Hrvatska
Medicinske sestre: “11.5. je prosvjed. Ako nam vlada ne odgovori, idemo u štrajk”
Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara i Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske održali su konferenciju za novinare. Podsjetimo, oni traže povećanje platnih koeficijenata za 10 posto za sve zaposlene u zdravstvu.
Anica Prašnjak najavila je prosvjed za 11. svibnja u 11 sati, a ako vlada i Ministarstvo zdravstva ne odgovore na njihove zahtjeve, najavila je štrajk.
“Ne možemo čekati do rujna. Ako ne dobijemo odgovore, definitivno idemo u štrajk”, rekla je.
“Što ćemo dalje učiniti i raditi, vidjet ćemo. Vidjet ćemo kakva će biti situacija u odnosu na pozive iz Ministarstva ili vlade. Ako do toga ne dođe, mi ćemo nastaviti određene aktivnosti, a nakon toga ćemo sjesti te razgovarati o otvaranju štrajka. Dogovorit ćemo kako i na koji način. Potrebna je sva ona procedura, mirenje i tako dalje.
Ako stvarno ne dođe do poziva, a dat ćemo jedan termin do kojega očekujemo poziv i odaziv vlade i Ministarstva, hoće li odgovoriti na naše akcije, mi krećemo definitivno u štrajk. Sada i vama najavljujem – mi krećemo u ozbiljni štrajk.
Kako ćemo ga i na koji način provoditi, to ćemo se na tijelima dogovoriti, ali mislim da u ovom trenutku ne možemo odstupiti, ne možemo čekati rujan jer ako je trebalo čekati rujan ili siječanj sljedeće godine, trebali su ga čekati svi zaposleni u zdravstvenom sustavu.
Kako može netko dobiti, kako se nekome može udovoljiti, i to odraditi prije nego što vide kakva će biti turistička sezona ili prije uopće te priče o Zakonu o plaćama, smatram da je trebalo onda sve nekako staviti na svoje mjesto, a ne nas stavljati na svoje mjesto u čekanju na red.
Mislim da smo dovoljno godina čekali, niz godina upozoravali na sve ovo što se u sustavu događa, da ne ponavljam od nedostatka i svega onog ostalog, odlaska u inozemstvo, rada kroz 365 dana u godini sve dane u tjednu. Tko je u ustanovama subotom, nedjeljom, blagdanima, popodne, noću, koga možemo vidjeti uz bolesnike? To su medicinske sestre i tehničari i drugi djelatnici u sustavu zdravstva. Mi ne možemo ni bez gospođa koje spremaju ni bez kuhara bez tehničke službe koja nam radi podršku…”, poručila je Prašnjak.
Nakon nje govorio je Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi.
“Nama trebaju i nezdravstveni radnici, spremačice, tehničke službe, bez kuhara, praone, bez njih sustav ne bi isto mogao funkcionirati. Ja znam i svima nam je jasno da su liječnici prva karika u našem lancu, ali druga karika su medicinske sestre nakon toga i svi drugi, i tako dalje.
Zato me čudi odluka predsjednika vlade Republike Hrvatske, ali kod nas očito ništa više nije čudno, da je uzeo u obzir samo jednu strukturu u našem sustavu, da je pozvao samo liječnike na dogovor, da je izostavio one koji ne samo da su važni nego su najvažniji uz liječnike. Ako su liječnici najvažniji, mi nismo iza njih nego smo uz njih, jako dobro se zna tko je prvi uz liječnika, to je medicinska sestra koja je sigurno najvažnija karika uz liječnike.
Nije se smjelo dogoditi da je samo jedno struktura zaposlenih dobila povećanje plaća. Jako dobro znamo da smo mnogo godina zakinuti, da radimo u uvjetima koji nisu primjereni za medicinske sestre. Zašto? Jer smo devastirani, premalo nas je, ljudi nam odlaze. Zašto ljudi odlaze? Zato jer imaju male plaće, idu za boljim životom, već u susjednoj Sloveniji imaju jedanput veću plaću nego kod nas. Ne trebamo se čuditi odlascima naših.
Pozivam predsjednika vlade Republike Hrvatske da konačno shvati da smo mi svi u zdravstvu prioritet i da mi ne možemo jedni bez drugih. Nisu samo liječnici koje održavaju zdravstvo, to smo i svi mi”, rekao je Topolnjak.
Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara, rekao je:
“Moju osobnu potporu imate za bilo koje aktivnosti. Ne mogu oni biti gluhi koliko mi možemo biti uporni i glasni. Mislim da je sad vrijeme da nakon svih ovih godina svi vučemo na jednu stranu. Dosad je svatko vukao na svoju stranu.”
“Poslije 25. bi mogao biti štrajk. Moramo krenuti u najavu, pa u mirenje, to je proces koji traje”, najavila je Prašnjak.
Lidija Gavić, sindikalna povjerenica KBC-a Osijek, rekla je: “Tražimo minimum tisuću kuna povećanje. Tražimo minimalno povećanje koeficijenata i da se poštuju pravila kolektivnog ugovora. Svega ima što se ne poštuje iz temeljnog granskog kolektivnog ugovora. Znači minimum 1000 kuna. 3% nam je uzeto 2013. godine, oni nude da bi dali 3% kad bude bilo novca, nakon turističke sezone.”
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




