Svijet
Ovo je šest država EU koje još uvijek nisu ratificirale Istanbulsku konvenciju
Femicidi, obiteljsko nasilje, uhođenje na internetu: cilj Istanbulske konvencije je spriječiti i eliminirati nasilje nad ženama. Većina članica EU-a i druge europske nacije već su je ratificirale, dok druge tek trebaju na to pristati, piše Europska novinska redakcija čiji je dio i Hina.
Tjedan uoči Međunarodnog dana žena, Europski parlament ponovno je pozvao cijelu EU da što prije ratificira Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja.
Svaka treća žena u EU-u već je doživjela fizičko ili seksualno nasilje pa je potrebna brza ratifikacija, upozorilo je nekoliko eurozastupnika.
Nekoliko zemalja koje su već ratificirale dokument također su redefinirale domaće zakone kako bi zaštitile žene. Ostalima još nedostaje nacionalni plan provedbe Konvencije.
Vijeće Europe izradilo je Istanbulsku konvenciju 2011. godine. Od 10 država koje su prve ratificirale Konvenciju, njih osam su bile članice Vijeća Europe. Zemlje su se potpisivanjem obvezale spriječiti, procesuirati i eliminirati nasilje nad ženama.
Stupila je na snagu 1. kolovoza 2014., a EU ju je potpisala 13. lipnja 2017.
Gotovo šest godina nakon potpisivanja Konvencije, EU je još uvijek nije ratificirala jer šest članica – Bugarska, Češka, Mađarska, Latvija, Litva i Slovačka – odbijaju to učiniti u Vijeću EU-a.
No Europski sud pravde (ECJ) presudio je 2021. da Unija može nastaviti s ratifikacijom i bez jednoglasnosti.
Poljska, koja je ratificirala Konvenciju 2015., sada je pokušava opozvati i smatra je “štetnom” jer zahtijeva da škole uče djecu o rodu.
Turska se povukla iz Konvencije 2021.
Unatoč ratu, Ukrajina je prošle godine uspjela ratificirati Istanbulsku konvenciju, prvi međunarodni ugovor koji postavlja pravno obvezujuće standarde za sprječavanje nasilja nad ženama.
Progresivni zakoni u Španjolskoj i Sloveniji
Slovenija i Španjolska ratificirale su Istanbulsku konvenciju 2015., odnosno 2014. te redefinirale zločine silovanja i seksualnog nasilja kako bi prihvatile koncept “da znači da”.
Odnosno, ako osoba jasno ne izrazi svoju volju da bude seksualno aktivna, to se mora smatrati kao “ne”. Stoga u novom zakonu upotreba sile nije nužan uvjet za kažnjavanje agresivnosti.
Prema izvješću Europskog ženskog lobija iz 2020., Španjolska je od ratifikacije napredovala u području prevencije i procesuiranja zločina protiv žena. Država je povećala financijsku potporu pogođenim ženama i osigurala sigurna utočišta.
U skladu sa smjernicama Istanbulske konvencije, Španjolska je postala prva zemlja u Europskoj uniji koja je službeno zabilježila sve vrste femicida 2022. godine. Unatoč tome, iskorjenjivanje nasilja nad ženama još uvijek je izazov u toj zemlji. Prošle godine je ubijeno 45 žena u rodno uvjetovanom nasilju.
Slovenija nije imala većih problema s poštivanjem Konvencije. Kada je poljska vlada sredinom 2020. počela ispitivati mogućnost povlačenja iz Konvencije, slovenska vlada tada nije vidjela potrebu za tim. Prema izvješću za 2021. skupine stručnjaka Grevio Vijeća Europe, odgovorne za praćenje provedbe Konvencije, Slovenija je napredovala u uspostavi pravnog, institucionalnog i političkog okvira.
No Slovenija bi trebala više pažnje posvetiti ženama iz ranjivih skupina i poboljšanju prikupljanja podataka, a kaznenopravni sustav treba snažnije djelovati protiv svih oblika nasilja nad ženama. Obiteljsko nasilje nad ženama značajno je poraslo u pandemiji covida-19. U 2020. godini bilo je 10 slučajeva femicida. Prema posljednjim podacima, svaka peta žena u Sloveniji doživjela je neki oblik nasilja.
Njemačka nema nacionalni akcijski plan
Istanbulska konvencija stupila je na snagu u Njemačkoj 1. veljače 2018. No u zemlji nedostaje na tisuće skloništa za žene kako bi se Konvencija mogla provoditi prema smjernicama.
U najnovijem izvješću Grevia o Njemačkoj iz listopada 2022. navodi se da dosad nije postojao nacionalni akcijski plan. Skloništa i savjetovališta za žene vrlo su neravnomjerno raspoređena i nedostaje ih u ruralnim područjima.
Međutim, stručnjaci su pozdravili određene pomake u njemačkom kaznenom pravu. To je uključivalo, primjerice, eksplicitnu kriminalizaciju zlostavljanja putem tehnologije kao što je internetsko uhođenje ili neovlašteno fotografiranje intimnih dijelova tijela.
U Italiji otpor prema rodnim temama
Italija je 2013. bila peta zemlja koja je ratificirala Istanbulsku konvenciju.
Prema izvješću Grevia iz 2020., talijanski su zakoni u puno slučajeva “inovativni”, ali se prečesto ne provode učinkovito i jednako u cijeloj zemlji. Osim toga, izvješće je izazvalo razne zabrinutosti glede ravnopravnosti spolova, prikupljanjem podataka na sudovima i slučajevima skrbništva nakon što su žene postale žrtve obiteljskog nasilja
U izvješću se navodi da zemlja mora “osigurati odgovarajuće financijske i ljudske resurse” za provedbu postojećih zakona i politika. Politike bi se trebale koordinirati i nadzirati “između nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti”. Osim toga, stručnjaci pozivaju na uspostavu osnovnih i specijaliziranih usluga za žene žrtve nasilja koje bi trebale biti dostupne u cijeloj zemlji.
Grevio ističe “otpor u pogledu ravnopravnosti spolova” u Italiji. To se moglo vidjeti u školama i na sveučilištima kroz delegitimizaciju rodnih studija. Neki su gradovi “cenzurirali” događaje u javnim knjižnicama usmjerene na podizanje svijesti o rodnim pitanjima.
Hrvatska: Kontroverzni proces ratifikacije
Kao i u drugim zemljama srednje i istočne Europe, Istanbulska konvencija izazvala je podjele u hrvatskom društvu.
Hrvatska je potpisala sporazum 22. siječnja 2013., a Hrvatski sabor ratificirao 13. travnja 2018. No ratifikacija je uzdrmala vladajuću stranku desnog centra – Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ).
Premijer Andrej Plenković pokušao je umiriti kritičare, u i izvan stranke, tako što je u zakon umetnuta izjava da je Konvencija suglasna s Ustavom Republike Hrvatske i da ne sadrži takozvanu rodnu ideologiju.
Protivnici, uglavnom krugovi bliski Katoličkoj Crkvi, isticali su da se Istanbulska konvencija zlorabi kako bi se u hrvatsko zakonodavstvo, obrazovanje i medije uvela “rodna ideologija”, odnosno odvajanje roda od biološkog spola. Drugi su isticali da znanost razlikuje spol i rod.
Aktivisti za prava žena smatraju da se Istanbulska konvencija u Hrvatskoj ne provodi adekvatno. Na okruglom stolu u Hrvatskom saboru prošlog studenog rekli su da je sustav neadekvatan jer suci ne znaju što je rodno uvjetovano nasilje. Posebno su bili kritični prema sudskim postupcima koji izriču simbolične kazne za obiteljsko nasilje.
Drugi problem je što žene teško odlučuju na prijavu nasilnog partnera jer strahuju da im se neće vjerovati. Odluče li ipak prijaviti, često to učine godinama nakon razvoda braka i tada su često suočene sa sumnjama je li se nasilje uopće dogodilo. Psihološko nasilje nad ženama također se često ne priznaje.
Izaslanstvo GREVIO-a bilo je u evaluacijskom posjetu Hrvatskoj od 17. do 21. listopada 2022., a objava izvješća o Hrvatskoj planira se tijekom ove godine.
Bugarska mijenja zakone, ali odbija ratificirati Konvenciju
Bugarski Ustavni sud donio je 2018. godine odluku u kojoj se navodi da Istanbulska konvencija unapređuje pravne koncepte koji se odnose na pojam roda, a koji nisu spojivi s temeljnim načelima bugarskog ustava.
U skladu s tom odlukom, Bugarska nije podržala dva nacrta odluka Vijeća da se Istanbulska konvencija ratificira na razini EU-a.
Bugarska vlada i civilno društvo aktivno su radili na sprječavanju oblika nasilja nad ženama i pružanju zaštite i potpore žrtvama, tvrdi službena Sofija.
Bugarsko ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je u prosincu da je izdano ukupno 3085 zaštitnih naloga prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji između 1. siječnja i 31. listopada 2022. U tih 10 mjeseci 2656 žena, 349 muškaraca i 873 djece bili su žrtve nasilja u obitelji koje je počinilo 2.713 muškaraca i 283 žene.
U studenom je bugarsko ministarstvo pravosuđa predstavilo nacrt zakona s izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kojim se predviđa pokretanje nacionalnog informacijskog sustava i nacionalnog registra slučajeva nasilja u obitelji.
Bosna i Hercegovina: Sva četvrta žena je žrtva obiteljskog nasilja
Bosna i Hercegovina je među prvim zemljama u Europi ratificirala Istanbulsku konvenciju, već 2013. Međutim, Konvencija nije u potpunosti ugrađena u pravni okvir zemlje, iako su neki dijelovi uključeni u entitetske zakone.
Agencija za ravnopravnost spolova BiH zadužena je za provedbu Konvencije i osiguranje jedinstvenog sustava prevencije i zaštite žrtava nasilja, bez diskriminacije na osnovu entiteta, kantona ili općine u kojima žrtve žive. BiH trpi posljedice ustavne podjele jurisdikcije u zemlji. To rezultira različitim praksama što uzrokuje nejednakost u ostvarivanju prava na zaštitu.
Prema izvješću Agencije za ravnopravnost spolova BiH, svaka četvrta žena je žrtva obiteljskog nasilja. Sve češće nasilno ponašanje završava femicidom, a kao takvo nije zakonski priznato.
Svaka druga žena iznad 15 godina doživjela je neki oblik fizičkog, psihičkog ili seksualnog nasilja.
Svijet
ALARMANTNO STANJE / Stručnjaci upozoravaju na najgori mogući scenarij dok se u europskoj zemlji širi “super gripa”
Engleski NHS je objavio najnovije podatke o radu sustava – upozoravajući da bi ovaj mjesec mogao donijeti “najgori mogući scenarij”. Razlog je opasni soj gripe koji se ubrzano širi tom zemljom.
NHS Engleske je objavio ažurirane podatke o gripi i bolničkim prijemima, javlja Sky News.
Upozoravaju da zdravstveni sustav prolazi kroz iznimno težak prosinac zbog naglog porasta slučajeva tzv. “super gripe”.
Broj hospitalizacija zbog gripe porastao je za više od polovice u samo tjedan dana, pokazuju novi podaci.
Prošlog tjedna prosječno je 2.660 pacijenata dnevno bilo u bolnicama zbog gripe.
To je najviša brojka ikad zabilježena u ovo doba godine, a ujedno i porast od 55% u odnosu na tjedan ranije.
Vodstvo zdravstvenog sustava upozorava da je broj pacijenata s gripom u bolnicama već znatno porastao i nakon razdoblja koje pokrivaju ovi podaci – te da se vrhunac epidemije još uvijek ne vidi.
Uz eksploziju gripe, broj pacijenata s norovirusom porastao je dodatnih 35%.
NHS sada upozorava da zimski virusi počinju “preplavljivati bolnice”.
Kako se virusi gripe mijenjaju
Ovogodišnja sezona gripe započela je ranije nego inače.
Broj pacijenata oboljelih od gripe koji su završili u bolničkim krevetima diljem Engleske znatno je veći nego prošle godine, pa je NHS poslao “SOS za cijepljenje” ranjivim skupinama.
No koliko je zapravo loša ovogodišnja sezona gripe?
Rekordi srušeni u Australiji
Ukratko – prvi pokazatelji nisu ohrabrujući.
Stručnjaci smatraju da je mutirani soj odgovoran za raniji početak širenja virusa nego što je uobičajeno.
Australska sezona gripe – koja se često koristi kao dobar pokazatelj onoga što čeka Europu – ove je godine oborila rekorde po broju zaraženih.
U regiji Azija-Pacifik također su se pojavili upozoravajući signali: Japan je u listopadu proglasio epidemiju gripe zbog koje su mnoge škole bile zatvorene.
Vrste gripe
Postoje tri vrste gripe: influenca A(H1N1), influenca A(H3N2) i influenca B.
Ove godine problem stvara podtip H3N2.
Virusi gripe stalno evoluiraju u procesu zvanom antigenski drift – zbog toga se cjepiva protiv gripe svake godine prilagođavaju.
Na sjevernoj hemisferi sojevi za cjepiva biraju se u veljači za sljedeću zimu.
No ovaj soj H3N2, točnije varijanta nazvana subklada K, evoluirao je više nego inače tijekom ljeta, pa se razlikuje od verzije na kojoj se temelje ovogodišnja cjepiva, navodi Britanska agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA).
UKHSA procjenjuje da je prošle zime u Engleskoj od gripe umrlo 7.757 ljudi, u usporedbi s 3.555 godinu ranije.
Broj umrle djece povezan s gripom porastao je s 34 na 53.
Sve u svemu, čelnici NHS-a upozoravaju na izuzetno tešku zimu.
Gotovo tri puta više pacijenata s gripom u londonskim bolnicama
Dr. Chris Streather, regionalni medicinski direktor NHS Engleske za London, izjavio je za Sky News da je ovogodišnja sezona gripe najgora u glavnom gradu od pandemije covid-19.
“Situacija je najteža koju smo imali u bilo kojoj sezoni gripe od pandemije covida. Prošlog tjedna u Londonu smo imali 259 hospitaliziranih pacijenata s gripom. U istom razdoblju prošle godine bilo ih je 89. Dakle, sada ih je gotovo tri puta više nego lani”, rekao je.
Dr. Streather dodao je da dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da soj gripe “još ne pokazuje znakove prolaska vrhunca”.
Također je rekao da se ljudi trebaju “vratiti navikama iz vremena COVID-a”, posebno kada je riječ o higijeni ruku.
Australija je u srijedu u ponoć po lokalnom vremenu postala prva zemlja na svijetu koja je zabranila korištenje društvenih mreža djeci mlađoj od 16 godina, blokirajući im mogućnost korištenja platformi poput TikToka, Alphabetova YouTubea te Metina Instagrama i Facebooka. Deset najvećih platformi dobilo je nalog da blokiraju djecu mlađu od 16 ili će, u skladu s novim zakonom, biti kažnjene do 33 milijuna američkih dolara.
Zakon su kritizirale velike tehnološke tvrtke i borci za slobodu govora, ali su ga pohvalili roditelji i borci za prava djece.
Odluku o zabrani pomno prate i ostale zemlje koje razmatraju mogućnost uvođenja sličnih mjera s obzirom na to da kontinuirano raste zabrinutost zbog utjecaja društvenih medija na zdravlje i sigurnost djece. “Premda je Australija prva koja je usvojila takva ograničenja, malo je vjerojatno da će biti i posljednja”, rekla je Tama Leaver, profesorica internetskih studija na Sveučilištu Curtin. “Vlade širom svijeta prate razvoj događaja i preuzimanje moći od velikih tehnoloških tvrtki. Zabrana korištenja društvenih mreža u Australiji… u velikoj je mjeri poput kanarinca u rudniku ugljena.”
Kanarinac u rudniku povijesna je praksa. Ove su se ptice koristile kao rani indikatori opasnosti od prisutnosti toksičnih plinova, primjerice ugljičnog monoksida i metana u rudnicima, jer su bili osjetljiviji od ljudi, a njihovo naglo ugibanje rudarima je signaliziriralo da odmah napuste rudnik. Vlade od Danske do Malezije, čak i nekih saveznih država Sjedinjenih Država kažu da planiraju poduzeti slične korake, četiri godine nakon što je curenje internih Metinih dokumenata pokazalo kako je ta tvrtka znala da njezini proizvodi pridonose problemima s načinom na koji tinejdžeri doživljavaju svoj izgled i suicidalnim mislima, a istodobno je javno negirala postojanje takve veze.
Premda zabrana za početak obuhvaća deset platformi, vlada je objavila da će se popis mijenjati kako se budu pojavljivali novi proizodi, a mladi korisnici prelazili na alternative. Od prvih 10, svi osim Elona Muska i njegove platforme X rekli su da će se pridržavati pravila i astojati procijeniti dob djeteta na temelju njegovih online aktivnosti ili selfija. Provjeru bi mogli obaviti i uz pomoć identifikacijskih dokumenata ili podataka o bankovnom računu.
Za tvrtke koje se bave društvenim mrežama primjena znači novo doba strukturne stagnacije jer i broj korisnika stagnira, a vrijeme provedeno na platformama je sve kraće, pokazale su studije.
