Hrvatska
Vlada proglasila kraj epidemije korone u Hrvatskoj

Vlada je na sjednici proglasila kraj epidemije koronavirusa. Podsjetimo, nakon što je Hrvatski zavod za javno zdravstvo predložio ministru zdravstva Viliju Berošu proglašenje kraja epidemije koronavirusa u Hrvatskoj, a Ministarstvo taj prijedlog proglasilo utemeljenim, vlada je danas na sjednici donijela odluku o proglašenju prestanka epidemije bolesti covid-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2.
Prvi se obratio premijer Plenković:
“319 milijuna eura smo do jučer iskoristili sredstva za petrinjski potres. 551 milijuna eura od 683 milijuna smo potrošili na sanaciju zagrebačkog potresa, ostatak moramo potrošiti do kraja lipnja i uspjet ćemo sigurno.
Obilježili smo Dan Europe i velikom konferencijom na kojoj su se mogle čuti vrlo važne poruke oko nezakonitih migracija npr.
U 10 godina članstva Hrvatske EU BDP je na 73 posto prosjeka, stopa nezaposlenosti iznosi samo 6.2 posto, rast mirovina, rast plaća, rast BDP-a, minimalac povećan, prihodi u turizmu i devizne pričuve udvostručeni, a strana ulaganja učetverostručena…
Zahvaljujem ministru Radmanu što je bio na krunidbi.
Donosimo odluku o kraju epidemija koronavirusa u Hrvatsku. Više nije javnozdravstvena opasnost od covida-19. Važno je da iz ove velike zdravstvene ugroze izvučemo pouke. HZJZ će objaviti preporuke kako se ponašati u novim okolnostima”.
Nakon Plenkovića Medved i Bačić govore o obnovi. Ministar Bačić je ponovio kako su 50 dana prije isteka roka iskoristili sredstva Fonda solidarnosti namijenjena za obnovu stradalog područja nakon petrinjskog potresa.
“Na području zagrebačkog potresa je utrošeno 551 milijun eura i još nam preostaje 132 milijuna eura. Preostali iznos će se svakako iskoristiti prije kraja lipnja kad ističe rok”, dodao je.
Plenković je zatim dao riječ ministru Primorcu kako bi dao informaciju o prikupljenim sredstvima od dodatnog poreza na dobit i dosadašnjem tijeku njihovog korištenja.
“Uvođenje dodatnog poreza na dobit je bilo potkrijepljeno činjenicom da je zbog nepovoljnih gospodarskih okolnosti velik dio kućanstava bio u nezavidnom položaju. Ova vlada je u nekoliko navrata donosila pakete zakona, pakete pomoći, kojima je nastojala sanirati negativne posljedice”, rekao je Primorac.
“Do 8. svibnja 2023. zaprimljene su 353 prijave o dodatnom porezu na dobit, a iskazana obveza iznosi 236 milijuna eura. Na dan 5. svibnja u državni proračun je uplaćeno nešto više od 213 milijuna eura”, nastavio je.
Ministar zdravstva Vili Beroš je objasnio zbog čega je donesena odluka o proglašenju kraja pandemije.
“Dosadašnjim spoznajama o bolesti covid-19, ista će najvjerojatnije biti trajno prisutna u populaciji manjim ili većim intenzitetom. Očekuje se da će nove podvarijante virusa moguće biti zaraznije ili manje virulentne. Praćenje epidemiološke situacije će se nastaviti istim intenzitetom i kapacitetima”, kazao je Beroš.
“Proglašenje kraja epidemije bolesti covid-19 u Hrvatskoj temelji se na do danas stečenim spoznajama o virusu, virulenciji, posljedicama bolesti, te mogućnostima zaštite populacije. U ovom trenutku nema više potrebe za mjerama koje se propisuju u samim uvjetima epidemije”, istaknuo je.
Ministar Božinović se zahvalio na angažmanu i suradnji svim županijskim i lokalnim stožerima, sustavu i operativnim snagama civilne zaštite, policijskim službenicima, inspektorima, državnim tijelima, institucijama, pravnim osobama i pojedincima, zdravstvenim radnicima i odgovornim građanima.
“Proglašenjem prestanka epidemije, građani svoje istekle isprave moraju zamijeniti novima u roku od 30 dana. Preciznije, u navedenom roku moraju podnijeti zahtjev za izdavanjem novih isprava. Tu je važno napomenuti da je jedina obvezna isprava osobna iskaznica, dok putovnica i vozačka nisu obvezne”, naglasio je Božinović.
Vlada je potom jednoglasno proglasila kraj epidemije koronavirusa te s radom prestaje Stožer, a odluke vezane uz eventualnu potrebu pridržavanja određenih mjera zaštite s obzirom da virus i dalje egzistira među pučanstvom donosit će Ministarstvo zdravstva.
Hrvatska
Capak o porastu zaraženih koronom: “Imamo tri nova soja koji izbjegavaju imunitet”

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak komentirao je za N1 novi porast broja oboljelih od koronavirusa.
Capak je rekao da u Hrvatskoj imamo jednu stabilnu epidemiološku situaciju s covidom. “Od početka 8. mjeseca nam je broj novootkrivenih slučajeva nešto narastao, ali to nisu još uvije zabrinjavajuće brojke. Hospitalizacije, iako rastu, ne rastu tako bitno”, rekao je.
“U svijetu cirkuliraju tri nova soja koji imaju značajne mutacije na šiljastom proteinu što im omogućava da izbjegavaju imunitet stečen bilo preboljenjem bilo cijepljenjem. Zato u čitavom svijetu vidimo porast, ali taj porast još uvijek nije zabrinjavajući i mi pažljivo pratimo situaciju”, dodao je.
Otkrio da se za sada ne uvode nikakve nove mjere. “Pratimo što se u svijetu i u Europi događa i ako se situacija pogorša spremni smo reagirati”, tvrdi Capak.
Dodao je da imamo novo cjepivo. “To je strahovito bitno. Mi smo 18.09. počeli s cijepljenjem s novo-varijantnim Pfizerovim cjepivom. Ono je dostupno i preporučamo da se rizične skupine cijepe, prije svega one starije od 65 godina i kronični bolesnici, ali cjepiva ima dovoljno i moći će se cijepiti i svi oni drugi koji žele”, rekao je.
Hrvatska
Tko radi najviše, a tko najmanje u EU-u? Evo gdje su Hrvati

Građani Grčke rade duže od svih ostalih u Europskoj Uniji.
Radno sposobni stanovnici te zemlje stari između 20 i 64 godine u prosjeku rade 41 sat tjedno.
Slijede ih građani Poljske (40,4) i Rumunjske i Bugarske (po 40,2).
S druge strane, najmanje ukupno radno vrijeme imaju građani Nizozemske koji tjedno rade “svega” 33,2 sata.
Za njima ne zaostaju mnogi ni oni u Njemačkoj (35,3) i Danskoj (35,4).
Stanovnici Hrvatske i Slovenije nalaze se ispod sredine liste jer u obje države se radi u prosjeku 39,6 sati tjedno.
U EU-u se 2022. godine u prosjeku radilo 37,5 sati, objavio je Eurostat.
Hrvatska
ZA VIKEND NAJAVLJENE INTENZIVNE OBORINE / Slovenci i Grci u strahu od novog potopa. Što čeka Hrvatsku?

Meteorolozi u mediteranskom području za vikend najavljuju formiranje nove ciklone iznad Genovskog zaljeva, što će donijeti intenzivne lokalne oborine. U Grčkoj, koju je početkom mjeseca pogodila oluja Daniel te je u ovoj zemlji i u Libiji uzela tisuće života, strahuju od ponavljanja smrtonosnog nevremena.
Prognostičari sa stranice Neurje.si objavili su na svojoj stranici na Facebooku animaciju ciklone koja će se u petak formirati iznad Genovskog zaljeva.
Navode da će ta ciklona donijeti obilnu kišu, posebice u dijelovima zapadne i središnje Slovenije. U kratkom vremenskom razdoblju lokalno može pasti i do 100 mm oborina, prenosi tportal.
U Sloveniji će doći do nekoliko pojedinačnih nevremena kada prođe fronta, koja će ponovno biti učestalija na zapadu i jugu zemlje, a zatim očekujemo promjenljivo vrijeme uz povremene padavine. Pogoršanje će biti kratkog vijeka jer će temperature ubrzano rasti. Od utorka nas ponovno očekuju temperature između 25 i 27 stupnjeva Celzijusa, kažu s Neurja.
Slovenski lovci na oluje prognoziraju da bi ciklona mogla nastaviti put prema Grčkoj i Libiji, gdje je oluja Daniel početkom ovog mjeseca ostavila strahovite posljedice i odnijela velik broj života.
Ova teza već izaziva podjele među grčkim meteorolozima. Nakon što je grčki meteorolog Klearchos Marusakis najavio novo nevrijeme jačine Daniela, a koje će, po njemu, ponovo pogoditi područje Tesalije, uzvratio mu je Teodoros Kolidas, direktor grčkog Nacionalnog meteorološkog centra.
“Očekujemo kišu, ali do sljedećeg utorka ne predviđamo ništa dramatično važno. Oni koji uspoređuju sustave trebaju biti svjesni toga da se obraćaju prosječnom građaninu, a da ne govore na konferenciji”, rekao je te priložio podatke o kiši i meteograme koji ovoga puta ne izgledaju toliko drastično kao početkom mjeseca.
I hrvatski DHMZ za vikend najavljuje promjenjivo oblačno sa sunčanim razdobljima. U petak, uglavnom na sjevernom Jadranu i u gorju, lokalno kiša i pljuskovi. Za vikend kiša, ponegdje i izraženiji pljuskovi s grmljavinom, a mjestimice može pasti i veća količina oborine, osobito na zapadu u subotu.
Vjetar na kopnu slab do umjeren jugozapadni, u gorju i jak, u subotu u okretanju na sjeveroistočni i sjeverni. Na Jadranu će puhati umjereno do jako jugo, prolazno i olujno, a u nedjelju će ponajprije na sjevernom dijelu zapuhati bura. Nakon vrlo toplog petka, za vikend će danju biti svježije, osobito na kopnu.
-
Svijet6 dana prije
U jeku je “epidemija” raka grla, a seks bi mogao biti razlog
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
OBAVIJEST: U ponedjeljak bez vode dio Dikla
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VELIKA PROMJENA VREMENA! Kiša kreće već noćas, padat će do kraja tjedna. Najgore će biti za vikend…
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže nam hladna fronta koja nosi nevrijeme, a to je tek početak