Connect with us

Hrvatska

Pravobraniteljica za djecu: Lani udvostručen broj prijava za vršnjačko nasilje

Objavljeno

-

Pexels

Ured pravobraniteljice za djecu prošle je godine zaprimio dvostruko više pritužbi za vršnjačko nasilje u školama i vrtićima nego u 2021. godini, ali je dio njih preuveličan ili neutemeljen, izvijestila je pravobraniteljica.

U 2022., u kojoj smo se vratili životu kakav smo poznavali prije pandemije, prijavljen nam je 101 slučaj nasilja u vrtićima i školama, dvostruko više nego 2021., kada je prijavljen 51, navodi u Izvješću za prošlu godinu pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević.

Sedam se slučajeva odnosi na nasilje u vrtiću, 94 na nasilje u osnovnoj i srednjoj školi, od čega 85 na vršnjačko nasilje.

Zbog vršnjačkog nasilja prijavljeno 1500 djece

Prema podacima Ministarstva rada, obitelji i socijalne politike za 2021., zbog vršnjačkog je nasilja prijavljeno gotovo 1500 djece.

Pravobraniteljica ističe da „dojam snažnog porasta vršnjačkog nasilja u školama daje sadržaj pritužbi roditelja koji, ponekad i neistinito, opisuju teške oblike nasilja o čemu izvješćuju i medije“.

Navodi da nadzori često utvrde značajno manji opseg i težinu nasilnog ponašanja, a dio pritužbi pokazao se i neutemeljenim.

No, pojedini roditelji i nakon što se utvrdi priroda sukoba inzistiraju da je riječ o nasilju i da je njihovo dijete žrtva te traže stroge sankcije za „zlostavljača“, a postupanje škole koje nije u skladu s njihovim očekivanjem doživljavaju kao propuste pa djelatnike prijavljuju raznim institucijama.

Pirnat Dragičević prenosi navod jedne škole da imaju sve veći problem s neprimjerenim i neosnovanim optužbama i traženjima roditelja koji žele informacije o drugoj djeci, sudjelovanje u aktivnostima škole, prijete prijavama i medijima.

Grupe mržnje, nekažnjeni javni napadi na škole

„Neki roditelji se obrušavaju ružnim komentarima na kompetentnost i profesionalnost djelatnika škole, udružuju se u roditeljske grupe na društvenim mrežama u kojima pišu ružne komentare o drugoj djeci i roditeljima. Takve grupe mogle bi se opisati kao grupe mržnje prema pojedinom djetetu“, ističe pravobraniteljica.

Škole se, dodaje, osjećaju nezaštićeno i izložene javnim napadima koji se ne sankcioniraju.

Pojedini se roditelji na ponašanje neke djece pritužuju već u njihovoj vrtićkoj dobi.

“Nerijetko i uobičajene razvojne sukobe između male djece koji završe ugrizom, guranjem i grebanjem ili istraživanje spolnosti primjereno dobi, vide kao (seksualno) zlostavljanje i traže poduzimanje „oštrih“ mjera prema drugom djetetu i njegovim roditeljima. Pritom nerijetko drugo dijete nazivaju „zlostavljačem, seksualnim manijakom“ i slično“, piše pravobraniteljica.

Pritom ne spori potrebu da vrtići educiraju roditelje o razvojnim osobitostima i ponašanju koje je uobičajeno za određenu dob.

U dubokom i dugotrajnom siromaštvu 14.000 djece

Izvješće na gotovo 280 stranica donosi pogled na stanje dječjih prava u Hrvatskoj.

Iz njega su vidljivi pomaci, ali i ključni problemi u ostvarivanju njihovih prava, kaže pravobraniteljica pa navodi dječje siromaštvo, nasilje nad djecom, diskriminaciju, ostvarivanje prava djece s teškoćama u razvoju, nedostatnu podršku za mentalno zdravlje te neodgovarajuću zaštitu djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

U Hrvatskoj svako peto dijete živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, u dugotrajnom i dubokom siromaštvu živi 14 tisuća djece korisnika zajamčene minimalne naknade.

Pravobraniteljica pozdravlja ovogodišnje povećanje te naknade i uvođenje besplatnog školskog obroka, no, upozorava da to ne pokriva troškove života i potrebe djece, niti im je dostatna pomoć pri izlasku iz siromaštva.

U ustanovama 818 djece, 11 više nego godinu prije

Kad je riječ o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, koncem 2022. u ustanovama je bilo 818 djece, 11 više nego godinu prije.

Povećanje broja djece bilo bi i veće da njihovi kapaciteti nisu popunjeni, navodi Pirnat Dragičević i kao poseban problem ističe situacije u kojima dijete treba žurno izdvojiti iz obitelji i smjestiti.

Upoznati smo sa situacijama u kojima su ustanove unatoč prekapacitiranosti primile djecu koja su tada spavala u dnevnim boravcima ili u prostoru knjižnice, ali i sa slučajevima kada su ustanove odbile primiti dijete na smještaj, navela je.

Ured pravobraniteljice lani je postupao u 3799 predmeta, od kojih su 1932 bila nova, najveći broj prijava ponovo je bio iz područja obrazovanja te ostvarivanja roditeljske skrbi.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu