ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) VRANA – RADAŠINOVAC: Križni put mladih Zadarske nadbiskupije
Križni put mladih Zadarske nadbiskupije od Vrane do brda Kamenjak održan je u subotu, 18. ožujka pod vodstvom don Ivana Šibalića, studentskog kapelana u Zadru, u organizaciji Povjerenstva za pastoral mladih Zadarske nadbiskupije.
Tri stotine mladih krenulo je autobusima iz Zadra do 50 km udaljene Vrane, odakle su mladi hodali pješice 12 km putevima vranskog zaleđa do vrha brda Kamenjak u župi sv. Ante Padovanskog u Radašinovcu.
Mladi su molili pobožnost Križnog puta s razmatranjima Tomislava Ivančića stazom Križnog puta dugog oko tri kilometra koji se uzdiže do vrha brda Kamenjak. Uz taj Križni put označeno je 14 postaja na kamenim postoljima s križevima.
Na vrhu brda Kamenjak odakle se pruža panoramski pogled na kornatsko otočje misno slavlje ispred kapelice Svih svetih predvodio je don Ivan Šibalić u zajedništvu s četvoricom svećenika. Pjevanje je predvodio Zbor mladih s Lukom Kotlarom za klavijaturom i Marinom Modrićem za gitarom.

„Nakon tolikoga puta kojega smo prošli, prva misao koja mi se javlja je – gladan sam. Tijelo hoće svoje. Od jutros nismo jeli, hodali smo. I vidite kako čovjek zna prepoznati znakove svoga tijela. Kako tijelo bode – gladan sam. Kad si gladan, znaš što treba učiniti. Kad je gladan, čovjek jede. A kad se čovjek najede, mozak prestane raditi. Sve je dobro. Tijelo je zadovoljno. Tada radi stomak, povuče svu krv. A mozak miruje“ rekao je don Ivan u propovijedi, istaknuvši zašto je vrijeme korizme osobito blagoslovljeno vrijeme.
„Zato što u vrijeme posta, kad čovjek malo manje jede, zapravo je budniji. Čovjek se tada nije uspavao. Nije stao na tome – najeo sam se, želudac mi je pun i sada sve spava, dobro je. Nego, budan si. Tražiš“ rekao je don Ivan, podsjetivši na Isusove riječi, Ne živi čovjek samo o kruhu, nego o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta.
„Očigledno postoje dvije gladi, kad je Isus to rekao. Tu drugu glad, duhovnu, olako znamo ne prepoznati. Tjelesnu glad, kad je želudac prazan, odmah prepoznajemo. Ali onu duhovnu glad tako lako zaboravimo. A duhovna glad je tu, prisutna je“ poručio je don Ivan.
Propovjednik je rekao da su ljudi pozvani razmišljati o smrti, o činjenici da će i naše tijelo jednom biti ispod zemlje. U tom kontekstu, don Ivan je rekao da bi barem u razmišljanju o smrti čovjek trebao osjetiti glad. Čovjek bi se trebao zapitati što će biti poslije.

„U korizmenom vremenu razmišljamo o Kristu, o njegovom križnom putu. I on sam apostolima kaže da će ga mučiti, izdati, razapeti, a treći dan će uskrsnuti. Zato i mi, kad idemo kroz korizmu, mi već znamo što dolazi iza korizme. Jer korizma nije cilj. Korizma je put. Zato i traje ograničeno vrijeme, 40 dana. Jer to je put koji ima svoj kraj, svoj cilj.
Netko tko je kršćanin, trebao bi jasno i glasno reći: Gladan sam! I kad te netko pita čega si gladan, možete reći puno odgovora, ali svi znače isto – Gladan sam života vječnoga, ljubavi Božje, milosrđa Božjega, blizine Božje. Ne morate biti stari da biste shvatili tu glad. Čovjek treba biti samo iskren“ rekao je don Ivan, istaknuvši da zajednički duhovni trenuci poput toga križnog puta u prirodi mogu biti poticaj za razmišljati o duhovnoj gladi i vrijednostima za kojima duša čezne.
„Ne stati na tome da se nahrani želudac. Nastavi korak dalje. Sjeti se Isusovih riječi, Ne živi čovjek samo o kruhu... Tko se najede samo kruha, neće dospjeti daleko. Psalam kaže, doživjet će 80 godina, ako smo jaki. Sitost kruha više od toga ne može te nahraniti. Ali glad koju nosimo u sebi – jedini put, istina i život je Isus Krist. Nitko drugi tu glad ne može utažiti“ poručio je don Ivan.

Misa se slavila ispred kapelice Svih svetih koja je podignuta na mjestu gdje se nalazi jama 57 m duboka i u kojoj se nalaze kosti 300 ljudi koje su partizani bacili u tu jamu u Drugom svjetskom ratu. Možda je bilo i više ljudi od 300 ljudi.
I don Ivan Šibalić u svojoj rodbini ima neke članove obitelji koji su ubijeni u jamama u Drugom svjetskom ratu. Na početku mise istaknuo je nakanu molitve i za pokoj tih duša; za sve pokojne, posebno za ubijene na tom mjestu.
„Koliki ljudi su ispod površine zemlje, samo na tom mjestu, ali i u tolikim jamama drugdje? Poštujmo naša tijela kao hram Božji i čuvajmo ga u svetosti za uskrsnuće s Kristom. Svoja trpljenja, ljudske ograničenosti i smrt sjedinimo s Kristovim poniženjem u vjeri slave vječnoga života“ poručio je don Ivan.

Prije mise, mladima se obratio javni djelatnik Božo Došen i opisao značajke lokacije Kamenjak.
Brojni mještani župe Polača bačeni su u tu jamu na blagdan sv. Ante Padovanskog 13. lipnja 1944., nakon što su bili odvedeni u jedno dvorište u Radošinovcu čiji je nebeski zaštitnik upravo sv. Ante, što tom zločinu daje dodatnu, mrzilačku dimenziju koja je bila usmjerena prema vjeri i katolicima.
Iz radošinovačkog dvorišta kao sabirnog mjesta, što ukazuje na unaprijed smišljeni plan likvidacije ljudi, na blagdan sv. Ante Padovanskog dovedeni su na to stratiše i bačeni u jamu na brdu Kamenjak koja je jedna od 1700 jama diljem Hrvatske u kojima se nalaze kosti Hrvata koje su partizani i komunisti žive bacali i ubijali u Drugom svjetskom ratu i poraću.
Došen je podsjetio kako su temeljem DNK analize utvrđena imena i prezimena 850 nevinih žrtava koji su bačeni u jamu Jazovka.
Kapelicu Svih svetih na brdu Kamenjak u spomen na žrtve Drugog svjetskog rata blagoslovio je zadarski nadbiskup Marijan Oblak 13. lipnja 1995., na datum njihovog stradanja, dok su još neprijateljske granate mogle gađati tu lokaciju u srbijanskoj agresiji na Hrvatsku u Domovinskom ratu.
Nadbiskup Oblak predvodio je tada i prvu pobožnost Križnog puta na toj lokaciji kojega je također blagoslovio 1995. godine. Križni put prema Kamenjaku i kapelicu izgradili su prognani Polačani od 1991. do 1995. U to vrijeme župnik u Radošinovcu bio je don Igor Ikić koji je također bio u dnu te jame, gdje se i sada nalaze kosti nevino ubijenih ljudi. Kamenu kapelicu izgradili su župljani Polače i susjednih mjesta iznad jame duboke 57 metara.

„Svi koji su tu tragično završili tijekom Drugog svjetskog rata i poraća, sjetimo ih se kao žrtava. Te žrtve imaju pravo na svoj grob, a nemaju ga. Tužno je to reći. Kada sam pokrenuo inicijativu da treba temeljem DNK analize utvrditi identitet tih žrtava, jer ima još živih ljudi čija je rodbina bačena u jamu na Kamenjaku, pojedinci su mi rekli da nemam pravo na to. Božo, zašto to zazivate?, rekli su mi neki. Ne zazivam, nego tražim istinu da se utvrdi što se učinilo tijekom Drugog svjetskog rata i poslije rata. To su jame bezdanke, i po Velebitu, gdje počivaju nevini Hrvati. Taj Križni put i kapelica su svjedoci tragedije hrvatskog naroda i teškog vremena. Jamu su istražili arheolozi i stručnjaci koji su bili u njenom podnožju“ rekao je Došen pojašnjavajući zločin stradanja na Kamenjaku 1944.
Inače, svake godine na Veliki petak, pripadnici Hrvatske vojske i policije i drugi zainteresirani sudjeluju u pobožnosti Križnog puta od zaseoka Bakovići u podnožju Križnog puta do brda Kamenjak. Tu inicijativu sudjelovanja Hrvatske vojske i policije pokrenuo je svojevremeno vojni kapelan u Zadarskoj nadbiskupiji, don Tomislav Baričević.

Značajna je i uloga Vrane (lat. Castrum Aurenae) u hrvatskoj povijesti. Zadar je u rimsko doba dobivao vodu iz Vrane, prirodnim putem iz izvora vode Subibe i Pećine.
Vrana odakle su krenuli mladi prema Kamenjaku ima veliku ulogu za hrvatsku povijest Srednjeg vijeka kao sjedište crkvene i svjetovne moći od 11. do 14. st. U Vrani se čuvala hrvatska kraljevska kruna. Srednjovjekovna utvrda u Vrani imala je sakralnu, vojnu i civilnu namjenu.
Vrana je bila prvo stalno diplomatsko sjedište papinskih legata na cijelom slavenskom području. Vranom je bila poprište mnogih bitaka, a tijekom povijesti njom su upravljali benediktinci, templari, vitezovi Ivanovci, Mlečani i Osmanlije.
Kralj Zvonimir, okrunjen u Solinu 1076. g., svojom krunidbenom prisegom darovao je Papi benediktinski samostan sv. Grgura u Vrani, u kojemu su bile dvije zlatne krune. Zvonimir je darovao samostan Papi s cijelim vranskim posjedom kako bi papinski izaslanici imali omogućen boravak u hrvatskim zemljama. Tako je samostan u Vrani postao dio Petrovog nasljeđa i imao je papinsku sloboštinu.
Nakon mise, mladi su se okrijepili jelom i pićem koje je za njih pripremio Caritas Zadarske nadbiskupije.
Ines Grbić





























ZADAR / ŽUPANIJA
Gradonačelnik Erlić na Ižu – s predstavnicima Mjesnih odbora obišao otok
Gradonačelnik Erlić iskoristio je priliku boravka na Ižu da popriča s predstavnicima Mjesnih odbora, Josephom Markom Orovićem, predsjednikom MO Mali Iž, Sinišom Kulišićem, predsjednikom MO Veli Iž i Davorom Marelićem, predsjednikom MO Mali Iž – Porovac.
Razgovaralo se o životu na otocima zimi i svakodnevnim komunalnim problemima, uređenju mjesnih prometnica i regulaciji prometa u mjesnim središtima tijekom turističke sezone te uređenju obalnog zida i gata na Malom Ižu.
– Mjesni odbori ovome i služe, da nam apostrofiraju probleme mještana, a mi smo tu da ih slušamo i da kao Grad pokušavamo rješavati probleme. U sljedećoj godini ulažemo u ambulante na Ižu, školu na Velom Ižu i mjesna groblja na Velom i Malom Ižu – kazao je gradonačelnik Erlić te dodao da su u proračunu za 2026. za ulaganje u otoke osigurana sredstva, i to više od tri milijuna eura.
Zahvalio se i nezavisnom gradskom vijećniku Denisu Bariću koji je sudjelovao u razgovorima uoči donošenja proračuna za iduću godinu.
Nakon što su božićne jelke, zajedno sa stalcima i lampicama, dostavljene su na Molat, Brgulje, Zapuntel, Ist, Olib, Silbu i Premudu, jelke su stigle i na Veli Iž, Mali Iž i Porovac. Malu i Velu Ravu. Dvanaest božićnih jelki Grad Zadar kupio je za dvanaest Mjesnih odbora na zadarskim otocima.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NACIONALNE MANJINE U DANIMA ADVENTA / Slovenska Lipa proslavila obljetnicu i monografiju o djelovanju u Zadru
Slovenci u Zadru i prijatelji Slovenije svečano i sadržajno su obilježili dane Adventa i božićne blagdane. Proslavili su 20-tu obljetnicu djelovanja Slovenskog kulturnog društva Lipa Zadar. Tim povodom predstavljena je i istoimena monografija, autorica dr. Barbare Riman i dr. Kristine Riman. Riječ je o znanstvenoj monografiji u kojoj se na 250 stranica analitički i dokumentarno prikazuje nastanak, razvoj i suvremeno djelovanje Društva, smještajući ga u širi kontekst slovenskih udruga na prostoru Republike Hrvatske.
-Ovo je vrijedna knjiga, rekla je Katarina Kliner, konzulica Slovenskog veleposlanstva u Zagrebu. Osim na svečanosti predstavljanja monografije konzulica je obavila i savjetovanje sa članovima Društva.

O monografiji, koja je nastala u okviru rada Instituta za narodnostna pitanja, uz spomenute autorice, govorila je i Darja Jusup, ustanoviteljica i predsjednica Lipe. Ona je podsjetila kako je prije 20 godina osnovana SKD LIpa Zadar.
– U početku nas je bilo 5, a danas Društvo broji 95 aktivnih članova. U sklopu brojnih aktivnosti ovo nam je 279 događaj, rekla je gospođa Jusup, dugogodišnja predsjednica Lipe koja je ujedno i urednica monografije.

Društvo je od početka posebnu pozornost posvetilo kulturno-umjetničkom stvaralaštvu. Održano je 18 likovnih kolonija, objavljeno pet knjiga proze i poezije Andreje Malte i Marije Ivoš članica Lipe. Najnoviji uradak je dvojezična slikovnica U Čudesnoj šumi /V čarobnem gozdu dvojca Vesne Bilić i Evelin Dorkin-Gregov. Svake godine redovito se obilježava Prešernov dan, najveći slovenski kulturni praznik. Sudjeluju umjetnici iz slovenskih društava Hrvatske i Slovenije. U Zadru se svake godine obilježava Dan kulturne raznolikosti. – To je događaj na kojemu, uz slovensku, nastupaju i ostale manjine sa zadarskog područja, podsjetila je Darja Jusup nazočne u restoranu Galija na svečanosti obilježavanja 20-te obljetnice SKD Lipa. Među brojnim uzvanicima bili su i Cveto Šušmel iz SKD Triglav Split, Mirjana Majić iz MKD Biljana Zadar, te Arta Dodaj, predstavnica albanske manjine.
Od brojnih aktivnosti posebno je priljubljena Škola u prirodi. Radi se u o edukativnim izletima i upoznavanju zanimljivih destinacija. Društvo redovito obilježava Dan žena i Dan ljudskih prava. Veliki interes vlada i za Dopunsku školu slovenskog jezika koje za sve uzraste vodi nastavnica Tanja Bajlo, koji su se ovom prigodom predstavili sa recitacijama dječje i odrasle skupine.

O svemu tome znanstveno, analitički i kronološki piše u bogato ilustriranoj monografiji promoviranoj u sklopu obilježavanja 20-te obljetnice Slovenskog kulturnog društva Lipa. Autorice Riman posebno naglašavaju kako je jezik temeljni nositelj identiteta i kulturne opstojnosti, a upravo je SKD Lipa Zadar primjer uspješnog očuvanja modela očuvanja jezika kroz umjetnost, edukaciju i društveni angažman.
Sve to potvrđuje i dr. Ines Cvitković Kalanjaš. U svojoj recenziji ona ističe: ”Da su autorice uspješno pokazale da je Slovensko kulturno društvo Lipa Zadar više od kulturnog društva te da je vodstvo skupa sa članovima pronašlo model trajnog djelovanja manjinske skupnosti, koji preko entuzijazma svojih članova potvrđuje značaj kulture kao sredstva za očuvanje identiteta.
Iz recenzije dr. Jasminke Brala Mudrovčić izdvajamo ocijenu da rukopis predstavlja temeljnu ulogu jezika i književnosti pri očuvanju identitete. Znanstvena monografija pokazuje da je jezik prostor sječanja i prostor budućnosti te da se kulturna vrijednost neke skupnosti mjeri upravo sa mogućnošću da se prepozna u jeziku.

Svečanosti 20. Objetnice i predstavljanja monografije nazočile su i zadarska pročelnica gospođa Mirjana Zubčić i Anita Gržan Martinović, pročelnica za međunarodne odnose Grada, čestitale su obljetnicu društva i uvjerene da će se dobra suradnja nastaviti.
Zanimljiv doprinos predstavljanju monografije Slovenskog kulturnog drruštva Lipa Zadar, dao je zadarski kroničar i publicist Ferdinand Perinović. Podsjetio je kako su, prije 80 godina, nakon oslobođenja Zadra, slovenski građevinari, liječnici i umjetnici prvi došli pomoći tamošnjim ljudima u razrušenom gradu.
Tradicija i suradnja se nastavljaju što potvrđuje i sadržaj monografije koja donosi i analitički prikaz uloge društva u suvremenom kontekstu djelovanja slovenskih udruga u Hrvatskoj ističući njegovu otvorenost prema lokalnoj zajednici, trajnu suradnju s kulturnim institucijama te doprinos promicanju međukulturalnog dijaloga.
Darja Jusup
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) “IZGUBILI SMO IZ VIDOKRUGA ČOVJEKA, SOLIDARNOST I HUMANIZAM” / U Kneževoj održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka”
U Kneževoj palači sinoć je održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka: Čovjek je čovjeku lijek – mentalno zdravlje kroz prizmu medicine usmjerene prema osobi”. Cilj okruglog stola bio je otvoriti dijalog između struke, Crkve i lokalne zajednice o aktualnim izazovima mentalnog zdravlja, s posebnim naglaskom na treću životnu dob i mlade, te potaknuti stvaranje konkretnih i primjenjivih rješenja za Grad Zadar i Zadarsku županiju.
Tom je prigodom predstavljena i najnovija knjiga voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek”, uglednog hrvatskog psihijatra i sveučilišnog profesora Veljka Đorđevića, roman „Pietrov san”, koji govori o odrastanju ostavljenog dječaka.
U pozdravnoj riječi pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac prenio je pozdrave gradonačelnika Šime Erlića te zahvalio Edukacijskom centru, njegovu voditelju prof. Đorđeviću i Sveučilištu u Zadru na uspostavljenoj suradnji.
– Profesor je poznat po skrbi za branitelje i starije osobe. Upravo je ta populacija danas na marginama, ne može očuvati bogatstvo koje je stekla i često ima osjećaj da sve to nestaje. Naša je uloga to sačuvati, prvenstveno osobu kroz njezin karakter, koji uvijek ostaje, te kroz činove ljubavi koje je činila tijekom života. Mora im se omogućiti da to mogu prenijeti i pokazati da njihov život nije bio prazna ploča, nego ispunjen nečim veličanstvenim – rekao je Klanac.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” profesor Veljko Đorđević i njegova zamjenica, voditeljica Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor, predstavili su aktivnosti Centra i njegovu svrhu, koja se ogleda u skrbi za starije osobe.
– Suosjećanje i empatija ključne su vještine koje moramo učiti od starije generacije. Duhovna dimenzija dosad je bila premalo istaknuta, a upravo ona daje nadu i podsjeća nas na dostojanstvo svake osobe. Vjerujem da ćemo kroz zajednički rad povezati struku, humanost, duhovnost i zajednicu te biti poticaj drugima, ali i sami pokretači promjena – istaknula je doc. dr. sc. Duka Glavor.
Đorđević je rekao kako smo u 21. stoljeću, koje je proglašeno stoljećem uma, ali se čini da u njemu nedostaje zdravog razuma.
– Izgubili smo iz vidokruga čovjeka, solidarnost i humanizam. Kada vidimo što se sve događa u svijetu, čini se da i pri dobrom vidu ostajemo slijepi. Ideja da Europski edukacijski centar medicine usmjerene prema osobi započne sa skrbi za starije osobe nije revolucionarna, ali je za Hrvatsku iznimno važna jer smo se udaljili jedni od drugih. Nema međugeneracijskog života, materijalno prevladava nad humanističkim, kao da smo zaboravili da su ljudi temelj svake civilizacije. Hrvatska je napravila iskorak s dnevnim bolnicama, patronažnim sestrama i gerontodomaćicama, ali to još nije dovoljno. Potrebno je u cijeloj populaciji, od osnovnih škola do sveučilišta, razvijati model volontiranja i darivanja vlastitog vremena onima kojima je pomoć potrebna. Moramo pokrenuti cijelo društvo da se okrenemo jedni drugima – to je jedini zalog bolje budućnosti u Hrvatskoj – rekao je Đorđević.
Prigodno je predstavljena i njegova knjiga „Pietrov san”, u kojoj se govori o dječaku ostavljenom ispred katedrale, kojega prihvaća časna sestra i odgaja ga kroz boravak u domovima, uz ključno pitanje može li se osoba izdignuti iz takvih životnih okolnosti i postati liječnik. Predstavljanje knjige moderirao je voditelj Odjela za demencije, psihijatriju starije životne dobi i palijativnu skrb duševnih bolesnika pri Psihijatrijskoj bolnici Ugljan dr. Vitomir Višić.
Nakon toga uslijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali ravnatelj Doma zdravlja Zadarske županije Marko Kolega, dr. Višić, pročelnik Klanac, doc. dr. sc. Duka Glavor, predstojnik Povjerenstva Zadarske nadbiskupije za pastoral bolesnih, starih i nemoćnih don Valter Kotlar, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Zadar dr. Alan Medić, Cristian Vuger iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ravnateljica Doma za odrasle osobe „Sveti Frane” Vesna Dujić, pročelnik UO-a za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku Zadarske županije Josip Vidov te koordinatorica za palijativnu skrb u Općoj bolnici Zadar Svjetlana Baterl.







