješten na 14 otoka, na spoju jezera Mälaren i Baltičkog mora, Stockholm spaja visok životni standard s jednim od najograničenijih stambenih tržišta u Europi.
Prosječna cijena stana iznosi 8.380 eura po četvornom metru, što je rast od 7,2 posto u odnosu na prošlu godinu i 17 posto u posljednje dvije godine.
Za usporedbu, u Göteborgu prosječna cijena iznosi 4.428 eura po četvornom metru, a u Malmöu 3.369 eura.
9. Kopenhagen: prosječna cijena 8.405 €/m²
Danska prijestolnica, poznata po slikovitoj luci Nyhavn, biciklističkoj infrastrukturi i vrhunskoj gastronomskoj sceni, ujedno je i najbrže rastuće tržište među deset vodećih gradova.
Prosječna cijena stana iznosi 8.405 eura po četvornom metru, što je rast od 14,3 posto u godinu dana i čak 24 posto u dvije godine.
U Aarhusu, drugom najvećem danskom gradu, cijene su pale 16,7 posto i iznose 4.128 eura po četvornom metru, dok su u Odenseu i Aalborgu ispod 2.800 eura.
8. Oslo: prosječna cijena 9.332 €/m²
Norveška prijestolnica posljednjih godina bilježi snažan oporavak tržišta nekretnina.
Grad na čelu Oslofjorda spaja modernu nordijsku arhitekturu s jednim od najviših životnih standarda u Europi.
Prosječna cijena stana dosegnula je 9.332 eura po četvornom metru, što je 6,3 posto više nego lani i 14 posto više nego prije dvije godine.
7. Amsterdam: prosječna cijena 9.437 €/m²
Amsterdamska četvrt kanala iz 17. stoljeća postala je jedna od najskupljih stambenih lokacija u Europi.
Kronični nedostatak stanova, stroga urbanistička pravila i snažna međunarodna potražnja i dalje guraju cijene prema gore.
Prosječna cijena stana iznosi 9.437 eura po četvornom metru, uz godišnji rast od 13 posto.
6. Pariz: prosječna cijena 9.490 €/m²
Pariz ostaje jedno od najpoznatijih svjetskih tržišta nekretnina, ali za razliku od većine gradova na ovoj listi, cijene ondje padaju.
Prosječna cijena stana iznosi 9.490 eura po četvornom metru, što je pad od 0,3 posto u odnosu na prošlu godinu i 7,3 posto u odnosu na razdoblje prije dvije godine.
Unatoč tome, cijene su i dalje znatno više nego u ostatku Francuske. U Lyonu prosječna cijena iznosi 4.551 euro po četvornom metru, u Bordeauxu 4.443 eura, a u Nantesu 3.376 eura.
5. Bern: prosječna cijena 9.952 €/m²
Bern se smatra najdiskretnijim luksuznim tržištem nekretnina u Švicarskoj.
Glavni grad poznat po staroj gradskoj jezgri pod zaštitom UNESCO-a najjeftiniji je među četiri švicarska grada na ovoj listi, no cijene su i dalje blizu 10.000 eura po četvornom metru.
4. Luksemburg: prosječna cijena 10.941 €/m²
Luksemburg, najbogatija europska država prema BDP-u po stanovniku, dom je jednog od najskupljih tržišta nekretnina na kontinentu.
U glavnom gradu prosječna cijena stana iznosi 10.941 euro po četvornom metru.
Unatoč nedavnom padu cijena, Luksemburg ostaje jedan od rijetkih gradova u Europi gdje tipičan jednosoban stan lako može stajati više od milijun eura.
3. Luzern: prosječna cijena 12.066 €/m²
Luzern je možda najveće iznenađenje na listi.
Smješten na obali Luzernskog jezera, u podnožju Alpa, jedan je od najslikovitijih gradova Europe.
Iako je znatno manji od Züricha ili Ženeve, prosječna cijena stana doseže 12.066 eura po četvornom metru.
2. Ženeva: prosječna cijena 16.819 €/m²
Ženeva je među najskupljim gradovima zahvaljujući iznimno bogatom tržištu rada.
Grad je sjedište Ujedinjenih naroda, Svjetske zdravstvene organizacije, Crvenog križa i brojnih privatnih banaka.
Prosječna cijena stana iznosi 16.819 eura po četvornom metru.
1. Zürich: prosječna cijena 18.229 €/m²
Zürich je i dalje najskuplji grad u Europi za kupnju stana.
Prosječna cijena doseže 18.229 eura po četvornom metru, što je više nego dvostruko od cijena u Parizu.
Dom najvećih švicarskih banaka, burze i brojnih financijskih institucija, Zürich spaja gospodarsku moć, političku stabilnost i kronični nedostatak stambenog prostora.
Rezultat je tržište nekretnina kakvo nema nijedan drugi europski grad. Zürich nije samo najskuplje tržište nekretnina u Europi 2026. godine – njegova prednost pred ostatkom kontinenta i dalje raste.
Na europske prometnice idućeg mjeseca stižu novi sigurnosni sustavi koji će pratiti ponašanje vozača i upozoravati na opasne situacije.
Najavljeno je uvođenje nekoliko sustava kojima je cilj povećati sigurnost u prometu. Vozači naprednu tehnologiju pozdravljaju, a struka ističe kako bi sustave trebalo zaključati, kako ih se ni u postavkama ne bi moglo isključiti.
Uvest će se signal za hitno kočenje. “Sustav će se aktivirati na način da će kočiona svjetla, štop svjetla početi treperiti u slučaju još većeg intenziteta i potrebe kritičnog vremena. Upalit će se svi pokazivači smjera kao znak upozorenja na opasnost što će dati vremena vozačima koji voze iza da mogu pravovremeno reagirati”, objasnio je za Dnevnik Nove TV Sinan Alispahić iz HAK-a.
Drugi sustav je kamera za praćenje lica vozača. Dekan Fakulteta prometnih znanosti Marko Šoštarić izjavio je da puno nesreća, posebno na autocestama, bude uzrokovano umorom vozača.
“Mi smo na fakultetu prije nekoliko godina radili na razvoju jednog takvog uređaja za rano otkrivanje umora vozača, tako da to svakako može biti pozitivan učinak na sigurnost cestovnog prometa”, istaknuo je.
Novi sustav koji bi na europskim prometnicama trebao smanjiti broj smrtno stradalih i do 30 posto pratit će same vozače unutar automobila, ukoliko uoči bilo kakvu distrakciju ako ste maknuli pogled s prometnice ili na svoj telefon, zvučno će vas upozoriti.
Alispahić je naglasio da će ti sustavi pridonijeti smanjenju broja poginulih, a lani je na prometnicama Europske unije poginulo čak 19.400 osoba.
Europa ubrzano stari, a Hrvatska se nalazi među zemljama s najstarijim stanovništvom na kontinentu. Najnoviji podaci Eurostata za 2025. godinu pokazuju da je medijalna starost stanovništva u Hrvatskoj dosegnula 45,5 godina, što je više od prosjeka Europske unije, koji iznosi 44,9 godina.
Medijalna starost predstavlja dob koja dijeli populaciju na dva jednaka dijela. Polovica stanovništva mlađa je od tog broja godina, dok je druga polovica starija. Demografi ovaj pokazatelj smatraju jednim od najvažnijih za razumijevanje procesa starenja stanovništva, prenosi Nova.rs.
Karta Eurostata pokazuje da Hrvatska pripada skupini europskih zemalja s izrazito starom populacijom. Starije od Hrvatske trenutačno su Italija s medijalnom starošću od 49,1 godine, Portugal i Bugarska s po 47,3 godine, kao i Grčka s 47,2 godine.
S druge strane, među najmlađim zemljama u Europi izdvajaju se Turska s 34,4 godine, Island s 37,2 godine i Irska s 39,6 godina. Razlika između najmlađih i najstarijih europskih država danas iznosi gotovo 15 godina, što pokazuje koliko su demografske promjene postale izražene diljem kontinenta.
Eurostat navodi da je medijalna starost u Europskoj uniji u posljednjem desetljeću porasla za više od dvije godine, uglavnom zbog manjeg broja rođenih i sve većeg udjela starijeg stanovništva.
Demografsko starenje već sada utječe na tržište rada, mirovinski sustav i zdravstvenu zaštitu u velikom dijelu Europe. Zemlje Balkana posebno su pogođene zbog masovnog iseljavanja mlađeg stanovništva.
Uz Hrvatsku, vrlo visoku medijalnu starost imaju i Srbija s 45,4 godine, Slovenija s 45,5 i Mađarska s 44,8 godina.
Iako je Europa općenito među najstarijim regijama svijeta, razlike između država su goleme. Dok neke zemlje pokušavaju nadoknaditi manjak stanovništva imigracijom, druge se suočavaju s ubrzanim pražnjenjem manjih gradova i sela.
Prema procjenama Eurostata, proces starenja stanovništva tek će se ubrzavati u narednim desetljećima, pa bi medijalna starost u Europskoj uniji do kraja stoljeća mogla prijeći 50 godina.
TJEDNI HOROSKOP od 15.6. do 21.6. – Najsretniji znakovi će biti Blizanac, Lav, Rak
Mobilne ambulante od sutra na terenu: zdravstvena skrb bliže stanovnicima sela, zaobalja i otoka
SJAJNA VIJEST ZA RAŠTANE I SIKOVO / Završena izgradnja vodovodne mreže – omogućena vodoopskrba za 1.275 stanovnika!
FOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
PROGNOZA / Meteoalarm podignut na narančasti, stiže nevrijeme sa sjevera, evo gdje će najprije udariti
ZDRAVSTVENA SKRB ZA DJECU I MLADE / Nove ambulante psihologa i logopeda u zadarskoj Poliklinici
PROGNOZA / Stiže nevrijeme! Meteolarm na visokom stupnju, moguć olujni vjetar, tuča i poplavljivanje
SUBOTA, BOKANJAC / Zadar domaćin juniorskog Prvenstva Hrvatske u dizanju utega
FOTOGALERIJA / Ljetni đir
Ovo su najskuplji gradovi za kupnju stana, u jednom gradu kvadrat 18.000 eura
(VIDEO) “NI NA MAPI SVEMIRA” / Ivan Ive Županović objavio novi singl. Evo kako je njegova životna priča postala pjesma…
(VIDEO) Glazbeni spektakl na ulicama Zadra: Sanella i Denis Dumančić oduševili prolaznike novom pjesmom na mobilnoj pozornici
VIDEO / Marko Perković Thompson objavio videospot za pjesmu Zagora
VIDEO / Tomislav Bralić i klapa Intrade predstavljaju novi spot u kojem se krije još jedno poznato lice
GENERACIJA BETA / Djeca rođena poslije 2025. vjerojatno će biti “bez diplome i mirovine, te neće raditi u uredima”. Evo za što ih trebaju pripremiti roditelji
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Ljetni đir
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeOVE SUBOTE U MASLENICI: 3. eko akcija čišćenja podmorja u spomen na Vinka Šimunića – Bubnja
-
Sport4 dana prijeTRAJU PRIJAVE / U subotu prva Jedriličarska regata Svetko Perković
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA IZ PAGA / Julija Stefanović nova je Miss Zadarske županije