magazin
Influenceri sve traženiji na tržištu, znate li koliko zarađuju u Hrvatskoj?

Influenceri u Hrvatskoj zarađuju do 300 eura po objavi, a influencer marketing postao je jedan od najpopularnijih i najučinkovitijih oblika online marketinga pa se pojavljuju pioniri formalne edukacije za to sve traženije zanimanje.
Otvorite li bilo koju aplikaciju društvenih mreža naići ćete na influencere ili, na standardnom hrvatskom – utjecajnike. Zadnjih nekoliko godina popularnost influencera u znatnom je porastu, a svjedoci smo njihovih uspjeha i padova. Njihova uloga sve je značajnija u marketinško-prodajnom smislu, a društveni utjecaj sve veći.
Prema podacima Influencer Marketing Huba koje prenosi Europski parlament, influencer marketing postao je jedan od najpopularnijih i najučinkovitijih oblika online marketinga. Od 2019. godine njegova se globalna tržišna vrijednost više nego udvostručila dosegnuvši 13,8 milijardi američkih dolara u 2021. godini, te je u usporedbi s 2016. godinom ta vrijednost porasla za 700 posto.
Prema istom izvoru, više od 50 posto europskih poduzeća koristi društvene medije. U nekim je zemljama taj udio dosegao gotovo tri četvrtine svih poduzeća.
Oglašivači su, naime, shvatili da potrošači više vjeruju preporukama prijatelja, poznanika i općenito osoba nego oglasima koje viđaju u raznim medijima pa su počeli angažirati influencere, odnosno osobe koje mogu utjecati na poslovne i druge odluke zbog svojega ugleda, položaja ili veza te čije mišljenje i djelovanje imaju određenu težinu.
Prema portalu Bigcommerce, u 2018. godini, 39 posto oglašivača planiralo je povećati budžet za influencer marketing. Kao dva najčešća budžeta za influencer marketing naveli su između tisuću i deset tisuća američkih dolara na godinu te između sto i petsto tisuća dolara.
Obrazovanje i influenceri
Influencerom se može postati na razne načine, a to zanimanje polako dobiva i formalnu notu, iako još nije službeno prepoznato.
Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) kažu da Nacionalna klasifikacija zanimanja prema kojoj se vodi evidencija zaposlenih osoba i slobodnih radnih mjesta, ne uključuje zanimanje influencera.
“Hrvatski zavod za zapošljavanje vodi evidenciju nezaposlenih osoba i slobodnih radnih mjesta po zanimanjima prema Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja, a nacionalna klasifikacija zanimanja koja se trenutno koristi ne uključuje zanimanje influencera”, kažu u HZZ-u.
No, nije tako svagdje, a kao i u drugim vidovima biznisa, led probija privatni sektor.
Tako je, recimo, privatno zagrebačko Veleučilište Edward Bernayste u Zagrebu prošle godine pokrenulo program Influencer Academy u trajanju od tri mjeseca. Program nudi sadržaje iz područja osobnog brendiranja i imidža, planiranja i produkcije sadržaja te upravljanja digitalnim projektima.
Ivan Pakozid s veleučilišta Bernays kaže da su influenceri popularni i traženi zbog svoje sposobnosti utjecaja i to ne samo u kontekstu promocije i prodaje roba i usluga, već i utjecaja na kreiranje stavova i donošenje odluka u različitim sferama života.
“Ako se uzme u obzir činjenica da su društvene mreže jedan od glavnih medija komunikacije, promocije i prodaje, onda je jasno da kreatorima koji stvaraju sadržaj na tim kanalima treba omogućiti permanentno obrazovanje i stjecanje specijalističkih znanja kako bi mogli postati zaista relevantni dionici tog javnog prostora, a ne tek još jedan od zabavljača”, kaže Pakozid.
Smisao izobrazbe po njegovim riječima nije da influenceri postanu profesionalci samo zbog sebe, bolje samopromocije i vlastite prodaje, već da nauče poslovni kontekst u kojem stvaraju javno dostupan sadržaj i da nauče biti poslovno odgovorni, sposobni stvarati relevantan i promotivno orijentiran sadržaj.
Pakozid kaže da biti stvaranje sadržaja nije samo fotografiranje i objavljivanje sadržaja koji će nekome biti zabavni, kao što ni biti utjecajan i popularan u digitalnom svijetu ne znači nužno da će kreator sadržaja svoj talent i rad automatski moći i znati pretvoriti u održiv ili unosan biznis.
Ističe da su za to potrebna znanja i vještine kao u bilo kojoj drugoj djelatnosti.
“Treba prije svega znati detektirati potrebe naručitelja nekog sadržaja, promovirati i prodavati svoje usluge, upravljati poslovnom administracijom i izvješćivanjem o rezultatima rada, kako bi partneri i klijenti kreatora sadržaja imali jasnu sliku o koristi takve suradnje i povezati ih s prodajnim ili drugim poslovnim ciljevima”, rekao je.
“Cijeli koncept influencera je klizav teren. Kada smo mi bili mali htjeli smo biti doktori, piloti, a današnja djeca žele biti influenceri”, rekla je komičarka Marina Orsag.
Djelatnost influencer i “prosječna plaća”
S obzirom da ne postoji jasno definiran zakon koji se tiče isključivo influencera, čest odabir je da se porezna obveza za pružene usluge reklamiranja utvrđuje kao dohodak od samostalne djelatnosti ili kao drugi dohodak, objavljeno je na stranicama Confida Croatia – Tax Audit Consulting.
Još jedan odabir je i utvrđivanje dohotka prema pravilima dohotka od samostalne djelatnosti. Tada je influencer dužan prijaviti se u registar poreznih obveznika, evidentirati sve primitke primljene u novcu i naravi, voditi porezne knjige, ali evidentirati i izdatke koji su izravno povezani sa stjecanjem primitaka.
Ako nije osiguran prema drugoj osnovi, influencer je dužan mirovinsko i zdravstveno osiguranje regulirati kroz slobodno zanimanje i plaćati doprinose na propisanu mjesečnu osnovicu.
Obavezan je i podnositi godišnju prijavu poreza na dohodak, a nakon prve godišnje prijave dužan je plaćati mjesečne predujmove poreza na dohodak izračunane na temelju dohotka ostvarenog u prethodnoj poreznoj godini.
Fizičke osobe na sličan način mogu ostvarivati zaradu objavama određenih sadržaja putem društvenih mreža ako im je sjedište u inozemstvu.
Moglo bi se reći da zarada u tom slučaju ovisi o broju pregleda tog sadržaja, piše Confida Croatia. Na temelju broja pregleda pružatelj internetskih usluga određuje naknadu za objavljeni sadržaj.
Primjerice, do 10 tisuća pregleda nema nikakve naknade, od 10 tisuća do 50 tisuća pregleda naknada iznosi određen iznos, od 50 tisuća do 100 tisuća određen iznos i tako dalje. Pružatelj internetskih usluga zatim zarađuju od reklama koje usporedno sa objavljenim sadržajem plasira, a dio zarade prepušta influenceru čiji je sadržaj privukao posjetitelje, kažu u Confida Croatia.
Pakozid kaže da je o prosječnoj plaći teško govoriti i da ona varira od osobe do osobe, te ovisi o puno čimbenika, kao što je vrsta objava ili sadržaja koji se stvara, prosjeku industrije, dosegu ili broju pratitelja (followera) kojeg ima influencer pa i sezonalnost pojedinih tema u odnosu na specijalizaciju influencera.
“Na razini Hrvatske može se govoriti o prosjecima od nekoliko stotina do dvije tisuće kuna po objavi”, rekao je Pakozid.
“Vjerujem da se može dobro zaraditi i vjerujem da je Balkan poseban po tom pitanju, jer naš mentalitet je fokusiran na zaradu”, rekla je Orsag.
“Ima jako puno primjera gdje influenceri su kupili i stanove i aute i tko zna što ne, ali moramo imati na umu da nikada nije sto posto istina sve što se objavi na društvenim mrežama”, dodala je.
Dodaje da procjene o ukupnoj vrijednosti tržišta influencinga variraju i da je riječ o procjenama na temelju podataka koje prikupljaju marketinške i PR agencije koje koriste usluge kreatora sadržaja.
Za detaljnije informacije poslali smo upite influencerima, no nismo dobili odgovore.
magazin
FOTOGALERIJA / Završio dvodnevni Fish & Jazz Festival: Odlična glazba i sjajni riblji zalogaji privukli Zadrane i goste u Cedulin

Nadahnutim koncertom jazz banda Black Coffee s mladom splitskom glumačkom zvijezdom Uršulom Najev koja je pokazala raskošan pjevački talent, u petak navečer je u atriju Palače Cedulin završio dvodnevni zadarski Fish & Jazz Festival. Event zamišljen kao dvodnevno uživanje u dobroj glazbi i hrani iz mora, sudeći po posjeti i reakcijama slučajnih i namjernih gostiju, i turista i Zadrana, u potpunosti je uspio.
Baš je zadnji festivalski koncert bio i najposjećeniji, a u njemu su uživali ponajviše ljubitelji jazza koji su ciljano došli na koncert sjajnih i iskusnih glazbenika pojačanih mladom Uršulom. Atrij Palače Cedulin smješten je na samom glavnom, sjevernom ulazu u stari dio Zadra pa su dobar jazz i lagani riblji zalogaji bili svojevrsna dobrodošlica i ugodno iznenađenje kojeg naprosto nitko tko je dolazio „u Grad”, kako mi to u Zadru kažemo, nije mogao „promašiti”. Ipak, ljubitelji dobre glazbe ovakav događaj nisu mogli propustiti…
Festival je u četvrtak otvorio pomalo otkačeni Nick Bresco Quartett, a navečer su nastavili sjajni Napolitanci Elio Copolla Trio koji su u Zadar stigli s tromjesečnog gostovanja u New Yorku. Oni su svojim nastupom izazvali posjetitelje na ples i sve oduševili. U petak ujutro Festival je nastavljen nastupom zadarskih izvođača Elene Stelle i njezinog AJ Tria.
Mladi kuhari su pripremali odlične riblje zalogaje od uzgojene ribe zadarske tvrtke Cromaris. Stalni Cromarisov suradnik Mladen Križanović, talentirani chef s japanskom edukacijom, rolao je na početku sashimi role od orade u nori algi i s kavijarom od pastrve te nastavio s nigiri zalogajima od iste ribe. Tihomir Bježančević, zvijezda TV showa Masterchef, koji za sebe tvrdi da uopće nije kuhar već da samo želi podijeliti svoje gastronomske užitke s drugima, slagao je za ovu priliku obilne sendviče od grilane kornatske hame s puno povrća i svojim autorskim umakom.
Wine Corner držala je danas već poznata zadarska obiteljska vinarija Fiolić na čijem su se stolu točili dobra vina maraština, rose i crni cuvee, ali i izvrsni Fiolić Spritz, koktel od likera od višnje maraške i pjenušca. Supružnici Ana i Dario Fiolić bili su ta dva festivalska dana u stalnom pokretu jer su istovremeno služili i na Festivalu i u svom ljetnom Wine Gardenu na gradskoj tržnici, ni sto metara udaljenoj od atrija Cedulina.
Organizator Fish & Jazz Festivala Turistička zajednica grada Zadra, koja je odlične suradnike našla u europski poznatoj tvrtki za uzgoj ribe Cromaris i lokalnoj boutique vinariji Fiolić, zamislila je događaj bez velikih pretenzija i velike pompe. Posjeta festivalskom dvorištu pokazala je da su baš ovakvi formati ljetnih događanja zapravo idealni. Do ugodne atmosfere dolazi se gotovo spontano, opušteno, upravo onako kako to ljeti i treba biti. Zadar je ovih prvih lipanjskih dana bio prepun turista, kao nikad u ovom ranom dijelu turističke sezone, a događaji ovakvog tipa svojim su konceptom idealno rješenje kao ‘doživljaj više’ kako se obilazak grada ne bi pretvorio tek u puku šetnju. Dobar jazz (ili neka druga dobra glazba) i fini riblji zalogaji – treba li puno više za ugodni ljetni hedonizam..?
magazin
Hrvatska je na vrhu ljestvice najsigurnijih zemalja u Europi za solo putovanja

Kako solo putovanja nastavljaju dobivati na popularnosti, avanturistički pojedinci iz cijeloga svijeta kreću na samotna putovanja kako bi istražili svijet.
