Hrvatska
Od mrkve i tunjevine do kozmetike i prezervativa – što se sve krade u trgovinama
Čokolade, kava, bilo da je Nescaffe u kutiji ili 200 grama najjeftiniji domaći, prezervativi, ajvar, sva skuplja kozmetika, skupa alkoholna pića, tunjevina Rio mare – zaštićeni su elektroničkim zaštitama artikala od krađe u velikim trgovinama domaćih trgovinskih lanaca. Ni to, međutim, ne pomaže u sprečavanju krađe kojih je od krize sve više, piše Danas.
U jednoj od većih trgovina u centralnoj beogradskoj općini na većinu proizvoda nalijepljena je elektronička zaštita od krađe. Ima ih na gotovo svakoj pasti za zube, četkici, dezodoransima, proizvodima poznatijih proizvođača.
Sve skupe bombonijere, ali i jeftinije čokolade na akcijama poznatih marki imaju zaštitu, pod zaštitom su i mala pakiranja suhomesnatnih proizvoda – čajne ili pečenice od 100 ili 200 grama.
I dok tegle maslina ili kiselih krastavaca nisu zaštićene, ajvar u malim teglama jest. Baš kao i tunjevine Rio mare ili raznih pesto ili bolognese umaka. Vina i alkoholna pića skuplja od 9 eura su najčešće osigurana plastičnim čepovima koje skidaju prodavači na blagajni, navodi Danas.
Bez električnih zaštita su sitne stvari, obični sapuni, ne i tekući, kašice i sokovi za bebe, papirnate i vlažne maramice, čačkalice, spužve za pranje suđa, krpe. Neke druge sitne stvari, međutim, imaju zaštitu, poput kondoma ili aparata za brijanje.
Nedaleko, u jednoj od manjih trgovina poznatog beogradskog lanca trgovina, električnih zaštita gotovo nema – čak ni na poznatoj marki tunjevine.
Na konstataciju da u njihovom dućanu možda i nemaju toliko problema s krađama, ako već nema potrebe zaštite proizvoda, blagajnica kaže da ih “nemaju jer ne mogu nabaviti koliko im treba”.
“Krade se sve i to sve više. Ljudi uzimaju po jedan luk, mrkvu, nemaju novaca. Strašno se krade. Nemamo električnih zaštita koliko nam treba, ali ni to ne pomaže”, kaže.
Maslac je, otkad mu je cijena gotovo dvostruka u odnosu na ranije, posebna priča. U nekim trgovinama mogu se naći i po dvije električne zaštite na jednom maslacu.
Negdje nisu transparentni i događa se da su proizvodi zamotani u selotejp, a električna zaštita se krije ispod poklopca ili na mjestu gdje se ne može primijetiti tako lako.
Pojedine trgovine u plastičnim prozirnim kutijama drže proizvode koje žele zaštititi od krađe. U njima su najčešće neki kozmetički proizvodi, opet aparati za brijanje, a u jednom od dućana dosjetili su se da na police stave prazne kutije paste za zube. Tko želi kupiti pastu – koja nije skuplja od 500 dinara (otprilike 4,20 eura) – uzme kutiju, a proizvod najvjerojatnije dobije tek kad stigne na blagajnu, piše Danas.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




