Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

ZASJEDALO OPĆINSKO VIJEĆE U STARIGRADU Evo koje su odluke donesene…

Objavljeno

-

Na 11. sjednici Općinskog vijeća Općine Starigrad, održanoj 31. ožujka 2023. godine, donesene su slijedeće odluke, o kojima Općina izvješćuje javnost:

  1. Polugodišnje izvješće o radu načelnika za razdoblje od 01.07. do 31.12.2017.

Temeljem članka 35 b. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj: 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 i 137/15) te članka 48. Statuta Općine Starigrad („Službeni glasnik Zadarske županije“, broj: 04/13, 07/13 i 11/13), Općinski načelnik Općine Starigrad je dužan dva puta godišnje podnositi polugodišnje Izvješće o svom radu Općinskom vijeću Općine Starigrad. Općinski načelnik Općine Starigrad, sukladno naprijed navedenim obvezama, podnio je na 11. sjednici Općinskog vijeća Općine Starigrad održanoj 31. ožujka 2023. godine predmetno Izvješće te je isto kao takvo i prihvaćeno.

  • Odluka o usvajanju godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Općine Starigrad za 2022. godinu

Na temelju članka 89. i 168. Zakona o proračunu („Narodne novine“ br. 144/21), članka 16. Pravilnika o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna („Narodne novine“ br. 24/13, 102/17, 1/20 i 147/20), te članka 30. Statuta Općine Starigrad (“Službeni glasnik Zadarske županije“ br. 3/18, 8/18, 3/20 i 3/21) Općinsko vijeće Općine Starigrad je donijelo Odluku o usvajanju Godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Općine Starigrad za 2022. godinu.

U Proračun Općine Starigrad uključeni su vlastiti i namjenski prihodi i primici proračunskog korisnika Dječji vrtić „Osmjeh“ koji se uplaćuju na njihove žiro račune, te rashodi i izdaci proračunskih korisnika koje financiraju iz tih prihoda koji moraju biti uključeni u polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna.

Ukupni prihodi i primici u razdoblju od 01. siječnja do 31. prosinca 2022. godine ostvareni su u iznosu od 19.498.558,76 kn. Prihodi poslovanja ostvareni su u iznosu od 18.651.032,77 kn, a odnose se na prihode od poreza ostvarene u iznosu 10.814.463,73 kn, prihode od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada koji su ostvareni u iznosu od 4.343.996,40 kn, prihode od imovine ostvarene u iznosu od 2.033.697,54 kn, pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proračuna ostvarene u iznosu od 1.300.950,20 kn, te prihode od prodaje prozivoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija ostvarene u iznosu od 87.376,84 kn. Proračunski korisnik DV Osmjeh ostvario je vlastite prihode i primitke u iznosu od 163.107,61 kn. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine ostvareni su u iznosu od 847.525,99 kn, a odnose se na prihode od prodaje zemljišta ostvarene u iznosu od 382.624,48 kn i prihode od ustupanja na korištenje grobnih mjesta u iznosu od 464.901,51 kn.

Ukupni rashodi i izdaci u izvještajnom razdoblju ostvareni su u iznosu od 14.414.274,56 kn i od toga se na rashode poslovanja odnosi 9.146.472,68 kn, a na rashode za nabavu nefinancijske imovine 5.267.801,88 kn. Rashodi poslovanja ostvareni su u iznosu od 9.146.472,68 kn, a odnose se na: rashode za zaposlene koji iznose 1.647.574,44 kn, a u njih su uključeni i rashodi za zaposlene u proračunskom korisniku Dječji vrtić “Osmjeh” u dijelu koji se financira iz proračuna Općine, materijalne rashode ostvarene u iznosu od 6.040.727,27 kn, financijske rashode ostvarene u iznosu od 124.133,09 kn, pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna ostvarene u iznosu od 5.000,00 kn, ostale rashode u iznosu od 939.339,47 kn, te naknade građanima i kućanstvu na temelju osiguranje i druge naknade ostvarene u iznosu od 389.698,41 kn. Rashodi za nabavu nefinancijske imovineostvareni su u iznosu od 5.267.801,88 kn i odnose se na: rashode za nabavu proizvedene dugotrajne imovine u iznosu od 4.579.176,88 kn, te rashode za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine u iznosu 688.625,00 kn.

  • Odluka o usvajanju Izvještaja o izvršenju: Programa izgradnje komunalne infrastrukture za 2022.g, Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2022.g., Programa javnih potreba u sportu za 2022.g., Programa javnih potreba u kulturi za 2022.g., Programa javnih potreba u školstvu, predškolskom odgoju i naobrazbi u 2022.g., Programa socijalne skrbi za 2022.g., Program korištenja naknade za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada

Obveza donošenja godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna te godišnjih izvješća o izvršenju Planova i Programa za svaku kalendarsku godinu, propisani su posebnim zakonima: Zakon o komunalnom gospodarstvu, Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, Zakon o sportu, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, Zakon o socijalnoj skrbi, Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

– Izvještajem o izvršenju Programa izgradnje komunalne infrastrukture za 2022. godinu utvrđeno je da je Programom predviđeno ukupno 2.250.000,00 kuna a I. izmjenama izmijenjeno na 4.025.000,00 kuna, II. izmjenama izmijenjeno na 3.925.000,00 kn od toga izvršeno 2.498.142,76 kuna.

–  Izvještajem o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2022. godinu utvrđeno je da je predviđeno ukupno 4.330.000,00 kuna a I. izmjenama izmijenjeno na 5.240.000,00 kuna, II. izmjenama izmijenjeno na 5.820.000,00 a od toga izvršeno 4.334.827,10 kuna.

– Izvještajem o izvršenju Programa javnih potreba u sportu za 2022. godinu utvrđeno je da je planirano 135.000,00 kuna od toga izvršeno 52.500,00 kuna.

– Izvještajem o izvršenju Programa javnih potreba u kulturi za 2022. godinu utvrđeno je da je planirano 105.000,00, I. izmjenama izmijenjeno na 165.000,00 kn a izvršeno 106.957,47 kuna. Iznos od 26.500,00 raspoređen korisnicima temeljem javnog natječaja.

– Izvještajem o izvršenju Programa javnih potreba u školstvu, predškolskom odgoju i naobrazbi Općine Starigrad u 2022. godini utvrđeno je da je planirano 1.600.950,00 kuna a I. izmjenama izmijenjeno na 1.458.792,00 kuna a izvršeno 1.270.395,87 kuna.

– Izvještajem o izvršenju Programa socijalne skrbi Općine Starigrad za 2022. godinu utvrđeno je da je planirano 275.000,00 kuna, I. izmjenama izmijenjeno na 305.000,00 kuna a izvršeno 243.646,90 kuna.

– Izvještajem o izvršenju Programa korištenja naknade za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru za 2022. godine utvrđeno je da prihod za 2022. godinu od naknada za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru, a kao 30% ukupnog iznosa naknade, planiran je u iznosu od 50.000,00 kuna, a ostvaren u iznosu od 23.818,44 kuna.

  • Suglasnost na godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Dječjeg vrtića “Osmjeh” za 2022. godinu

Temeljem  Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN br. 10/87, 107/07, 94/13, 98/19, 57/22) i Statuta dječjeg vrtića „Osmjeh“, Upravno vijeće je donijelo Odluku o usvajanju izvršenja financijskog plana Dječjeg vrtića „Osmjeh“ za 2022. godinu na koju Općinsko vijeće u skladu sa zakonskim ovlastima daje suglasnost.

  • Odluka o načinu ostvarivanja prednosti pri upisu djece u Dječji vrtić „Osmjeh“

Ovom odlukom utvrđen je način ostvarivanja prednosti pri upisu djece u dječji vrtić, pa se tako u vrtić mogu upisati sva djeca od navršene tri godine do polaska u školu. Prednost pri upisu u vrtić za iduću predškolsku godinu imaju djeca koja do 1. travnja tekuće godine navrše četiri godine života, nakon ostvarenja te prednosti upis djece se ostvaruje prema propisanim kriterijima bodovanja.

  • Izvješće o stanju zaštite od požara i provedbe godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području Općine Starigrad za 2022. godine

Sukladno obvezama propisanim Zakonom o zaštiti od požara (NN br. 92/10 i 114/22) podneseno je predmetno izvješće.

  • Odluka o donošenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda za 2023. godinu

Sukladno obvezama propisanim Zakonom o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (NN br. 16/19) donesen je Plan djelovanja za 2023. godinu.

  • Ugostiteljsko-turistička zona Pod Bucića Podi

Izrađena je prostorno planska dokumentacija za dio predmetne zone u površini od 35 ha sa morskim dijelom. Temeljem iskazanog interesa i pozitivnog očitovanja Mjesnog odbora Seline da se ide u realizaciju zone, donesena je odluka da se napravi sveobuhvatna analiza koja će rezultirati mogućim modelom raspolaganja ugostiteljsko-turističkom zonom Pod Bucića Podi.

No votes yet.
Please wait...

ZADAR / ŽUPANIJA

MORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…

Objavljeno

-

By

Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 3. svibnja 2026.

BAUHAUS:

od 9 do 14

KAUFLAND:

zatvoreno

EUROSPIN:

Žmirići, Ul. Matije Gupca 59

Radno vrijeme: 08:00 – 21:00

HEY PARK

TOMMY

Bože Peričića 5 – od 8 do 14

Skradinska 8 – od 7 do 21

Put Nina 89 – od 7 do 21

KONZUM:

Frane Petrića 10 – od 7 do 13

LIDL:

zatvoreno

SPAR

Polačišće 4 – od 7 do 14

PLODINE

Biogradska 68 – od 7 do 22

Zagrebačka 2 – od 7 do 22

SUPERNOVA:

zatvoreno

STUDENAC:

Od 7 do 21:

Put Murvice 49

Velebitska ulica 14

Ulica Ivana Skvarčine 18

Zadarska ulica 24

Obala kneza Branimira 14

Šibenska ulica 9C

Ul. bana Josipa Jelačića 12A

Put Stanova 63

Knezova Šubića Bribirskih 3

RIBOLA

od 7 do 21:

Put Petrića 51C

Ulica Ivana Lucića 18

Put Šimunova 2

Ulica Miroslava Krleže 1A

PEVEX

od 8 do 14

METRO

zatvoreno

EMMEZETA

od 10 do 20

ZADAR SHOPPING CAPITOL

zatvoreno

CITY PARK ZADAR

zatvoreno

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

“PASTEL U SVIBNJU” / U ponedjeljak u Kapetanovoj kuli otvorenje izložbe Tomistava Marijana Bilosnića            

Objavljeno

-

By

U ponedjeljak, 4. svibnja 2026., u 19:30 sati, otvara se izložba slika Tomislava Marijan Bilosnića „Pastel u svibnju“ u Galeriji HDLU, u Kapetanovoj kulai na Trgu Pet bunara u Zadru.

Tomislav Marijan Bilosnić (slikarski pseudonim Sebastijan Bit) priredio je stotinjak samostalnih (i više zajedničkih) izložbi slika u tehnici monotipija, ulja, pastela, gvaša, tuša u boji, crteža i umjetničke fotografije. Član je HDLU Zadar. Objavio je sedam slikarskih monografija: Metamorfoze, Cvijeće ravnokotarskih vila, 33, Pollockova svjetlost, Maske i lica, Mediteranski pastel i Duhovi sa zadarskog Foruma, te fotomonografiju Skriveno kameno blago, kao i pjesničke monografije s Antom Stamaćem, Zlatkom Tomičićem i Mijom Bijuklićem. O njegovu slikarskom opusu pisali su Tonko Maroević, Antun Travirka, Vinko Srhoj, Ive Šimat Banov, Đuro Vanđura, Iva Körbler, Vlado Bužančić, Andro Filipić, Ervin Dubrović, Milan Bešlić, Ivo Fadić, Helena Roguljić, Sanja Knežević, Nevenka Nekić, Đuro Vidmarović, Igor Šipić, Mirjana Šigir, i mnogi drugi.

Za svoj likovni rad, Bilosnić je nagrađen Zlatnom plaketom za fotografiju na međunarodnoj izložbi «Island and Sea» (2010., 2022.) i Zlatnom plaketom za slikarstvo (2015.) na 2. međunarodnoj likovnoj izložbi vjerskih motiva “Sveti otok” (Holy Island).

U Galeriji Kapetanova kula Bilosnić pod naslovom „Pastel u svibnju“ izlaže pastele iz ciklusa poznatog kao „Mediteranski pastel“, o kojemu su se vrlo pozitivno izrazili mnogi poznati hrvatski likovni kritičari, između koji su i Antun Travirka, Iva Körbler, Vlado Bužančić,  Vinko Srhoj, Andro Filipić, Stanislav Bašić, Romana Galović, Mirjana Šigir, Miljenko Mandžo, Josip Granić, Ante Zemljar, i drugi.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) ZEMUNIK GORNJI / Misno slavlje na blagdan sv. Josipa radnika predvodio nadbiskup Zgrablić

Objavljeno

-

By

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Svečano misno slavlje na blagdan sv. Josipa radnika u župnoj crkvi sv. Josipa radnika u Zemuniku Gornjem u petak, 1. svibnja, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Nadbiskup je istaknuo važnost duhovne dimenzije rada i sustvaralačke suradnje čovjeka s Bogom u ostvarenju njegovog životnog poziva. Sv. Josip je primjer kako rad biva važan i ozbiljan, ali istodobno prožet vjerom, poručio je nadbiskup, dodavši da takav rad „postaje uravnotežen odnosom punog povjerenja s Bogom i usmjeren prema ljubavi. Na tom putu čovjek radi marljivo i odgovorno, ali zadržava unutarnju slobodu, jer zna da njegov život ima dublji smisao koji ne ovisi o materijalnom uspjehu, nego o vjernosti Božjem planu, smislu života i Bogu koji je konačni cilj njegovog postojanja“, poručio je mons. Zgrablić. Tako čovjek, nositelj rada, kroz svoj trud izražava što jest – slika Božja, ljubljeno dijete Božje i sudjeluje u velikom stvarateljskom djelu koje Bog povjerava čovjeku, pozivajući ga da svijet ne samo koristi i iskorištava, nego da ga obrađuje s ljubavlju i čuva s odgovornošću, rekao je nadbiskup.

Takvo poimanje rada rađa dubljim razumijevanjem kršćanskog poziva koji zahvaća cijeli život, pa i rad, „jer vjera ne ostaje zatvorena u molitvi ili liturgiji, nego se proteže na sve dimenzije svakodnevice, prožima odnose, odluke i rad te daje smisao i onome što se čini malim i neznatnim“, poručio je mons. Zgrablić.

Sv. Josip poučava duhovnosti rada koja „oblikuje srce koje zna prepoznati Božju prisutnost u svakodnevnim zadacima, koje prihvaća odgovornost ozbiljno i s predanjem, ustraje i kad se čini nemogućim, ostaje vjerno i kad se čini da trud prolazi nezapaženo, koje u svemu traži priliku da očituje ljubav prema Bogu kroz savjesnost, poštenje i strpljivost.

U svjetlu vjere, i najjednostavniji poslovi, koji se ponavljaju iz dana u dan i mogu postati monotoni, zadobivaju novu dubinu. Rad tako postaje dio većeg Božjeg plana koji nadilazi trenutak, dio puta koji vodi prema ispunjenju i života usmjerenog prema Bogu“, istaknuo je predvoditelj slavlja. Sv. Josip u svojoj skrovitoj i vjernoj službi pokazuje put koji traži vjernost Božjem pozivu. „Tako rad zadržava svoju vrijednost, jer postaje sudjelovanje u Božjem stvaralačkom djelu koje traje i danas, u kojem Bog uključuje čovjeka kao suradnika, koji svojim rukama, umom i srcem doprinosi izgradnji svijeta koji nosi trag Stvoriteljeve dobrote“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

Sv. Josip uzdržava Svetu obitelj, u skromnosti nazaretske radionice preuzima odgovornost za kruh i sigurnost onih koje mu je Bog povjerio, u jednostavnosti svoga stolarskog zanata osigurava svakodnevni život za Isusa i Mariju. Takav rad „nije obilježen samo zaradom, brojčanim uspjehom i priznanjem, nego samozatajnom postojanošću, strpljivošću i dubokom unutarnjom snagom koja izvire iz ljubavi i vjere prema Bogu“, istaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da takva jednostavnost često ostaje skrivena svijetu.

U tom kontekstu, naglasio je da „dostojanstvo rada ne proizlazi iz njegove vidljivosti, iz veličine ostvarenja i priznanja koje čovjek može primiti, nego iz dubine nakane koja ga pokreće, iz Božjeg plana koji ga nadahnjuje i iz svijesti da rad postaje dio odnosa s Bogom koji vidi u skrovitosti, prepoznaje vjernost i blagoslivlja što je učinjeno s predanjem za Dobro i žrtvom za drugoga“, poručio je nadbiskup. Takav rad biva „prostor u kojem čovjek ne oblikuje samo svijet, nego i vlastito srce, svoje stavove, svoju vjernost i sposobnost darivanja. Tako svaki napor, odgovornost i ustrajnost postaju prilika za rast u svetosti, u kojoj se život usklađuje s Božjom voljom i ono naizgled obično i koje se svakog dana ponavlja, može se preobraziti u susret s Bogom koji djeluje u skrivenosti i jednostavnosti.

U takvom razumijevanju rada čovjek se ne promatra podložnim ekonomskim zahtjevima rada, da se gubi u ritmu obveza, nego kao svjesna i slobodna osoba koja svojim odlukama oblikuje život te u svoje djelovanje unosi razum, srce i savjest i prepoznaje da njen rad ima smisao, jer je povezan s njenim dostojanstvom koji proizlazi od Boga i pozivom kojeg mu je Bog uputio“, poručio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je istaknuo potrebu prepoznavanja rada kao prostora susreta s Bogom gdje se oblikuje čovjekovo srce i gdje se svakodnevica puna obveza i briga prožima smislom koji nadilazi produktivnost i napor.

Sveti Josip u nazaretskoj svakodnevici, u radu koji je bio samozatajan, postojan i odgovoran prema Isusu i Mariji, pokazuje „ljepotu rada koji proizlazi iz ljubavi i prožet je sviješću o Božjoj prisutnosti i vodstvu u životu. Takav rad ne iscrpljuje čovjeka u nutrini, nego ga izgrađuje, oblikuje i vodi prema punini života“, naglasio je nadbiskup.

Upozorio je na opasnost da rad izgubi svoju dublju dimenziju i bude sveden na mjerljive rezultate, učinkovitost, zaradu, korist i povećavanje produktivnosti. Tada se vrijednost osobe procjenjuje prema onome što proizvodi i postiže u očima društva.

„Takvo shvaćanje dovodi do isključivanja i previđanja onih koji ne mogu sudjelovati u tom ritmu – bolesnika, starijih, osoba s invaliditetom i djece – kao da njihova vrijednost ovisi o njihovoj produktivnosti. Time se prešućuje temeljna istina: čovjekovo dostojanstvo ne proizlazi iz onoga što čini, nego iz onoga što jest“, poručio je nadbiskup.

„Kad se rad promatra isključivo kroz produktivnost i isplativost, blijedi svijest o čovjeku obdarenom dostojanstvom koje ne ovisi o učinku ni o materijalnoj koristi, nego izvire iz njegove bîti da je stvoren na Božju sliku i da ga je Bog pozvao u život zbog ljubavi.

Zato dostojanstvo bolesnika koji ne mogu raditi, staraca čija snaga slabi, osoba s invaliditetom suočenih s ograničenjima ili djece koja se razvijaju, ostaje jednako i neumanjeno. Njihova prisutnost podsjeća društvo da vrijednost života nije u proizvodnji, nego u  postojanju i odnosu s Bogom i drugim ljudima“, poručio je nadbiskup.

Kad se rad pretvara u zahtjev koji ne poznaje granice, u ritam „još više i brže“, tada ne ostavlja prostor za odmor, prijateljske odnose, za brigu o slabijima, razumijevanje, molitvu i duhovni život. U takvom svijetu ugroženi su oni koji ne mogu pratiti taj tempo, jer su gurnuti na rub ili se smatraju teretom za društvo, upozorio je mons. Zgrablić.

„U logici „više i brže“ osoba počinje osjećati da ga vlastiti rad pritišće, zarobljava i oduzima mu slobodu. U radu kao isključivoj produktivnosti čovjek se udaljava od sebe jer prestaje slušati dubinu vlastitog srca i razlikovati bitno od prolaznoga. Prestaje prepoznavati vrijednost krhkosti, ovisnosti i međusobne povezanosti vidljivih u životu bolesnih, starijih, djece i osoba s invaliditetom. Time se gubi i sposobnost prepoznavanja prisutnosti Boga koji poziva na zajedništvo. Rad tada više ne izgrađuje osobu, nego je troši; ne vodi prema punini zajedništva s Bogom i međusobno, nego vodi prema iscrpljenosti.

Razlog takvog izobličenja rada je u zaboravu osobne duhovne dimenzije. Kad iz rada nestane svijest da je on sudjelovanje u Božjem djelu, kad se izgubi pogled prema Bogu kao konačnom cilju, rad ostaje zatvoren u granicama ovoga svijeta i preuzima ulogu koja mu ne pripada“, upozorio je nadbiskup, rekavši da tada rad postaje mjera vrijednosti života, a oni koji ne mogu „proizvoditi“ bivaju obezvrijeđeni.

„No, dostojanstvo svake osobe, bez obzira na snagu, zdravlje, dob ili sposobnosti ostaje uvijek isto i neotuđivo, jer je ukorijenjeno u njenoj bîti darovanoj od Boga Stvoritelja i Isusovom djelu otkupljenja. Neka nam sveti Josip Radnik pomogne da u radu prepoznamo Božji dar i poziv, da u svakodnevici otkrijemo prostor susreta s Bogom i da u svemu što činimo ostanemo vjerni Bogu koji nas vodi putem koji ima svoje ispunjenje u vječnosti“, potaknuo je mons. Zgrablić.

Nakon mise, nadbiskup je predvodio procesiju s kipom sv. Josipa kroz središte mjesta. Bio je to prvi pohod nadbiskupa Zgrablića toj župnoj crkvi za koju je zemunički župnik don Gašpar Dodić rekao da je zadnjih godina uloženo u njenu obnovu, zahvaljujući i sredstvima Općine Zemunik Donji na čelu s načelnikom Ivicom Šarićem koji je također bio na tom misnom slavlju.

Zemunik Gornji je rodna župa zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđe čiji se kip nalazi na trgu na početku ulice koja vodi prema župnoj crkvi sv. Josipa Radnika.

I.G.

Nastavi čitati

U trendu