Connect with us

Hrvatska

U Hrvatskoj prodaja pištolja i pušaka u zadnjih godinu dana porasla za 60 posto

Objavljeno

-

foto: Mia Čop

Zastrašujući događaji u Srbiji u posljednjih nekoliko dana prestravili su i hrvatske građane. Unatoč apelima i brojnim kampanjama MUP-a za povrat oružja i streljiva, mnogi se građani oglušuju i još uvijek posjeduju ilegalno oružje. Nataša Vidaković provjerila je osjećaju li se građani Hrvatske sigurno uz tu činjenicu, ali i recentne događaje u susjedstvu.

Trgovinu oružjem u Zagrebu Tomislav Kamenečki vodi već 30-tak godina. Kaže, prodaja pištolja i pušaka u zadnjih godinu dana porasla je za 60 posto. Većina kupaca su im mladi do 30 godina, ali i žene, dok se najviše traži lovačko naoružanje. A cijena? Ona je manje bitna.

“Danas su mladi ljudi spremni izdvojiti i pet ili šest tisuća eura i kupuju oružje na kredit i spremni su odreći se puno stvari ne bi li došli do nekakvog komada oružja koje će koristiti u streljani i u lovu. Gledaju to kroz neki vid možda i ulaganja, investicije”, rekao je.

Kaznena djela u uzlaznoj putanji

Mnogo je i onih koji posjeduju oružje, ali ilegalno. Iz MUP-a već godinama kroz brojne kampanje apeliraju na anoniman povrat takvog oružja, no čini se uzalud.

Samo u prva tri mjeseca ove godine policija je prikupila više od 860 komada vatrenog oružja, 23 tisuće streljiva i gotovo 18 kilograma eksploziva.

Od 2017. broj kaznenih djela i počinitelja u uzlaznoj je putanji, najviše 2020. Međutim, od 2021. zabilježen je manji broj pa je tako lani evidentirano 15 posto manje kaznenih djela posjedovanja, izrade i nabave oružja te eksplozivnih tvari, ali i 22 posto manje prijavljenih počinitelja u odnosu na godinu prije.

Zbog velike količine ilegalnog oružja u Hrvatskoj pa i zbog događaja u susjednoj Srbiji posljednjih dana – neki građani se osjećaju nesigurnije.

Pita se to i predsjednik Milanović, iako smatra da je kontrola oružja u državi na dobroj razini.

“Oružje je za ubijanje i za rat i trebalo bi biti isključivo u rukama vojske i policije. Nije tu problem interes, problem je oružje u ljudskim džepovima, sobama, ormarima, njedrima, na ramenima, to je problem. Tamo gdje ga ima – pucat će se”, kaže Zoran Milanović.

A kako o svemu ovome razgovarati s djecom, ali i roditeljima znaju u Udruzi Plavi Telefon, gdje je svakodnevno na linijama dostupno 20-tak volontera i psihologa. Zbog događaja u Srbiji bilježe 20 posto više poziva ovih dana – većinom roditelja koji ne znaju kako bi komunicirali s djecom.

“Nemamo vremena za njih, zašto? Zato što radimo ne osam sati, radimo 12 sati, dođemo doma… Prepuštamo ih medijima i što bi mi onda očekivali? Uzet ću jedan primjer. Imate sajam naoružanja i svega nečega i gledam televiziju i što ja vidim? Vidim djecu koju roditelji guraju, penju se po mitraljezima, tenkovima, topovima, je li to primjereno za djecu? Po meni ne”, ističe predsjednik udruge Plavi telefon Miroslav Vučenović.

Zato je nužan veći broj stručnjaka u školama, smanjivanje tolerancije na nasilje pa i na posjedovanje oružja, ističu psiholozi.

“Naprosto nismo naučili ni teškoće, ni probleme rješavati na jedan smireni način, nego smo odmah skloni agresiji koja je ponekad na sreću, samo verbalna, nekad su to udarci, a nekad je to nažalost i oružje koje uzmemo u ruke”, kaže psihologinja Mirjana Nazor.

A da je tražiti pomoć još uvijek stigmatizirano pitanje u Hrvatskoj, ali i susjedstvu, govore prizori iz Srbije koji su ovih dana obišli i zaveli u tugu – ne samo tu zemlju.

 

Hrvatska

Pogledajte koliko su plaće rasle u državnom, a koliko u privatnom sektoru

Objavljeno

-

By

Najnoviji statistički podaci pokazuju ubrzanje trenda rasta neto plaća pod snažnim utjecajem povišica u javnom i državnom sektoru.

Prosječna neto plaća isplaćena u travnju za ožujak iznosila je 1326 eura, što je u odnosu na isti mjesec lani nominalno više za 17,3 posto, a realno za 12,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U ožujku su na snagu stupila dogovorena povećanja plaća u državnom i javnom sektoru pa je zabilježen snažan skok na mjesečnoj razini. Prosječna plaća je u odnosu na veljaču ojačala 6,3 posto nominalno, odnosno 5,4 posto realno.

U početku godine značajan utjecaj na snažan rast prosječnih plaća imao je rekordan skok minimalne plaće, koja je najzastupljenija u industriji i osobnim uslugama, a novo ubrzanje rasta potaknuto je povišicama u državnom i javnom sektoru, prenosi tportal.

Nakon što je Vlada uoči izbora odobrila najveće povećanje plaća u povijesti, vrijedno 1,63 milijarde eura, djelatnosti u kojima prevladava država bilježe nekoliko puta veću godišnju stopu rasta u odnosu na djelatnosti u kojima dominira privatni sektor.

Najveći skok dogodio se u zdravstvu i socijalnoj skrbi, gdje je prosječna plaća korigirana za inflaciju uzletjela 33,9 posto, dosegnuvši 1771 euro. Za usporedbu, realne plaće u prerađivačkoj industriji i trgovini, djelatnostima koje zapošljavaju najviše ljudi, porasle su 7,2 posto (na 1175 eura), odnosno 9,1 posto (na 1164 eura).

S godišnjim realnim rastom od 28,8 posto, prosječna plaća u javnoj upravi i obrani popela se na 1682 eura. U obrazovanju je zabilježena nešto niža stopa rasta (23,1 posto), uz prosjek od 1492 eura.

Ako izdvojimo dobrostojeće branše financija i ICT industrije, veći dio privatnog sektora sada znatno zaostaje u primanjima u odnosu na nacionalni prosjek. U većini djelatnosti u kojima prevladavaju privatne tvrtke prosjek plaća kreće se između 1000 i 1200 eura.

Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za ožujak iznosila je 1086 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Popodne nas očekuje grmljavinsko nevrijeme. DHMZ izdao upozorenja, oglasila se i Civilna zaštita

Objavljeno

-

By

Nestabilno s kišom i vjetrom, a ponegdje i olujno nevrijeme s tučom, tako bi se najbolje moglo opisati vrijeme kakvo će u utorak biti u Hrvatskoj.

DHMZ je za zagrebačku regiju i za istok zemlje objavio narančasto upozorenje zbog mogućeg grmljavinskog nevremena, a i ostatak zemlje vjerojatno će biti izložen pljuskovima i grmljavini.

Upozorenje je stiglo i iz Ravnateljstva Civilne zaštite.

Pljuskove, grmljavinu i vjetar prognozirao je i meteorolog Bojan Lipovšćak.

“Glavnina nestabilne zračne mase nalazi se nad Istrom i sjevernim Jadranom. Prema mjerenjima mreže postaja pljusak.com od jutra je u Istri i na Kvarneru palo od 20 do 30 litara kiše na četvorni metar. Nad sjevernim Jadranom je pojačana grmljavinska aktivnost, linija nestabilnosti proteže se od Istre do obale Italije i premješta se prema srednjoj Dalmaciji, brzina premještanja je oko 45 km/h. Prema Slavoniji i Baranji premješta se oblačni sustav koji se brzo razvija nad planinama Bosne i Hercegovine. Grmljavinske aktivnosti bez značajnijih oborina ima i u Podravini”, kaže naš meteorolog Bojan Lipovšćak.

Što se tiče vremena u srijedu, DHMZ prognozira da će u većini krajeva biti djelomice sunčano, ali i dalje ne posve stabilno. Mjestimice malo kiše i pljuskovi s grmljavinom, osobito poslijepodne u unutrašnjosti, a navečer i na sjevernom Jadranu. Vjetar slab do umjeren jugozapadni i zapadni. Najniža jutarnja temperatura od 11 do 16, na obali i otocima između 15 i 19 °C. Najviša dnevna većinom između 20 i 25 °C.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Još imate kune? Evo gdje ih možete zamijeniti za eure

Objavljeno

-

By

Mnoštvo građana odlučilo si je sačuvati nekoliko kovanica i novčanica kune za uspomenu, no ako ste među onima koji su ih zametnuli ili ih nisu odnijeli na vrijeme, još imate priliku.

Svoje kune možete osobno donijeti u Hrvatsku narodnu banku na adresi Jurišićeva 17, Zagreb, od ponedjeljka do petka u vremenu od 8.30 do 15.30 sati. Novčanice možete zamijeniti bez vremenskog ograničenja, a kovanice sve do 31. prosinca 2025.

Iznos do 14.999,99 kuna moguće je na vlastitu odgovornost dostaviti i putem poštanskih usluga na adresu Hrvatska narodna banka, Direkcija za pohranu, obradu i opskrbu gotovim novcem, Trg hrvatskih velikana 3, 10000 Zagreb, uz informaciju o željenom načinu preuzimanja gotovog novca eura (u Hrvatskoj narodnoj banci ili dostava putem poštanskih usluga na adresu donositelja), ističu na službenim stranicama Banke.

Također, ako imate oštećene eure, možete ih zamijeniti za ispravne novčanice ili kovanice u HNB-u, prenosi 24sata.hr.

Hrvatska narodna banka prima na zamjenu euronovčanice čija površina iznosi 50% ili manje od 50% površine autentične originalne novčanice, euronovčanice obojene elektrokemijskom zaštitom, iznimno oštećene euronovčanice te neprikladne eurokovanice koje su prepoznatljive s lica ili naličja, uz uvjet da su dostavljene uz pripadajući obrazac zahtjeva s potrebnim prilozima, ističu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu