Connect with us

Hrvatska

Psihologinja: Broj pokušaja suicida kod mladih porastao je za 280 posto

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Psihologinja Tanja Jurin komentirala je na N1 televiziji kako se djeca i mladi sve teže nose s brojnim izazovima u današnjem društvu. “Vidimo velike promjene kod djece i mladih. Mentalno zdravlje mladih je ugroženo, puno je gore nego prije pandemije, rekla je.

“Neka istraživanja pokazuju da nismo tako loše prošli u pandemiji s mentalnim zdravljem, ali te studije su se odnosile na zemlje koje stoje financijski dobro i bile su rađene na odraslim ljudima. Imamo velik broj povećanja anksioznih smetnji kod djece i mladih, iz čega proizlaze osjećaj nesigurnosti, nelagode, tjeskobe, strah. Također, povećanje smetnji iz depresivnog kruga se prikazuje na način da se na djeci i mladima vidi nedostatak životne radosti”, dodaje Jurin i kaže da su mladi pod sve većim stresom.

Povećan broj hospitalizacija

“Vidimo sve veće razine samoozljeđivanja i konzumacije cigareta, alkohola i psihoaktivnih tvari, a posebno su rizični 15-godišnjaci, naročito djevojčice. Vidimo i sve veći broj suicidalnih ideja i namjera. Alarmantan je podatak da smo u jedinoj psihijatrijskoj klinici za djecu i mladež grada Zagreba zabilježili povećanje hospitalizacija za 30 posto, dok je pokušaj suicida kod mladih porastao 280 posto. To su izrazito stravične brojke. Sustav zdravstva nam očito ne može odgovoriti na potrebe koje imamo u društvu”, kazala je.

Psihologinja kaže kako se nijedna psihička smetnja ne može objasniti jednim čimbenikom, nego je puno ključnih faktora.

“Jedan dio odgovornosti nosi epidemija, drugi dio je odrastanje u digitalnom okruženju, a treći dio je školsko opterećenje, no i stil odgoja. Djecu puno više štitimo od vanjskog svijeta, odrastamo u kulturi straha. Stalno se uspoređujemo. Roditeljski stil odgoja bi ih trebao osnažiti i naučiti kako se nositi s time, ne trebamo ih samo štititi od neugodnih emocija poput tuge ili dosade, nego bismo ih trebali opremiti za život”, rekla je.

“Školski psiholozi mogli bi obavljati preventivne programe, nema svaka škola psihologa. Trebali bi ih poticati na razvijanje pozitivne slike o sebi, samoregulaciji emocija, povezivanju s drugima. Govori se o tome, ali se ne radi dovoljno. Postoje neke ideje i povremeni projekti, ali za koje bismo mogli reći da ne mijenjaju sliku te problematike. Mi danas znamo da se 50 posto psihičkih smetnji javlja do 14. godine, do dobi od 25 godina će se javiti 75 posto psihičkih smetnji. Pomoć se traži između dvije i sedam godina”, dodaje Jurin.

Ne mogu si priuštiti pomoć

Jurin navodi kako velik broj ljudi radi privatno, ali studenti i mladi si ih ne mogu priuštiti, zato se tako kasno javljaju za pomoć, a tada se već i obrazac psihički smetnji i ponašanja ustali.

“S prevencijom treba krenuti od vrtića. Djecu bi od najranije dobi trebalo učiti i digitalnu pismenost. Današnji helikopter roditelji stalno nadgledaju svoju djecu, djeca se trebaju suočiti s emocijama jer će onda polako primjenjivati svoja naučena znanja o emocijama na određene situacije.

Danas u parkovima ne postoji mama koja ne nosi bočicu vode. Stalno šaljemo djeci poruku da ne moraju pričekati, da se ne moraju strpjeti, da njihova potreba mora biti odmah zadovoljena. Tada se djeca suočavaju s time da u stvarnom životu kroz odrastanje ne dobivaju što žele. Odgoj nije jednostavan, nekad treba uložiti napore”, rekla je.

Psihičke smetnje nemaju veze s karakterom

Za kraj kaže kako još ne možemo govoriti o utjecaju društvenih mreža jer još nema takvih istraživanja, ali možemo govoriti o smetnjama u spavanja i poremećaju hranjenja uzrokovanih pretjeranim korištenjem društvenim mreža.

“Mi ne znamo hrle li možda mladi i djeca koji se ionako osjećaju ranjivijima više prema društvenim mrežama jer ih na trenutak utješe, ali to im onda opet stvori anksioznost i tu se onda može održavati začarani krug. Kako se danas mladi pokazuju na društvenim mrežama je dosta nestvarno. Kad vidimo takvih troje, onda nam to postane ono što bismo mi htjeli. Pretjerane estetske operacije su također dio psihičkih smetnji koje proizlaze iz dubokog nezadovoljstva”, kazala je.

Jurin kaže kako imati psihičku smetnju ne znači biti karakterno slab. “Ranije generacije nisu bile izložene ovolikoj količini informacija, primjerice onima o klimatskim promjenama. Mi nismo odrastali u takvom dobu. Kad odgovorimo u javnosti o ovoj temi, moramo biti oprezni i ne smijemo nazivati ljude sa psihičkim smetnjama karakterno slabima, moramo ulagati u stručnjake, posebno svjetlo moramo uperiti u djecu i mlade, najranjivija dob je od 12. do 18. godine. Ako na vrijeme potražimo pomoć stručnjaka, može se puno toga napraviti”, zaključila je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Pogledajte koliko su plaće rasle u državnom, a koliko u privatnom sektoru

Objavljeno

-

By

Najnoviji statistički podaci pokazuju ubrzanje trenda rasta neto plaća pod snažnim utjecajem povišica u javnom i državnom sektoru.

Prosječna neto plaća isplaćena u travnju za ožujak iznosila je 1326 eura, što je u odnosu na isti mjesec lani nominalno više za 17,3 posto, a realno za 12,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U ožujku su na snagu stupila dogovorena povećanja plaća u državnom i javnom sektoru pa je zabilježen snažan skok na mjesečnoj razini. Prosječna plaća je u odnosu na veljaču ojačala 6,3 posto nominalno, odnosno 5,4 posto realno.

U početku godine značajan utjecaj na snažan rast prosječnih plaća imao je rekordan skok minimalne plaće, koja je najzastupljenija u industriji i osobnim uslugama, a novo ubrzanje rasta potaknuto je povišicama u državnom i javnom sektoru, prenosi tportal.

Nakon što je Vlada uoči izbora odobrila najveće povećanje plaća u povijesti, vrijedno 1,63 milijarde eura, djelatnosti u kojima prevladava država bilježe nekoliko puta veću godišnju stopu rasta u odnosu na djelatnosti u kojima dominira privatni sektor.

Najveći skok dogodio se u zdravstvu i socijalnoj skrbi, gdje je prosječna plaća korigirana za inflaciju uzletjela 33,9 posto, dosegnuvši 1771 euro. Za usporedbu, realne plaće u prerađivačkoj industriji i trgovini, djelatnostima koje zapošljavaju najviše ljudi, porasle su 7,2 posto (na 1175 eura), odnosno 9,1 posto (na 1164 eura).

S godišnjim realnim rastom od 28,8 posto, prosječna plaća u javnoj upravi i obrani popela se na 1682 eura. U obrazovanju je zabilježena nešto niža stopa rasta (23,1 posto), uz prosjek od 1492 eura.

Ako izdvojimo dobrostojeće branše financija i ICT industrije, veći dio privatnog sektora sada znatno zaostaje u primanjima u odnosu na nacionalni prosjek. U većini djelatnosti u kojima prevladavaju privatne tvrtke prosjek plaća kreće se između 1000 i 1200 eura.

Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za ožujak iznosila je 1086 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Popodne nas očekuje grmljavinsko nevrijeme. DHMZ izdao upozorenja, oglasila se i Civilna zaštita

Objavljeno

-

By

Nestabilno s kišom i vjetrom, a ponegdje i olujno nevrijeme s tučom, tako bi se najbolje moglo opisati vrijeme kakvo će u utorak biti u Hrvatskoj.

DHMZ je za zagrebačku regiju i za istok zemlje objavio narančasto upozorenje zbog mogućeg grmljavinskog nevremena, a i ostatak zemlje vjerojatno će biti izložen pljuskovima i grmljavini.

Upozorenje je stiglo i iz Ravnateljstva Civilne zaštite.

Pljuskove, grmljavinu i vjetar prognozirao je i meteorolog Bojan Lipovšćak.

“Glavnina nestabilne zračne mase nalazi se nad Istrom i sjevernim Jadranom. Prema mjerenjima mreže postaja pljusak.com od jutra je u Istri i na Kvarneru palo od 20 do 30 litara kiše na četvorni metar. Nad sjevernim Jadranom je pojačana grmljavinska aktivnost, linija nestabilnosti proteže se od Istre do obale Italije i premješta se prema srednjoj Dalmaciji, brzina premještanja je oko 45 km/h. Prema Slavoniji i Baranji premješta se oblačni sustav koji se brzo razvija nad planinama Bosne i Hercegovine. Grmljavinske aktivnosti bez značajnijih oborina ima i u Podravini”, kaže naš meteorolog Bojan Lipovšćak.

Što se tiče vremena u srijedu, DHMZ prognozira da će u većini krajeva biti djelomice sunčano, ali i dalje ne posve stabilno. Mjestimice malo kiše i pljuskovi s grmljavinom, osobito poslijepodne u unutrašnjosti, a navečer i na sjevernom Jadranu. Vjetar slab do umjeren jugozapadni i zapadni. Najniža jutarnja temperatura od 11 do 16, na obali i otocima između 15 i 19 °C. Najviša dnevna većinom između 20 i 25 °C.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Još imate kune? Evo gdje ih možete zamijeniti za eure

Objavljeno

-

By

Mnoštvo građana odlučilo si je sačuvati nekoliko kovanica i novčanica kune za uspomenu, no ako ste među onima koji su ih zametnuli ili ih nisu odnijeli na vrijeme, još imate priliku.

Svoje kune možete osobno donijeti u Hrvatsku narodnu banku na adresi Jurišićeva 17, Zagreb, od ponedjeljka do petka u vremenu od 8.30 do 15.30 sati. Novčanice možete zamijeniti bez vremenskog ograničenja, a kovanice sve do 31. prosinca 2025.

Iznos do 14.999,99 kuna moguće je na vlastitu odgovornost dostaviti i putem poštanskih usluga na adresu Hrvatska narodna banka, Direkcija za pohranu, obradu i opskrbu gotovim novcem, Trg hrvatskih velikana 3, 10000 Zagreb, uz informaciju o željenom načinu preuzimanja gotovog novca eura (u Hrvatskoj narodnoj banci ili dostava putem poštanskih usluga na adresu donositelja), ističu na službenim stranicama Banke.

Također, ako imate oštećene eure, možete ih zamijeniti za ispravne novčanice ili kovanice u HNB-u, prenosi 24sata.hr.

Hrvatska narodna banka prima na zamjenu euronovčanice čija površina iznosi 50% ili manje od 50% površine autentične originalne novčanice, euronovčanice obojene elektrokemijskom zaštitom, iznimno oštećene euronovčanice te neprikladne eurokovanice koje su prepoznatljive s lica ili naličja, uz uvjet da su dostavljene uz pripadajući obrazac zahtjeva s potrebnim prilozima, ističu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu