Hrvatska
Uskoro proglašenje kraja epidemije. Što će se promijeniti za vas?
Nakon što je WHO donio odluku da covid više nije globalna zdravstvena kriza, postavilo se pitanje i kada će biti proglašen kraj epidemije u Hrvatskoj. Očekuje se da bi takva odluka mogla uskoro stići, a njome bi moglo doći i do nekih drugih promjena u svakodnevnom životu građana.
Odluka koja je striktno vezana uz onu o proglašenju kraja epidemije je pitanje valjanosti osobnih iskaznica, putovnica, vozačkih dozvola i oružanih listova. Naime poslije proglašenja epidemije još 2020. Sabor je izmijenio zakone pa građani, kako bi se smanjili fizički kontakti, a nakon što im je prošao rok važenja, nisu morali obnavljati osobne iskaznice, putovnice, vozačke dozvole i oružane listove, piše tportal.
Međutim takve zakonske izmjene vrijede samo dok traje epidemija. Nakon što bude donesena odluka o proglašenju kraja epidemije u Hrvatskoj, građani će isprave kojima je istekao rok valjanosti morati zamijeniti novima u roku od 30 dana, odnosno u tom roku podnijeti zahtjev za izdavanje novih dokumenata.
Kako je prošli tjedan pojasnio šef HZJZ-a Krunoslav Capak, procedura proglašenja kraja epidemije izgleda tako da HZJZ predloži to ministru zdravstva, a on, na temelju tog prijedloga, predlože Vladi proglašenje kraja epidemije. “Ako do toga dođe, onda će se razmotriti koje mjere ostaju na snazi. Više ih neće propisivati krizni stožer, nego Ministarstvo zdravstva”, pojasnio je Capak.
Kako je za HRT prošli tjedan kazala Capakova zamjenica Ivana Pavić Šimetin, HZJZ bi tako nešto trebao predložiti u sljedećim danima. Podsjetila je i da su u Hrvatskoj na snazi i neke druge mjere koje nisu vezane uz sam kraj epidemije, nego uz samu bolest.
Među njima su obaveza testiranja građana prije hospitalizacije, odnosno zahvata koji podrazumijeva pojavu aerosola iz organizma. Tu je i mjera obavezne izolacije u trajanju od najmanje pet dana za osobe koje su pozitivne.
Jedna od mjera je i obaveza nošenja maski u zdravstvenim ustanovama i ljekarnama, kao i u domovima za starije i osobe s invaliditetom za zaposlenike i posjetitelje.
Istom tom odlukom donesena je i preporuka, ali ne i obaveza, da maske nose vozači i putnici u javnom prijevozu; zaposlenici i kupci u trgovinama; zaposlenici u kafićima i restoranima; gosti u ugostiteljskim objektima u zatvorenom; zaposlenici u trgovačkim društvima, ustanovama i institucijama koji rade sa strankama, kao i stranke; zaposlenici u uslužnim djelatnostima koji dolaze u bliski kontakt s klijentima; zaposlenici u uredima u kojima se ne može osigurati udaljenost od dva metra između osoba; vjernici prilikom vjerskih obreda; gledatelji na sportskim događajima u zatvorenom, kao i posjetitelji društvenih i javnih događanja u zatvorenom prostoru.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