Ovog je ljeta nova studija koju su proveli stručnjaci za putovanja u Bounceu identificirala najbolja odredišta za solo putnike. Nakon procjene različitih čimbenika kao što su broj atrakcija, cijene smještaja i hrane, prosječna temperatura i sigurnost, Hrvatska se pokazala kao najbolji izbor za solo avanturiste, piše Croatia Week.
Poznata po svojoj izvanrednoj prirodnoj ljepoti, plažama koje oduzimaju dah i nevjerojatnim povijesnim znamenitostima, Hrvatska nudi raznoliku ponudu iskustava koja će zadovoljiti želju svakog putnika za putovanjem. Slikoviti krajolici zemlje, prošarani šarmantnim obalnim gradovima, očaravajućim otocima i zadivljujućim nacionalnim parkovima, pružaju zapanjujuću pozadinu za solo istraživanje.
Jedan od ključnih čimbenika koji je Hrvatsku izbacio na čelo ljestvice studije je nepokolebljiva predanost sigurnosti. Hrvatska se konstantno svrstava među najsigurnije zemlje na svijetu, što je čini idealnim odredištem za solo putnike koji traže mir tijekom svojih putovanja. Čak i među zemljama u Europi, Hrvatska se ističe iznimnim sigurnosnim standardima.
Na pitanje o njihovim iskustvima u Hrvatskoj, posebno među povratnicima iz dijaspore ili iseljenika, ističe se jedan uobičajeni odgovor: neodoljiv osjećaj sigurnosti koji prožima zemlju. Stanovnici i posjetitelji često ističu osjećaj sigurnosti koji uživaju dok se kreću hrvatskim ulicama, čak i noću i sami. Ovaj osjećaj dodatno je pojačan izvanrednim rezultatom Hrvatske u studiji, koji je istaknuo visoku razinu osjećaja sigurnosti koju su prijavili pojedinci koji hodaju ulicama noću.
Uz sigurnost, toplo gostoprimstvo i atmosfera dobrodošlice čine Hrvatsku primamljivim odredištem za solo putnike. Prijateljska priroda lokalnog stanovništva i spremnost na pomoć često ostavljaju trajan dojam na posjetitelje, stvarajući osjećaj zajednice koji odjekuje kod onih koji putuju sami.
Najbolje zemlje za solo putovanja
1. Hrvatska
2. Malta
3. Slovenija
4. Portugal
5. Island
6. Grčka
7. Mađarska
8. Španjolska
9. Singapur
10. Izrael
magazin
[DOKUMENTARNI FILM] “POPILI INTRADE I OPET SU ŽEDNI” – Početak priče o Tomislavu Braliću i klapi Intrade

Dokumentarni film “Popili intrade i opet su žedni” predstavit će iz prve ruke više i manje poznate detalje o klapi Intrade, krenuvši od samih početaka
Povijest Intrada prošarana je brojnim zanimljivim pričama i dogodovštinama koje će dokumentarni film “Popili Intrade i ostali žedni” otkriti publici uz bogatstvo videomaterijala te tako približiti široj javnosti važnost klapske pjesme i fenomen ovih Zadrana.
Publika će na poseban način moći zaviriti u njihov svijet kroz razgovore s Tomislavom Bralićem i svim članovima klape, autorima koji su napisali njihove najznačajnije pjesme, prijateljima, kolegama izvođačima, ali i brojnim drugim osobama iz javnog života.
Nastanak klape i svi važni događaji iz prve ruke
Dokumentarni film odvest će publiku na same početke zadarske klapske priče stavljajući je u povijesni kontekst. Na to će biti nadovezana i priča o nastanku klape Intrade u okruženju koje je dosta kasnije počelo njegovati ovu vrstu pjevanja toliko karakterističnu za Dalmaciju.

Saznati nešto iz prve ruke, od samih aktera, ima posebnu čar. Tako će u filmu biti ispričana priča započeta kada se u nekolicini članova klape Gajeta počela rađati želja za nečim novim, većim, boljim.
Klapu Intrade osnovali su 1985. Zdenko Knežević, Nikica Gregov, Lovro Leutić i Ante Lozić.
“Jedne večeri došli smo kod našeg Ante u njegov stan i onako uz vino, zafrkanciju, razne dogodovštine, došli smo na ideju da probamo oformiti novu klapu”, pojašnjava u filmu Zdenko koji i danas pjeva u klapi Intrade. “
U jednom trenutku na stolu je bila od Ljube Stipišića brošura njegovih pjesama i samo se čulo: ‘A što ne bila klapa Intrade?'”, nastavlja Zdenko i dodaje:
“Ljubo Stipišić je bio pokretač, ta njegova brošura, koja se zvala ‘Intrade san popi’.”
Prava motivacija
Festival dalmatinskih klapa u Omišu smatra se jednim od najznačajnijih festivala dalmatinske pjesme. “Klapa = Omiš”, pojasnio je Tomislav Bralić tu jednostavnu glazbenu računicu. Intrade su po osnutku, 1985. godine, osvojili 2. nagradu publike i nagradu za najbolje debitante. Tad otići u Omiš nije bilo nimalo lako, konkurencija, odnosno miljenici s dužom povijesti, bili su kvalitetni i jaki. Sam ulazak u finale smatrao se iznimnim uspjehom koji je polazio za rukom ovoj zadarskoj klapi. Na Omišu su imali 16 nastupa, zadnji je bio 2016. godine.
“To je bilo sve, prvih deset godina za to smo živjeli”, rekao je Tomislav koji je u Omišu imao svoj prvi nastup s klapom Intrade.

“U tom emocionalnom smislu, mislim da je Omiški festival za nas bio kao Olimp. Meni je uvijek žao što ga nismo osvojili, ali ostaju lipe uspomene”, dodaje Nenad Kužat.
Iako nikad kući nisu ponijeli prvu nagradu s Omiškog festivala, njihovi nastupi nisu ostali nezapamćeni. Štoviše, mnogu drže da su upravo oni promjena koju je Omiš trebao.
Sam Ljubo Stipišić Delmata time ponukan napisao im je: “
Kad bi od ovog časa niz vjernih zanesenjaka prestalo djelovati, čini mi se da bi naš minuli zanos pjevao i bez nas, i sa krovova i sa mora, i zajedno sa vašim glasovima, bez kojih je naš rad isprazan, orili bismo, pa makar više i ne pjevali, pa čak i ne postojali, opet bi obrade, napjevi, skladbe vaših snimki, orile akordima po valama dalmatinskim. Zašto? Jer ste jedna od rijetkih klapa legenda, a legenda ostaje, nju se sluša, cijeni, uvažava i prepričava. Vi ćete živjeti koliko i ja jer smo glazbeni blizanci: i ja i Vi smo ‘Intrade’. Imamo istog ćaću!”
Prava je to motivacija za nastavak glazbenog rada unatoč svim preprekama koje bi se javljale, a vrijeme je pokazalo, Ljubo Stipišić Delmata je imao pravo.
Uvijek žedni nečega boljeg
Svojim su radom Tomislav Bralić i klapa Intrade zadužili hrvatsku i inozemnu glazbeno-kulturno scenu snažno promovirajući klapsku glazbu širom svijeta te kraj iz kojeg dolaze. Dokumentarni film će obuhvatiti sva razdoblja njihove karijere – od tradicijskih a cappella pjesama do autorskih pjesama, sve albume, najvažnije koncerte, turneje u Americi, Kanadi, Australiji i Europi.
Redatelj je Igor Goić, dugogodišnji prijatelj klape, montažer je Tomislav Rupić, a izvršni producenti su Zvonimir Sunara Suki i Branko Paić, direktor diskografske kuće Scardona.
Film će svjetlo dana ugledati uskoro.
-
magazin4 dana prije
“NE PLAČI ZA NJOM MAJKO” / Mladen Grdović ima novi potencijalni hit. Donosimo VIDEO…
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
TIJELOVO Nadbiskup Zgrablić predvodi misu u katedrali i procesiju središtem grada
-
magazin4 dana prije
FOTOGALERIJA / Premijera predstave “Ko?autor” Plesne udruge Gesta
-
Sport6 dana prije
PRIJAVE U TIJEKU! 10. lipnja tradicionalni Privlaka Run i SABUNing!