Connect with us

Hrvatska

Skoro 96.000 umirovljenika čeka dvije velike povišice. Tko će dobiti najviše?

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Vlada je na sjednici prošlog tjedna usvojila izmjene zakona o smanjenju mirovina ostvarenih po posebnim propisima, kojima se predlaže ukidanje desetpostotnog smanjenja povlaštenih mirovina, uvedeno u vrijeme krize 2010. godine. Izmjena zakona donosi povišicu za više 96.000 umirovljenika, i to postupno u dva navrata, s 1. srpnjem ove godine i 1. siječnjem iduće godine

Prema zakonskom prijedlogu pravo na povišicu imat će ‘povlašteni’ umirovljenici, koji su zahvaćeni kriznom mjerom iz srpnja 2010. godine odnosno oni kojima je mirovina veća od 464,53 eura (3.500 kuna).

Treba naglasiti da se broj umirovljenika pogođenih ovom mjerom povećavao s obzirom na to da su mirovine umanjene ne samo onima koji su u trenutku uvođenja krizne mjere prelazili granični iznos od 464,53 eura, nego i svima koji su kasnije stekli mirovinu višu od graničnog iznosa kao i onima koji su nakon redovitog usklađivanja mirovina prešli taj iznos.

Umanjenja su bili pošteđeni jedino hrvatski ratni vojni invalidi i djeca poginulih branitelja bez oba roditelja, rudari iz Istarskih ugljenokopa i oni koji su bili profesionalno izloženi azbestu.

‘Nakon više od 12 godina ukida se ta krizna mjera. Naša procjena je da je njome obuhvaćeno 96.343 korisnika mirovine, od čega više od 63.000 hrvatskih branitelja, među kojima su umirovljeni policajci, hrvatski vojnici, vatrogasci te ostale kategorije koje su ostvarivale mirovine po posebnim propisima’, rekao je ministar rada i socijalne politike Marin Piletić.

Postoji 18 kategorija umirovljenika koji su ostvarili mirovinu po posebnim propisima, a krizna mjera pogodila je umirovljenike iz 15 kategorija, piše Tportal.

Najveći broj ‘povlaštenih’ umirovljenika dolazi iz braniteljske populacije. Ako se izuzmu branitelji s invaliditetom, kojima nisu smanjivane mirovine, najveća kategorija su branitelji koji su u mirovinu otišli prema općim propisima, ali su koristili i određene zakonske povlastice iz Zakona o hrvatskim braniteljima, što im omogućuje da u punu starosnu mirovinu idu ranije i s nešto većim primanjima. U ovoj kategoriji je 57.155 umirovljenika s prosječnom mirovinom od 437,50 eura.

Druga skupina po veličini su pripadnici MUP-a, pravosudnih službi i radnici na poslovima razminiranja, koji imaju pravo na beneficirani radni staž. U ovoj kategoriji je 17.292 umirovljenika s prosječnom mirovinom u rasponu od 617,35 do 679,02 eura.

Slijede djelatne vojne osobe. Riječ je o pripadnicima Hrvatske vojske koji su u mirovinu otišli s beneficiranim stažom. U ovoj kategoriji je 16.054 umirovljenika s prosječnom mirovinom od 592,48 eura.

U ostalim kategorijama s manjim brojem umirovljenika su profesionalni vatrogasci, domobrani iz Drugog svjetskog rata, bivši politički zatvorenici, pripadnici bivše JNA, sudionici Narodnooslobodilačkog rata, Pripadnici HVO-a, saborski zastupnici, članovi Vlade i suci Ustavnog suda, bivši službenici u tijelima SFRJ te redoviti članovi HAZU-a. Za svakog umirovljenika koji ima pravo na povišicu ona će se utvrđivati individualno sukladno mirovinskim pravima i visini mirovine.

Najveća povišica očekuje umirovljenike u kategorijama s najvišim prosječnim mirovinama (saborski zastupnici, članovi Vlade, članovi HAZU-a, vatrogasci) među kojima su se gotovo svi našli na udaru krizne mjere. Povrat dijela mirovine dobit će i većina umirovljenih pripadnika MUP-a, pravosudnih službi i radnika na poslovima razminiranja, pripadnika HV-a i bivših političkih zatvorenika.

Na povišicu može računati manji dio branitelja koji su u mirovinu otišli prema općim propisima, ali su koristili i određene zakonske povlastice. Najmanje kandidata za povišicu je iz redova bivših pomoraca i bivših domobrana s obzirom na to da su im prosječne mirovine znatno ispod granice od 464,53 eura, piše Tportal.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu