Svijet
Nova analiza otkrila što će biti sljedeća kriza s kojom će se Europa suočiti
Jedva da je proljeće, a više od četvrtini europskog kontinenta prijeti suša nakon zime s malo kiše i snijega pa se mnoge se zemlje spremaju za ponavljanje prošlogodišnjeg izrazito suhog ljeta, ako ne i goreg, piše Politico.
Ključno akumulacijsko jezero koje opslužuje vodom milijune Katalonaca gotovo je presušilo.
Problem s voodm izazvao je sukobe u Francuskoj, gdje nekoliko sela više ne može opskrbljivati svoje stanovnike vodom iz slavine.
Vodostaj najveće talijanske rijeke, Po, već je na razini na kojoj je bio prošlog lipnja.
Studija u kojoj su korišteni satelitski podaci potvrdila je ranije ove godine da Europa još od 2018. pati od teške suše. Sve više temperature onemogućavaju da se Europa od toga oporavi pa je kontinent zapeo u začaranom krugu u kojem je dostupnost vode sve nesigurnija.
“Prije nekoliko godina rekao bih da imamo dovoljno vode u Europi. Sada se čini da bismo mogli imati problema”, rekao je glavni autor navedene studije Torsten Mayer-Gürr.
Iako bi vlažni vremenski uvjeti u nadolazećim tjednima mogli obnoviti površinski sloj tla i pomoći poljoprivredi, čak ni kišovito proljeće ne može popraviti tekući deficit podzemnih voda u Europi, upozoravaju stručnjaci.
Kako se bliži ljeto vlade europskih zemalja se trude riješiti i sadašnje i buduće nestašice – dok istovremeno pokušavaju stišati napetosti koje proizlaze iz nesigurne vodoopskrbe.
Suša će, rekao je prošli tjedan španjolski premijer Pedro Sánchez, “biti jedna od središnjih političkih i teritorijalnih rasprava u našoj zemlji u nadolazećim godinama.”
Zimska suša
Prošlogodišnja povijesna suša iscrpila je europske površinske i podzemne rezervoare. Zima je trebala donijeti olakšanje, ali u mnogim regijama bilo je malo kiše ili snijega.
Francuska, u kojoj kiša nije pala više od 30 uzastopnih dana u siječnju i veljači, iskusila je najsušu zimu u posljednjih 60 godina.
Talijanska istraživačka zaklada CIMA ustanovila je smanjenje snježnih oborina za 64 posto do sredine travnja. Vodostaj rijeke Po je na razini prošlog ljeta, a jezero Garda već je ispod polovice svoje prosječne razine.
Izvješće španjolske udruge poljoprivrednika COAG navodi da ove godine neke žitarice moraju “otpisati” u četiri regije, a jedan je meteorolog rekao za El País da se poljoprivrednici mogu “oprostiti od gotovo cijele berbe maslina”.
Vodostaj jezera Sau sjeverno od Barcelone pao je toliko nisko da su vlasti odlučile ukloniti ribu kako bi spriječile njezino umiranje i kontaminaciju vode.
Diljem Katalonije rezervoari su u travnju bili na samo 27 posto kapaciteta. Za sljedeći tjedan u Španjolskoj je najavljen rani toplinski val.
Španjolska ministrica ekologije Teresi Riberi poručila je da bi dostupnost vode u Španjolskoj, slično kao u Francuskoj, mogla bi pasti za 40 posto do 2050. godine.
Zimske oborine su posebno važne za mediteranske zemlje, rekao je Fred Hattermann, hidrolog s Instituta za istraživanje utjecaja klime u Postdamu.
S obzirom na ovogodišnju oskudnu količinu oborina i tanak snježni pokrivač na Alpama, “i ako sada nema puno oborina… onda je suša u biti sigurna“, dodao je.
Ipak, sve moguće proljetne kiše samo bi ublažile manjak vode ovog ljeta.
Kako bi Europa izašla iz izašla iz začaranog kruga gdje svaku godinu započinje sa značajnim deficitom podzemnih voda, ”trebalo bi nam gotovo desetljeće učestalih obilnih oborina”, upozorava Hattermann.
Uloga klimatskih promjena
Predviđanje padalina u tako dugim razdobljima je teško, osobito s klimatskim promjenama koje mijenjaju njihove obrasce padalina.
Jedna od rijetkih dugoročnih projekcija, prognoza njemačke meteorološke službe za ovo desetljeće, predviđa da će u Njemačkoj veći dio desetljeća biti manje, a ne više oborina.
No, čak i da razine oborina ostanu iste, klimatske promjene smanjit će dostupnost vode diljem Europe.
Suša je složena pojava i mnogi čimbenici – poput lošeg upravljanja vodom ili prekomjerne potrošnje – mogu igrati ulogu. Ipak, rastuće temperature zasigurno će dodatno opteretiti opskrbu vodom u Europi.
Postoje tri načina na koje globalno zatopljenje čini kontinent sušim, rekao je Hattermann. Prvo, što više raste temperatura, to će više vode ispariti.
“Samo ovo ga čini sušim”, rekao je. “U osnovi, morali bismo imati stalan porast padalina kako bismo kompenzirali povećanje isparavanja.”
Drugo, klimatske promjene slabe europsku mlaznu struju, što znači da se sustavi tlaka zraka mogu zaglaviti, stvarajući produljena razdoblja vrućih, suhih uvjeta – kao što se dogodilo prošle godine – ili pak dugotrajne obilne kiše, kao što je bio slučaj tijekom smrtonosnih poplava 2021. godine.
I kao treće, europski ledenjaci i snježni pokrivač ubrzano se smanjuju zbog rastućih temperaturama – ostavljajući glavne rijeke poput Rajne, Dunava, Rone ili Poa bez vitalne opskrbe vodom.
Ove će godine doprinos otopljene vode europskim rezervoarima vode “biti stvarno puno manji nego inače”, rekao je Andrea Toreti, viši istraživač u Zajedničkom istraživačkom centru Europske komisije.
“Zato što je 2023. bila gora nego što je bila prošla – a ta je već bila najgora, gledajući zadnjih 10 godina, a sada je još gore.”
Ulaskom u ovo ljeto Španjolska, južni Portugal, Italija i Francuska izgledaju posebno ranjivi, smatra Toreti.
“Ali Poljska i druge regije poput Bugarske, Rumunjske i Grčke imaju upozoravajuće uvjete za sušu“, rekao je.
Brandenburg, njemačko žarište suše, imao je natprosječne količine oborina u posljednjih nekoliko mjeseci, a ipak su razine podzemnih voda niže nego prošle godine, istaknuo je Hattermann.
“Unatoč svoj kiši koju smo imali, nije postalo bolje, nego je gore”, rekao je.
Konkretne akcije
Europa se polako budi pred ovom prijetnjom. Glavni gradovi – koji su bili oštećeni razornim učincima prošlog sušnog ljeta u raznim sektorima uključujući poljoprivredu, energetiku i industriju – žure se oko izrade nacrta odgovora na trenutne, ali i buduće nestašice vode.
Početkom mjeseca Italija je objavila odluku kojom se smanjuje birokracija za vodnu infrastrukturu, uključujući postrojenja za desalinizaciju.
Španjolska je u siječnju objavila novi paket planova upravljanja vodama.
Nova nacionalna strategija upravljanja vodama francuskog predsjednika Emmanuela Macrona usmjerena je na smanjenje ukupne potrošnje vode za 10 posto do kraja desetljeća. Prema planu, od svakog sektora će se tražiti da izradi prijedloge za smanjenje korištenja vode.
Njemačka strategija, usvojena u ožujku, uključuje korake za “održivu” upotrebu vode u 10 područja do 2050. godine, kao i niz od 78 mjera koje treba provesti do 2030.
Ipak, kritičari tvrde da zemlje čine premalo na rješavanju lošeg upravljanja resursima, kojih još uvijek ima u izobilju diljem kontinenta, pogoršavajući time učinke sve manje dostupnosti vode.
Procjenjuje se da se četvrtina europske pitke vode gubi zbog propusnih cjevovoda.
Talijanska političarka Zelenih i bivša europarlamentarka Eleonora Evi na Twitteru je osudila plan svoje vlade jer nije uspjela riješiti korijen krize s vodom u zemlji. Vlada bi se trebala usredotočiti na pošumljavanje i politike za zaustavljanje gubitka pitke vode uzrokovanog curenjem, poručila je.
“Očito je da je voda ograničen resurs, a mi kao društvo možda i nismo bili toliko učinkoviti koliko smo mogli u upravljanju ovim ograničenim resursom”, rekla je Samantha Burgess, zamjenica direktora Copernicusa, europske službe za praćenje klime.
Ratovi za vodu
U međuvremenu, upravljanje vodom – i odlučivanje o tome tko joj može pristupiti – pretvara se u političko pitanje diljem kontinenta.
Prošlog su ljeta u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Španjolskoj i Italiji uvedena ograničenja korištenja vode, a postavljena su pitanja o prioritetu korištenja vode za turističku infrastrukturu, velika industrijska postrojenja i poljoprivredu.
Neke općine već se suočavaju s novim ograničenjima, dok u drugima ona nikada nisu ni postavljena. Katalonija je nedavno uvela ograničenja, uključujući obvezno smanjenje potrošnje vode za poljoprivredu od 40 posto.
U južnoj Njemačkoj pravni sporovi oko vode su se u posljednja dva desetljeća udvostručili, a u Francuskoj su napetosti između ekologa i farmera oko izgradnje rezervoara vode prošlog mjeseca izazvale nasilne sukobe.
Rezervoari bi trebali pomoći poljoprivrednicima da se pripreme za sušne uvjete ljeti pumpajući podzemnu vodu zimi koja se zatim može koristiti za navodnjavanje ljeti, ali zelene skupine upozoravaju da bi taj sektor trebao smanjiti potrošnju vode.
Marine Tondelier, čelnica francuske stranke Zelenih, nazvala je rezervoare “nepravednima” i opisala ih kao “prisvajanje i privatizaciju vodnih resursa nekolicine na račun većine”.
U španjolskoj regiji Andaluziji planovi vladajuće Narodne stranke desnog centra i krajnje desnog Voxa da povećaju sustav navodnjavanja u blizini močvara Doñana, koja je pod zaštitom UNESCO-a, izazvali su bijes među ekolozima i oporbenim strankama.
Maribel Mora iz krajnje ljevičarske stranke Podemos je ranije ovog mjeseca isula čašu pijeska na parlamentarni stolac premijera Andaluzije, tvrdeći da će Doñana izgledati “kao pustinja” ako se kontroverzni zakon usvoji.
“Ljudi to osjećaju”, rekao je Hattermann. “Bitka oko distribucije već traje”.
Svijet
Čeka nas snažna globalna promjena vremena: Prognozira se manji utjecaj La Niñe i brzi prijelaz u El Niño
Utjecaj La Niñe očekuje se barem do ranog proljeća.
Tihi ocean prolazi kroz snažnu transformaciju, pri čemu se La Niña razilazi brže nego što se u početku očekivalo, što označava početak velike atmosferske i oceanske promjene za 2026. godinu. Ulaskom u proljetnu sezonu, utjecaj La Niñe na vrijeme će izblijedjeti, a modeli upućuju na pojavu El Niña već tijekom ljeta, s vrhuncem intenziteta tijekom iduće zime. Osim toga, trenutačno dolazi i do poremećaja stratosferskog polarnog vrtloga iznad Sjevernog pola, što bi moglo definirati vremenske obrasce duboko u proljeće, dok La Niña blijedi, navodi Severe Weather Europe, a prenosi Večernji list.
ENSO (El Niño Southern Oscillation) područje je ekvatorijalnog Tihog oceana koje se mijenja između toplih i hladnih faza. Obično dolazi do promjene faze u razdoblju od oko jedne do tri godine. Oceanske anomalije ne donose samo glavni utjecaj na globalno vrijeme, već mogu ukazati i na promjene u globalnom vremenskom sustavu. Hladna ENSO faza zove se La Niña, a topla faza El Niño. Svaka od njih ima različit utjecaj na tlak i vrijeme. ENSO prelazi između faza pod utjecajem tropskih pasatnih vjetrova. Oni su stabilni i postojani, a obično pokreću ili zaustavljaju određenu fazu.
La Niña je dosegnula vrhunac snage i površine krajem jeseni, a od tada su se hladne anomalije počele polako razilaziti, sa snažnijim kolapsom u posljednjim tjednima. Prognoza pasatnih vjetrova pokazuje neuobičajeno snažan udar zapadnih vjetrova preko Tihog oceana u posljednjim danima, a to može brzo erodirati slabe hladne anomalije. Iako je hladna anomalija La Niñe još uvijek vidljiva, ona slabi na obje strane, odnosno istočno i zapadno. Cijeli je proves, također, povezan sa snažnim promjenama temperature duboko ispod površine oceana. Naime, na zapadu se razvio veliki topli bazen koji se širi prema istoku i erodira hladne podzemne temperature.
No utjecaju La Niñe trebat će još vremena da nestane iz atmosfere s obzirom na to da nije riječ o trenutačnom odgovoru na oceanske anomalije. Zbog toga se može očekivati utjecaj vremena La Niñe barem do ranog proljeća. Kako se bliži kraj La Niñe, prognoze najavljuju brzi prijelaz u El Niño. Taj pomak u ranu toplu fazu trebao bi se dogoditi do ljeta. To znači da će El Niño vjerojatno dosegnuti vrhunac tijekom zime, donoseći glavni utjecaj tijekom iduće sezone preko Sjedinjenih Država, Kanade i Europe.
Prema svim podacima, Severe Weather Europe ističe da nas čeka snažna globalna promjena vremena 2026. godine. Analizirajući prijašnje godine u kojima je došlo do sličnog pomaka iz La Niñe u El Niño, zabilježen je nizak tlak iznad Sjeverne Amerike i Europe, što je dovelo hladniji zrak iz polarnih regija. Slično se očekuje i ove veljače, no na to će utjecati i stratosfersko zagrijavanje do kojega će doći početkom mjeseca. Oko 10. veljače moglo bi doći do rušenja polarnog vrtloga i dijeljenja jezgre. To bi potom moglo promijeniti tijek vremena u veljači i vjerojatno u ožujku, odnosno hladni polarni zrak mogao bi lakše pobjeći u Sjedinjene Države ili Europu. Hladniji trend ove će veljače najvjerojatnije zahvatiti cijeli istočni dio Sjedinjenih Država, a postoji i prošireno hladno područje preko sjevernih i središnjih dijelova Europe.
El Niño, koji će pojaviti tijekom ljeta, može znatno smanjiti šanse za jake uragane koji utječu na Sjedinjene Države. Ali najveći utjecaj na vrijeme obično je tijekom zimske sezone kada El Niño ima potpuno suprotan utjecaj od La Niñe. Zime El Niña bile su toplije od uobičajenog u Kanadi i dijelovima sjevernih Sjedinjenih Država. Istodobno, hladnije temperature tada prevladavaju nad zapadnim, južnim i istočnim Sjedinjenim Državama. Uz to, mijenjaju se i obrasci snježnih padalina. Naime, podaci pokazuju manje snijega u sjevernim Sjedinjenim Državama i na srednjem zapadu.
Europa, također, osjeća utjecaj El Niña zimi, ali mnogo manje izravno jer je dalje od glavne ENSO regije. No gledajući anomalije temperature za Europu, specifične godine pokazuju hladan zimski trend nad sjevernim dijelovima kontinenta koji se povremeno širi prema zapadnom i središnjem dijelu. Iako Europa obično nije pod izravnim utjecajem El Niña, može doživjeti promjene na globalnoj razini, što utječe na vremenske obrasce na sjevernoj hemisferi.
Nekoliko velikih zrakoplovnih prijevoznika, uključujući Lufthansu, Air France, KLM Royal Dutch Airlines i Swiss, otkazalo je subotnje letove prema odredištima na Bliskom istoku, među kojima su Izrael, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija, prema informacijama o letovima objavljenima na internetskim stranicama zračnih luka, zbog straha od sukoba koji bi mogao uključivati Iran.
United Airways i Air Canada također su otkazali letove za Izrael, usred intenzivnih nagađanja da bi se mogao dogoditi američki napad usmjeren na Iran, piše i24news.
U četvrtak je američki predsjednik Donald Trump govorio o “armadi“ koja se kreće prema Iranu, dodavši da se nada kako je neće morati upotrijebiti, pritom ponovno upozorivši Teheran da ne ubija prosvjednike niti ponovno pokreće svoj nuklearni program.
Američki dužnosnici, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti, navode da će nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln i nekoliko razarača naoružanih navođenim projektilima stići na Bliski istok u nadolazećim danima. Jedan dužnosnik rekao je da se razmatra i raspoređivanje dodatnih sustava protuzračne obrane na Bliskom istoku, što bi moglo biti ključno za zaštitu američkih baza u regiji od mogućeg iranskog napada.
Ova raspoređivanja smatraju se širenjem opcija koje su Trumpu na raspolaganju – kako za bolju obranu američkih snaga diljem regije u trenutku pojačanih napetosti, tako i za eventualno poduzimanje dodatnih vojnih akcija nakon napada na iranska nuklearna postrojenja u lipnju, tijekom 12-dnevnog rata u kojem su iranska vojna i nuklearna postrojenja teško oštećena izraelskim napadima, prije nego što su Sjedinjene Američke Države bacile tzv. „bunker-buster“ bombe na postrojenje Fordow.
Svijet
KLIMATSKE PROMJENE / Ove europske zemlje doživjet će najžešće toplinske udare do kraja stoljeća
Kako se rekordi toplinskih valova u Europi ruše iz godine u godinu, zemlje diljem kontinenta posebno snažno osjećaju posljedice klimatskih promjena. Ipak, mediteranske zemlje, suprotno očekivanjima, nisu na vrhu ljestvice.
Primjerice, 2025. je bila treća najtoplija zabilježena godina u Europi, a ožujak je bio najtopliji mjesec ikad zabilježen na kontinentu, prenosi Euronews.
Prosječna temperatura dosegnula je 10,41 stupanj Celzija, što je 1,17 stupnjeva više u odnosu na referentno razdoblje od 1991. do 2020.
Nestanak blage europske klime
Istočni sjeverni Atlantik, područje Sjevernog mora, uključujući sjever Britanije i dijelove Skandinavije, jugozapadni Mediteran te krajnji zapad Rusije zabilježili su rekordno visoke temperature.
Francuska, Rusija i Rumunjska rangirane su kao europske zemlje koje će do 2100. biti najteže pogođene globalnim zagrijavanjem, prema nedavnim podacima tvrtke Reinders Corporation.
Istraživanje je također pokazalo da bi blaga europska klima mogla nestati do kraja stoljeća, jer će sve analizirane zemlje do 2100. redovito doživljavati toplinske valove s temperaturama višima od 36,80 stupnjeva Celzija.
Studija je analizirala podatke klimatskog modeliranja, učestalost toplinskih valova te prosječne i maksimalne temperature u europskim zemljama.
“To su mali, ali snažni pokazatelji koliko se brzo globalna klima mijenja”, rekao je Gerrit Jan Reinders, izvršni direktor i stručnjak za klimatske podatke u Reinders Corporationu. “Iste sile koje pokreću ove promjene već preoblikuju Europu, gdje će rastući temperaturni ekstremi testirati otpornost naše infrastrukture, javnozdravstvenih sustava i načina života.”
Francuska
Francuska je rangirana kao europska zemlja najizloženija toplinskim valovima, s očekivanih pet toplinskih valova godišnje u budućnosti i ukupno 115 kumulativnih dana ekstremne vrućine, prema podacima Reindersa.
Očekuje se da će ta zemlja do 2100. bilježiti prosječne temperature do 37 stupnjeva Celzija, pri čemu bi gotovo četiri mjeseca godišnje mogla provesti u uvjetima toplinskih valova.
Rusija
Rusija se suočava s drugom najintenzivnijom toplinskom transformacijom, s ukupnim toplinskim indeksom od 79,92.
Zemlja će doživljavati dva toplinska vala godišnje, s najvišom prosječnom temperaturom među europskim državama, od 37,99 stupnjeva Celzija, dok bi maksimalne temperature mogle dosezati i 39,71 stupanj.
Prema studiji, tradicionalno hladna klima Rusije do kraja stoljeća mogla bi postati gotovo neprepoznatljiva.
Istočna Europa
Istočna Europa pojavljuje se kao neočekivano novo žarište toplinskih valova, pri čemu Rumunjska zauzima treće, Moldavija četvrto, a Bugarska peto mjesto, ispred mediteranskih zemalja.
Rumunjska i Moldavija suočit će se s tri toplinska vala godišnje, u trajanju od ukupno 17 dana svaki, dok će Bugarska imati dva toplinska vala godišnje, ukupnog trajanja 14 dana.
Mediteranske zemlje
S pozitivnije strane, istraživanje je pokazalo da mediteranske zemlje pokazuju “iznenađujuću” otpornost, unatoč reputaciji tradicionalno vrućih destinacija.
Turska, Grčka i Italija zauzele su niža mjesta nego što se očekivalo, i to šesto, sedmo i deseto.
Turska će doživjeti jedan toplinski val godišnje, u trajanju od ukupno 13 dana, uz prosječnu temperaturu od 37,76 stupnjeva Celzija.
Grčka će, pak, imati najdulja pojedinačna razdoblja toplinskih valova, ukupno 20 dana, ali samo dva takva događaja godišnje, s prosječnom temperaturom od 36,92 stupnja.
Italija je rangirana najniže, sa samo jednim toplinskim valom godišnje, u trajanju od devet dana.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), toplinski stres vodeći je uzrok smrti povezanih s vremenskim uvjetima te može pogoršati postojeće bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes, probleme mentalnog zdravlja i astmu, kao i povećati rizik od nesreća i širenja nekih zaraznih bolesti.
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
PROGNOZA / Stiže jugo, temperature rastu i do 15 °C: U nekim krajevima i do 50 litara kiše
300. OBLJETNICA DOLASKA ARBANASA U ZADAR / U sljedećem tjednu niz događanja. Donosimo program…
ŠPICA!
FIBA WORLD TOUR / Hrvatska i Zadar postaju svjetska pozornica košarke! U naš grad stiže 14 najboljih 3×3 ekipa svijeta
FOTO / Na Ražovljevoj glavici odana počast Draganu Gulanu i Denisu Špiki
Nova pravila: Trgovci će provjeravati identitet kupca ako plaćaju gotovinom od ovog iznosa
PROGNOZA / Meteoalarm upozorava na nevrijeme, dijelu zemlje prijete poplave
(VIDEO) “PITI, JEST PIT!” / Zadarski autorski bend Elkan Florida ima novi singl
VIDEO / Zadarski blues rock trio Rich Man predstavlja debitantski album “Sound Attack”
VIDEO / Najduži most na svijetu: Pogledajte kako izgleda ovo svjetsko čudo i zašto vozači dobivaju napade panike
FOTO/VIDEO: Ines Jozić i Lovre Antišin pobjednici polumaratona Maslenica 2026
