Hrvatska
Vlada proglasila kraj epidemije korone u Hrvatskoj

Vlada je na sjednici proglasila kraj epidemije koronavirusa. Podsjetimo, nakon što je Hrvatski zavod za javno zdravstvo predložio ministru zdravstva Viliju Berošu proglašenje kraja epidemije koronavirusa u Hrvatskoj, a Ministarstvo taj prijedlog proglasilo utemeljenim, vlada je danas na sjednici donijela odluku o proglašenju prestanka epidemije bolesti covid-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2.
Prvi se obratio premijer Plenković:
“319 milijuna eura smo do jučer iskoristili sredstva za petrinjski potres. 551 milijuna eura od 683 milijuna smo potrošili na sanaciju zagrebačkog potresa, ostatak moramo potrošiti do kraja lipnja i uspjet ćemo sigurno.
Obilježili smo Dan Europe i velikom konferencijom na kojoj su se mogle čuti vrlo važne poruke oko nezakonitih migracija npr.
U 10 godina članstva Hrvatske EU BDP je na 73 posto prosjeka, stopa nezaposlenosti iznosi samo 6.2 posto, rast mirovina, rast plaća, rast BDP-a, minimalac povećan, prihodi u turizmu i devizne pričuve udvostručeni, a strana ulaganja učetverostručena…
Zahvaljujem ministru Radmanu što je bio na krunidbi.
Donosimo odluku o kraju epidemija koronavirusa u Hrvatsku. Više nije javnozdravstvena opasnost od covida-19. Važno je da iz ove velike zdravstvene ugroze izvučemo pouke. HZJZ će objaviti preporuke kako se ponašati u novim okolnostima”.
Nakon Plenkovića Medved i Bačić govore o obnovi. Ministar Bačić je ponovio kako su 50 dana prije isteka roka iskoristili sredstva Fonda solidarnosti namijenjena za obnovu stradalog područja nakon petrinjskog potresa.
“Na području zagrebačkog potresa je utrošeno 551 milijun eura i još nam preostaje 132 milijuna eura. Preostali iznos će se svakako iskoristiti prije kraja lipnja kad ističe rok”, dodao je.
Plenković je zatim dao riječ ministru Primorcu kako bi dao informaciju o prikupljenim sredstvima od dodatnog poreza na dobit i dosadašnjem tijeku njihovog korištenja.
“Uvođenje dodatnog poreza na dobit je bilo potkrijepljeno činjenicom da je zbog nepovoljnih gospodarskih okolnosti velik dio kućanstava bio u nezavidnom položaju. Ova vlada je u nekoliko navrata donosila pakete zakona, pakete pomoći, kojima je nastojala sanirati negativne posljedice”, rekao je Primorac.
“Do 8. svibnja 2023. zaprimljene su 353 prijave o dodatnom porezu na dobit, a iskazana obveza iznosi 236 milijuna eura. Na dan 5. svibnja u državni proračun je uplaćeno nešto više od 213 milijuna eura”, nastavio je.
Ministar zdravstva Vili Beroš je objasnio zbog čega je donesena odluka o proglašenju kraja pandemije.
“Dosadašnjim spoznajama o bolesti covid-19, ista će najvjerojatnije biti trajno prisutna u populaciji manjim ili većim intenzitetom. Očekuje se da će nove podvarijante virusa moguće biti zaraznije ili manje virulentne. Praćenje epidemiološke situacije će se nastaviti istim intenzitetom i kapacitetima”, kazao je Beroš.
“Proglašenje kraja epidemije bolesti covid-19 u Hrvatskoj temelji se na do danas stečenim spoznajama o virusu, virulenciji, posljedicama bolesti, te mogućnostima zaštite populacije. U ovom trenutku nema više potrebe za mjerama koje se propisuju u samim uvjetima epidemije”, istaknuo je.
Ministar Božinović se zahvalio na angažmanu i suradnji svim županijskim i lokalnim stožerima, sustavu i operativnim snagama civilne zaštite, policijskim službenicima, inspektorima, državnim tijelima, institucijama, pravnim osobama i pojedincima, zdravstvenim radnicima i odgovornim građanima.
“Proglašenjem prestanka epidemije, građani svoje istekle isprave moraju zamijeniti novima u roku od 30 dana. Preciznije, u navedenom roku moraju podnijeti zahtjev za izdavanjem novih isprava. Tu je važno napomenuti da je jedina obvezna isprava osobna iskaznica, dok putovnica i vozačka nisu obvezne”, naglasio je Božinović.
Vlada je potom jednoglasno proglasila kraj epidemije koronavirusa te s radom prestaje Stožer, a odluke vezane uz eventualnu potrebu pridržavanja određenih mjera zaštite s obzirom da virus i dalje egzistira među pučanstvom donosit će Ministarstvo zdravstva.
Hrvatska
Meteoalarm upozorava na nevrijeme: Stiže nagla promjena vremena

Pretežno vedro je diljem Hrvatske, no sa sjevera se približava fronta, poslijepodne stiže promjena vremena. Tlak zraka je u padu, u drugom dijelu četvrtka rast će naoblaka, očekujemo kišu i pljuskove s grmljavinom, mjestimice izraženije.
Sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda upozorava na moguće nevrijeme u unutrašnjosti. Pritom su mogući i olujni udari vjetra sjevernog smjera, sjeverca i sjeveroistočnjaka.
Promjena će biti brza, tijekom petka već manje oborine, samo na jugu još ujutro pljuskovi, i tijekom dana u Gorskoj Hrvatskoj. Posvuda svježije, čak osjetno u unutrašnjosti. Na moru će puhati jaka i olujna bura.
Za vikend će biti nestabilno. I u subotu i u nedjelju su izgledni pljuskovi poslijepodne, moguće uz grmljavinu, većinom u unutrašnjosti, a nestabilno vrijeme nastavit će se i u novom tjednu.
Hrvatska
Kako razlikovati domaće od uvoznih jagoda?

Počela je sezona jagoda, ali se mnogi pri kupnji suočavaju s pitanjem: kako prepoznati prave, domaće jagode i izbjeći uvozne, koje često nemaju tako dobar okus?
Važno je znati da su prve jagode koje u proljeće vidimo na tržnicama ili policama trgovina obično uvozne – čak i ako prodavači tvrde da su domaće. Prave lokalne jagode dozrijevaju nešto kasnije.
Pritom postoje očite razlike između domaćih i uvoznih jagoda, ako znamo na što treba obratiti pažnju.
Oblik, boja, miris
Domaće jagode imaju duboku crvenu boju po cijeloj površini, prepoznatljiv miris i pune su sitnih sjemenki. Njihove peteljke su svijetlozelene, a plodovi često nepravilnog oblika – što je dobar znak da nisu kemijski tretirani.
Uvozne jagode, međutim, obično su pravilnog oblika, iznutra blijedoružičaste i gotovo bez mirisa. Ako je unutrašnjost izrazito crvena, postoji mogućnost da su tretirane pesticidima.
Zato odvojite trenutak prije kupnje: držite jagodu u ruci, pomirišite je i pogledajte je. Nos i oči brzo će vam reći imate li zaista nešto domaće u rukama ili je to samo dobro upakirana prijevara, savjetuje Aktivni.si.
Hrvatska
LOKALNI IZBORI / Ovo su svi detalji koje morate znati prije izlaska na biralište

Slaven Hojski iz Državnog izbornog povjerenstva objasnio je u Novom danu kod Tihomira Ladišića kako će izgledati lokalni izbori na koje Hrvati izlaze u nedjelju.
Hojski otkriva da još uvijek nisu distribuirani svi listići, ali su, kaže, svi tiskani. Posljednji se otpremaju danas i to u Zagrebačkoj županiji.
“U subotu, dan uoči izbora se uređuju biračka mjesta i sve se priprema. Ovo su specifični izbori. Na ovim listićima ima 1230 različitih varijanti glasačkih listića”, pojašnjava osobitosti izbora na koje Hrvati izlaze u nedjelju.
