magazin
Influenceri sve traženiji na tržištu, znate li koliko zarađuju u Hrvatskoj?
Influenceri u Hrvatskoj zarađuju do 300 eura po objavi, a influencer marketing postao je jedan od najpopularnijih i najučinkovitijih oblika online marketinga pa se pojavljuju pioniri formalne edukacije za to sve traženije zanimanje.
Otvorite li bilo koju aplikaciju društvenih mreža naići ćete na influencere ili, na standardnom hrvatskom – utjecajnike. Zadnjih nekoliko godina popularnost influencera u znatnom je porastu, a svjedoci smo njihovih uspjeha i padova. Njihova uloga sve je značajnija u marketinško-prodajnom smislu, a društveni utjecaj sve veći.
Prema podacima Influencer Marketing Huba koje prenosi Europski parlament, influencer marketing postao je jedan od najpopularnijih i najučinkovitijih oblika online marketinga. Od 2019. godine njegova se globalna tržišna vrijednost više nego udvostručila dosegnuvši 13,8 milijardi američkih dolara u 2021. godini, te je u usporedbi s 2016. godinom ta vrijednost porasla za 700 posto.
Prema istom izvoru, više od 50 posto europskih poduzeća koristi društvene medije. U nekim je zemljama taj udio dosegao gotovo tri četvrtine svih poduzeća.
Oglašivači su, naime, shvatili da potrošači više vjeruju preporukama prijatelja, poznanika i općenito osoba nego oglasima koje viđaju u raznim medijima pa su počeli angažirati influencere, odnosno osobe koje mogu utjecati na poslovne i druge odluke zbog svojega ugleda, položaja ili veza te čije mišljenje i djelovanje imaju određenu težinu.
Prema portalu Bigcommerce, u 2018. godini, 39 posto oglašivača planiralo je povećati budžet za influencer marketing. Kao dva najčešća budžeta za influencer marketing naveli su između tisuću i deset tisuća američkih dolara na godinu te između sto i petsto tisuća dolara.
Obrazovanje i influenceri
Influencerom se može postati na razne načine, a to zanimanje polako dobiva i formalnu notu, iako još nije službeno prepoznato.
Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) kažu da Nacionalna klasifikacija zanimanja prema kojoj se vodi evidencija zaposlenih osoba i slobodnih radnih mjesta, ne uključuje zanimanje influencera.
“Hrvatski zavod za zapošljavanje vodi evidenciju nezaposlenih osoba i slobodnih radnih mjesta po zanimanjima prema Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja, a nacionalna klasifikacija zanimanja koja se trenutno koristi ne uključuje zanimanje influencera”, kažu u HZZ-u.
No, nije tako svagdje, a kao i u drugim vidovima biznisa, led probija privatni sektor.
Tako je, recimo, privatno zagrebačko Veleučilište Edward Bernayste u Zagrebu prošle godine pokrenulo program Influencer Academy u trajanju od tri mjeseca. Program nudi sadržaje iz područja osobnog brendiranja i imidža, planiranja i produkcije sadržaja te upravljanja digitalnim projektima.
Ivan Pakozid s veleučilišta Bernays kaže da su influenceri popularni i traženi zbog svoje sposobnosti utjecaja i to ne samo u kontekstu promocije i prodaje roba i usluga, već i utjecaja na kreiranje stavova i donošenje odluka u različitim sferama života.
“Ako se uzme u obzir činjenica da su društvene mreže jedan od glavnih medija komunikacije, promocije i prodaje, onda je jasno da kreatorima koji stvaraju sadržaj na tim kanalima treba omogućiti permanentno obrazovanje i stjecanje specijalističkih znanja kako bi mogli postati zaista relevantni dionici tog javnog prostora, a ne tek još jedan od zabavljača”, kaže Pakozid.
Smisao izobrazbe po njegovim riječima nije da influenceri postanu profesionalci samo zbog sebe, bolje samopromocije i vlastite prodaje, već da nauče poslovni kontekst u kojem stvaraju javno dostupan sadržaj i da nauče biti poslovno odgovorni, sposobni stvarati relevantan i promotivno orijentiran sadržaj.
Pakozid kaže da biti stvaranje sadržaja nije samo fotografiranje i objavljivanje sadržaja koji će nekome biti zabavni, kao što ni biti utjecajan i popularan u digitalnom svijetu ne znači nužno da će kreator sadržaja svoj talent i rad automatski moći i znati pretvoriti u održiv ili unosan biznis.
Ističe da su za to potrebna znanja i vještine kao u bilo kojoj drugoj djelatnosti.
“Treba prije svega znati detektirati potrebe naručitelja nekog sadržaja, promovirati i prodavati svoje usluge, upravljati poslovnom administracijom i izvješćivanjem o rezultatima rada, kako bi partneri i klijenti kreatora sadržaja imali jasnu sliku o koristi takve suradnje i povezati ih s prodajnim ili drugim poslovnim ciljevima”, rekao je.
“Cijeli koncept influencera je klizav teren. Kada smo mi bili mali htjeli smo biti doktori, piloti, a današnja djeca žele biti influenceri”, rekla je komičarka Marina Orsag.
Djelatnost influencer i “prosječna plaća”
S obzirom da ne postoji jasno definiran zakon koji se tiče isključivo influencera, čest odabir je da se porezna obveza za pružene usluge reklamiranja utvrđuje kao dohodak od samostalne djelatnosti ili kao drugi dohodak, objavljeno je na stranicama Confida Croatia – Tax Audit Consulting.
Još jedan odabir je i utvrđivanje dohotka prema pravilima dohotka od samostalne djelatnosti. Tada je influencer dužan prijaviti se u registar poreznih obveznika, evidentirati sve primitke primljene u novcu i naravi, voditi porezne knjige, ali evidentirati i izdatke koji su izravno povezani sa stjecanjem primitaka.
Ako nije osiguran prema drugoj osnovi, influencer je dužan mirovinsko i zdravstveno osiguranje regulirati kroz slobodno zanimanje i plaćati doprinose na propisanu mjesečnu osnovicu.
Obavezan je i podnositi godišnju prijavu poreza na dohodak, a nakon prve godišnje prijave dužan je plaćati mjesečne predujmove poreza na dohodak izračunane na temelju dohotka ostvarenog u prethodnoj poreznoj godini.
Fizičke osobe na sličan način mogu ostvarivati zaradu objavama određenih sadržaja putem društvenih mreža ako im je sjedište u inozemstvu.
Moglo bi se reći da zarada u tom slučaju ovisi o broju pregleda tog sadržaja, piše Confida Croatia. Na temelju broja pregleda pružatelj internetskih usluga određuje naknadu za objavljeni sadržaj.
Primjerice, do 10 tisuća pregleda nema nikakve naknade, od 10 tisuća do 50 tisuća pregleda naknada iznosi određen iznos, od 50 tisuća do 100 tisuća određen iznos i tako dalje. Pružatelj internetskih usluga zatim zarađuju od reklama koje usporedno sa objavljenim sadržajem plasira, a dio zarade prepušta influenceru čiji je sadržaj privukao posjetitelje, kažu u Confida Croatia.
Pakozid kaže da je o prosječnoj plaći teško govoriti i da ona varira od osobe do osobe, te ovisi o puno čimbenika, kao što je vrsta objava ili sadržaja koji se stvara, prosjeku industrije, dosegu ili broju pratitelja (followera) kojeg ima influencer pa i sezonalnost pojedinih tema u odnosu na specijalizaciju influencera.
“Na razini Hrvatske može se govoriti o prosjecima od nekoliko stotina do dvije tisuće kuna po objavi”, rekao je Pakozid.
“Vjerujem da se može dobro zaraditi i vjerujem da je Balkan poseban po tom pitanju, jer naš mentalitet je fokusiran na zaradu”, rekla je Orsag.
“Ima jako puno primjera gdje influenceri su kupili i stanove i aute i tko zna što ne, ali moramo imati na umu da nikada nije sto posto istina sve što se objavi na društvenim mrežama”, dodala je.
Dodaje da procjene o ukupnoj vrijednosti tržišta influencinga variraju i da je riječ o procjenama na temelju podataka koje prikupljaju marketinške i PR agencije koje koriste usluge kreatora sadržaja.
Za detaljnije informacije poslali smo upite influencerima, no nismo dobili odgovore.
magazin
(FOTO/VIDEO) Zadarski band aid okupio se nakon 31 godinu i zapjevao pjesmu “Božić u Zadru”
Zadarski glazbenici tu su pjesmu otpjevali davne 1994. godine
U vrijeme Božića pjesma grije dušu, a znaju to dobro i zadarski glazbenici koji su se okupili nakon više od tri desetljeća kako bi ponovno snimili pjesmu “Božić u Zadru”. Tekst za pjesmu koja je snimljena 10. prosinca 1994. godine napisao je Davor Žagar, a uglazbio ju je Nenad Nakić-Njake. Bila je to pjesma koja je bila odraz zadarske nade, mira i ljubavi iz vremena ratom namučenog Zadra.

Inicijativa za okupljanje glazbenika krenula je iz Grada Zadra, a za sve je kriv jedan DVD u kojem žuti vlakić ’96. godine vozi po Polutuoku, a u podlozi svira upravo pjesma “Božić u Zadru”. Bila je to idealna prilika da se pozove zadarske glazbenike: Amendu, Gogu, Davora, Rikija, Simu, Tomu, Mladena, Jeru i Daria da se ponovno okupe i naprave “remake” zadarske božićne pjesme.
– Nije bilo upitno kad su nas zvali. Prvo, prošlo je puno godina, a svi smo hvala Bogu na broju, i evo – da se podružimo i da osvježimo pjesmu. Divota. Božić je. – kazao je glazbenik Rikardo Perković.

Iskusnijim kolegama, pridružila se i mlađa generacija zadarskih glazbenika i to na poziv Saše Miočića iz Koncertnog ureda Zadar koji je zadužen za novi aranžman pjesme.
– Zvao me Sale da sudjelujem u projektu i nije ni završio rečenicu, a ja sam rekla: Može! – govori Matea Biloglav, voditeljica A.K.A. Crescenda koja je u vrijeme kad je pjesma nastala imala tri godine.
Trideset i jednu godinu poslije zadarski glazbenici pokazali su zajedništvo, baš kao nekad, i bio je dovoljan jedan telefonski poziv kako bi se svi okupili i još jednom potaknuli duh zadarskog Badnjaka i Božića. U idućim danima bit će gotov i spot za što je zaslužan Igor Goić iz Kreathia studija.

– Hvala svima što su se odazvali. Ovo budi posebnu emociju u svinma nama i sve nas podsjeća da su nam nada, ljubav, mir i vjera u životu itekako potrebni – kazao je gradonačelnik Šime Erlić te se posebno zahvalio obitelji Nenada Nakića – Njake i Davoru Žagaru koji su autori ove pjesme, na podršci i povjerenju.
Podsjetimo se kako je to izgledalo 1994.:
magazin
Koliko zarađuju hrvatski influenceri? Prihodi su im sve veći, ali ih brine jedna stvar
Zagrebačka agencija Dialog komunikacije predstavila je rezultate istraživanja DIABLOG, najnovijeg i najopsežnijeg pregleda domaće industrije kreatora sadržaja. Kako funkcionira influencer marketing, kolika je zarada, koji su izazovi s kojima se influenseri susreću… za Novi dan govorila je Marina Čulić Fischer, direktorica Dialog komunikacija
“Posljednje istraživanje provedeno je 2020. godine. Scena se promijenila u tih pet godina. Sazrela je. Influenceri imaju i stalni posao, ali se infuencer marketingom bave dosta ozbiljno. Troše u prosjeku između osam i 10 sati tjedno. To im je dosta važan izvor prihoda”, kaže Čulić Fischer i dodaje da usporedba dvaju razdoblja jasno pokazuje kako je hrvatski influencer marketing u pet godina prošao kroz značajnu profesionalizaciju i rast prihoda, ali i da se suočava s novim izazovima kao što su negativan stav javnosti i regulacija, posebno u kontekstu suradnji s brendovima i korištenja AI alata.
Rezultati istraživanja
Prema rezultatima istraživanja, 47,6% kreatora u influencer marketingu je aktivno više od pet godina, što potvrđuje da se scena profilirala u stabilnu i profesionalnu industriju. Istodobno, čak 90,5% kreatora monetizira svoj sadržaj, a 38,1% influencer marketing navodi kao glavni izvor prihoda.
Koliko zarađuju?
Više od 46% kreatora zarađuje preko 1.000 eura mjesečno od svojih online aktivnosti, a 73,8% ih očekuje daljnji rast prihoda u sljedećoj godini.
“U Hrvatskoj ne postoje točni podaci ulaganja u influencer marketing, ali na svjetskoj razini taj broj doseže 33 milijarde dolara ulaganja”, kaže Čulić Fischer i dodaje da ispitanici kao najveću prepreku daljnjem poslovnom razvoju navode algoritme, odnosno pad organskog dosega.
Influencer marketingom upravljaju mlade žene
Industrija je i dalje izrazito ženska i urbana: 89,2% ispitanika su žene, a 69% ih živi u Zagrebu. I kreatori i njihova publika najdominantniji su u dobnoj skupini od 25 do 34 godine, što jasno pozicionira influencer marketing kao tržište kojim upravljaju mlađe odrasle žene.
Instagram i dalje prvi izbor
Čulić Fischer kaže da TikTok najviše raste u odnosu na druge platforme iako još ne zauzima broj jedan.
“Nama je Facebook dugo bio broj jedan, ali tu su se stvari malo promijenile. Instagram je apsolutno sada prvi. Svi kreatori koji su sudjelovali u istraživanju (100%) aktivni su na Instagramu. TikTok koristi 78,6% ispitanika, što ga čini drugom najvažnijom platformom”, otkrila je Čulić Fischer i dodala da je dominantni sadržajni trend kratki video. Najpopularnije teme i dalje su lifestyle, ljepota, moda i putovanja.
Korištenje AI-a mora biti označeno
Više od polovice kreatora (54,8%) pozdravlja regulaciju influencer marketinga.
“Postoji samoregulacija. Tu imamo dva važna faktora, a to su upotreba AI-a i suradnja s brendovima. Jedno i drugo je važno naznačiti”, kaže Čulić Fischer.
Istraživanje je pokazalo i da se većina slaže da je transparentnost nužna, kako u kontekstu suradnji s brendovima, tako i u kontekstu korištenja AI alata u kreiranju sadržaja. Kreatori smatraju da AI treba označiti onda kada čini bitan dio sponzoriranog sadržaja.
Autentičnost je valuta povjerenja
Autentičnost za ispitanike predstavlja ključnu osobnu vrijednost: 82,1% je smatra “jako važnom”, a većina navodi da povjerenje publike gradi prvenstveno birajući suradnje s brendovima u koje osobno vjeruju.
Čak 93% kreatora sadržaja barem jednom je odbilo suradnju s brendom zbog nesklada s vlastitim uvjerenjima.
Najveći problem – negativan stav javnosti
Velika većina ispitanika (74,7%) smatra da je negativan stav javnosti najveći problem domaće influencer scene. Kreatori ističu kako taj stav utječe na percepciju profesionalizma, kvalitetu sadržaja i poslovne prilike.
Gledajući unaprijed, kreatori svoj razvoj vide u kvalitetnijoj produkciji, većoj povezanosti s medijima i širenju na offline aktivnosti, što potvrđuje da domaća scena ulazi u novu fazu razvoja koja će oblikovati iduće razdoblje influencer marketinga u Hrvatskoj.
magazin
ADVENT U ZADRU / Klapa Puntamika večeras predstavlja novi božićni hit!
Klapa „Puntamika” s Denisom Maričićem nastupit će na „Adventu u Zadru” večeras, u utorak od 19:30 sati na Trgu Petra Zoranića, dok će pola sata kasnije na zadarskoj Tržnici u sklopu „Božićnog gramofona” DJ Antonio u Studio Advent programu puštati regionalnu alternativnu glazbu.
Dakle, alternativci će biti na „alternativnoj” lokaciji, dok će na adventskoj pozornici nastupiti popularna zadarska klapa, gotovo odmah nakon promocije nove pjesme na CMC-ju i zahuktalih priprema za treći album koji samo što nije ugledao svjetlo dana. „Croatia Records” spot za pjesmu „Božić je u svitu” već je pustila na svom YouTube kanalu.
– Na adventskom koncertu imat ćemo premijeru te božićne pjesme uživo, a to mi je posebno drago. Inače atmosfera je radna, savršena, letimo i stižemo na sve strane – kaže Denis Maričić iz Puntamike, Zadranima poznatiji kao Dendo. Maričić je autor glazbe i teksta za legendarnu pjesmu „Oči boje lavande”, kao što je uostalom i potpisnik pjesama klape Puntamika.
Uz stare, dobre, okušane i opjevane hitove, zadarska će klapa dio pjesama s novog albuma predstaviti na adventskoj pozornici. Iza Maričića su dva albuma bratskog dua „Denis & Pino”, dok je treći album Puntamike u pripremi.
– Predstavit ćemo dio pjesama s albuma koji će se zvati „Dite Dalmacije”. Izaći će početkom sljedeće godine, ne znam točno kada, ali bit će vrlo skoro. Što se koncerta tiče, imamo dovoljno naših lijepih pjesma sa svih tih albuma – govori Maričić. Klapa Puntamika nastupila je nekoliko puta na „Adventu u Zadru” i kao svim izvođačima, pogled s pozornice na šušur Trga Petra Zoranića posebna je vrijednost koncertnog nastupa.
– Ugodno je, zaista je jako lijepo. Inače volim napraviti đir i doći do adventskog trga. Ne baš svaki dan, ali „Advent u Zadru” kao događaj nikad ne propuštam – poručuje zadarski glazbeni autor. Koncert klape Puntamika počinje u 19:30 sati, a ulaz je slobodan.
-
magazin3 dana prijeŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijePLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…
-
Tech4 dana prijeDolazi pomrčina stoljeća: 15.000 kilometara tame prekrit će Zemlju
-
Sport5 dana prijeFOTOGALERIJA / Prvaci Hrvatske iz “RK Zadar 2013” na prijemu kod gradonačelnika Erlića