Platforme tvrde da ne zarađuju puno novca kada prikazuju oglase osobama mlađim od 16 godina. Istodobno ističu kako zabrana utječe na prekid ‘dotoka’ budućih korisnika.
Prema podacima vlasti, neposredno prije stupanja zabrane na snagu, društvene je mreže koristilo 86 posto Australaca u dobi od 8 do 15 godina.
Nešto više od mjesec dana nakon što je drska pljačka nakita otkrila, kako je to opisao ravnatelj Louvrea, “strašan propust” u sigurnosnom sustavu muzeja, čini se da slavnu instituciju muče i brojni drugi problemi. Nekoliko velikih francuskih sindikata koji predstavljaju zaposlenike Louvrea izglasalo je štrajk, tvrdeći da se muzej nalazi u “krizi”.
Ova vijest dolazi samo nekoliko dana nakon što je potvrđeno da je zbog puknuća cijevi krajem prošlog mjeseca oštećeno oko 400 knjiga u Odjelu za egipatske starine, piše The Cut.
Sindikati dižu glas
U pismu upućenom francuskoj ministrici kulture Rachidi Dati, sindikati CGT, CFDT i Sud ustvrdili su da je listopadska pljačka “istaknula nedostatke na koje se dugo upozoravalo”, uključujući nedostatna sredstva i “sve lošije radne uvjete”.
Radnici, koji su zbog sličnih problema već održali spontani štrajk u lipnju, sada su velikom većinom izglasali službeni štrajk, a prva veća akcija najavljena je za sljedeći tjedan.
Poplava u egipatskom odjelu
Osim velikih sigurnosnih propusta koji su omogućili pljačku, navodno je šifra za videonadzor bila “Louvre”, sindikati kao primjer nemara navode i puknuće cijevi u studenom.
Povjesničar umjetnosti Didier Rykner prvi je izvijestio da je voda prodrla kroz strop egipatskog odjela i oštetila između 300 i 400 djela iz kasnog 19. i ranog 20. stoljeća, uključujući “časopise o egiptologiji” i “znanstvenu dokumentaciju” koju koriste istraživači. Zamjenik upravitelja muzeja, Francis Steinbock, umanjio je štetu, rekavši da su oštećeni predmeti bili “izuzetno korisni”, ali “nikako jedinstveni”, te dodao da institucija nema “nepopravljivih i konačnih gubitaka u ovim zbirkama”.
Međutim, Rykner na svojoj stranici La Tribune de l’Art tvrdi da je egipatski odjel godinama od uprave tražio sredstva za popravak cijevi. “Ova katastrofa je još jedna ilustracija silazne spirale Louvrea, koji zanemaruje svoje temeljne misije u potrazi za pustim snovima”, napisao je Rykner.
Posjet kao “poligon s preprekama”
Uprava je obećala provesti internu istragu o curenju, a Steinbock je za New York Times izjavio da zaposlenici trenutno marljivo suše stranicu po stranicu svakog oštećenog artefakta.
No, čini se da su problemi ove kulturne institucije puno dublji od nekoliko cijevi koje cure. Sindikati su u svom pismu istaknuli da je “posjet Louvreu postao pravi poligon s preprekama” za svakoga tko želi vidjeti njegove zbirke, signalizirajući sustavnu krizu koja pogađa i zaposlenike i posjetitelje.
FOTOGALERIJA S ADVENTA / Rišpet & Jonathan
PROGNOZA / Stiže promjena vremena: Očekuje li nas bijeli Božić?
PASTIRSKA / Danas palimo treću adventsku svijeću. Znate li što simbolizira?
Horoskop za 14. prosinca 2025.
FOTOGALERIJA / Promenada sv. Lucije
ŠPICA!
Australija postala prva zemlja u svijetu koja je djeci zabranila društvene mreže
Čini se da se Louvre raspada
Bivši agent CIA-e otkrio pet najopasnijih zemalja na svijetu
OBJAVILA NASA / Svijet će se zamračiti – stiže najduža pomrčina Sunca u posljednjih 100 godina
(VIDEO) A CAPPELLA POSLASTICA / A.K.A. Crescendo predstavlja novi cover – “Božić dolazi” uz mlade zadarske glumce
PJESMA KOJA SPAJA DVA GLAZBENA SVIJETA / Željko Samardžić & Duško Lokin donose novu pjesmu “Maestral”
VIDEO / Leo Rados objavljuje svoj prvi božićni singl “Božić je vrijeme od ljubavi”
(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…