“To je izuzetno kompleksan posao. Na ovim izborima se ne može glasati izvan mjesta prebivališta, u ovom izbornom sustavu je to nemoguće organizirati”, kaže Hojski.
Što s glasačima kojima je istekla osobna iskaznica?
Hojski kaže kako su sada svi u registru birača, da su se baze iščistile na prethodnim trojim izborima (europskim, predsjedničkim i parlamentarnim).
“Svi bez važećih osobnih, neće moći glasati bez one famozne plave potvrde“, kaže. Naglašava i da oni koji žele glasati za kandidate iz reda nacionalnih manjina moraju u registru upisanu nacionalnost.
Kako će provjeriti da su upisani u registar birača?
Rok je, kaže Hojski, istekao 7. svibnja, ali sve se može provjeriti na stranicama Ministarstva uprave koje vodi registar birača.
“Na glasačkim mjestima će biti 4, a negdje i pet ili šest, glasačkih listića. U Zagrebu će biti četiri listića”, kaže objašnjavajući da će glasači dobiti listiće za Gradsku skupštinu, gradonačelnika, gradske odbore… Bit će i četiri glasačke kutije, a listići će biti različitih boja kako bi mogućnost greške bila svedena na minimum.
Prvi rezultati
Hojski kaže i da će prvi rezultati biti objavljeni oko 21 sat u nedjelju, ali, ponavlja, kako su u pitanju kompleksni izbori te da će cijeli postupak trajati nešto duže nego u prethodna tri izborna ciklusa.
Izbori se događaju i u mjestima u kojima nema protukandidata (čak 119 mjesta na ovim izborima, sedam gradova i 112 općina).
Hojski objašnjava kako se izbori održavaju i u tim mjestima, ali da bi izbori bili regularni, dovoljno je da izađe samo kandidat koji će zaokružiti sam sebe.
Izlaznost
“Kad bi došli do 50 posto, to bi bilo dobro. Puno je jači legitimitet”, kaže Hojski.
Dodaje i kako je izlaznost u drugom krugu inače manja nego u prvom.
Izborna šutnja
“Svugdje postoji institut šutnje, ali na europskim i lokalnim postoje sankcije. To je ono što smo radili katalog s prijedlogom prema zakonodavcu, da se neke tehničke stvari ujednače. Molim sve da se suzdrže, i kandidate i građane, da se suzdrže od objavljivanja slika, intervjua, da ne šalju SMS-ove, mejlove, da ne zovu sugrađane… Taj zadnji dan to radi i kontraefekt”, govori.
Hojski navodi ida je novčana kazna za povredu izborne šutnje za fizičke osobe oko 398 eura, za pravne je i preko 60 tisuća eura, a za kandidate i odgovornu osobu u pravnoj osobi do 3.981 eura.
“Molimo i medije da ne objavljuju stare intervjue, koji nemaju veze s izborima. Da se maknu svi linkovi koji vode na stranice kandidata, da se ne reprizira subotom i nedjeljom nešto što je bilo u redu u petak”, kaže.
Bez predsjednika Vrhovnog suda
Na ovim izborima nema predsjednika Vrhovnog suda. Kako će to utjecati na izbore?
“Nema nikakvih problema, mi smo sukladno Poslovniku odredili suca Kontreca da obavlja dužnost predsjednika izbornog povjerenstva, a tu je i nas šest u mandatu i izuzetno organizirana stručna služba koja zna izbore. Cijeli tim garantira da će sve, kao i uvijek, biti u redu”, zaključio je Hojski.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DANAS JE MEĐUNARODNI DAN SESTRINSTVA / Čestitka iz OB Zadar: “Hvala na neumornom trudu, ljubaznosti, empatiji i profesionalnosti!”
-
magazin3 dana prije
Podržite male lokalne proizvođače na slavljeničkom Brlog craft marketu #20 – street art & craft show
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
CRKVA SV. KRŠEVANA / Večeras koncert u sjećanje na profesora Petra Vrbančića
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
PROVIDUROVA / Večeras proglašenje Nagrade Goncourt – hrvatski izbor 2025.