Connect with us

Hrvatska

Pripremaju se EU digitalne zdravstvene putovnice. Što će nam one donijeti?

Objavljeno

-

Uvođenje EU-ove digitalne zdravstvene putovnice je u zdravstvu poput ukidanja roaminga u telekomunikaciji unutar Unije, istaknuo je potpredsjednik Europske komisije Margaritis Schinas na konferenciji koju je proteklog tjedna u Bruxellesu organizirao hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol.

Europska komisija u svibnju prošle godine predstavila je zakonodavni prijedlog EU digitalne zdravstvene putovnice, a HDZ-ov europarlamentarac Tomislav Sokol izabran je za glavnog izvjestitelja Europskog parlamenta za taj prijedlog.

Po tom bi prijedlogu svaki građanin mogao samostalno pristupati svojim zdravstvenim podacima u elektroničkom obliku, podijeliti svoje zdravstvene podatke s liječnicima u svojoj zemlji, ali i u drugim državama članicama. Također će moći dodavati podatke, ispravljati pogreške, ograničiti pristup zdravstvenih djelatnika svojim podacima, ali i dobiti informacije o tome kako se i u koju svrhu ti podaci koriste.

Schinas, potpredsjednik Europske komisije za promicanje europskog načina života, očekuje da će ta putovnica u pružanju zdravstvenih usluga imati učinak kakav je u telekomunikacijskom sektoru imalo ukidanje naplate roaminga u EU-u prije šest godina, od kada građani u svim članicama Unije mogu koristiti svoje telekomunikacijske usluge po istoj cijeni koju plaćaju u svojim zemljama.

“Prije tri godine, pandemija COVID-19 zaustavila je naš kontinent, životi građana su se pritom drastično promijenili, zdravstveni sustavi su bili pred kolapsom, a društvo je dovedeno do točke koja dosad nije viđena. Pandemija nam je pokazala da je digitalizacija ključna za budućnost zdravstva i zdravstvenih sustava EU. EU digitalna zdravstvena putovnica je ekvivalent “roamingu za zdravlje” – na isti način na koji je roaming srušio prepreke u telekomunikacijama, ovaj će prijedlog učiniti isto za zdravlje”, ustvrdio je u utorak Schinas na konferenciji koju je u Bruxellesu organizirao Tomislav Sokol, zadužen za formiranje stajališta Europskog parlamenta o tom prijedlogu.

Olakšavanje razmjene zdravstvenih podataka

Sokol ocjenjuje da je to najvažniji zakonski prijedlog u području zdravstva u mandatu ove Komisije i saziva Eurpskog parlamenta.

„EU digitalna zdravstvena putovnica predstavlja važnu prekretnicu u digitalnoj transformaciji zdravstva u Uniji. Zamišljeno je napraviti digitalni prostor u kojem će građani moći izravno, jednostavno i besplatno pristupiti podacima u elektroničkom obliku, ali bit će i u mogućnosti podijeliti svoje zdravstvene podatke s liječnicima u svojoj državi ili u drugim državama članicama te tako dobiti pristup boljoj zdravstvenoj zaštiti, dakako sve u skladu sa sigurnosnim protokolima najviših razina kada je u pitanju zaštita osobnih podataka. Na taj način također potičemo prekograničnu zdravstvenu suradnju te zapravo revolucioniziramo digitalni sustav na EU razini“, istaknuo je na konferenciji, navodi se u priopćenju ureda zastupnika.

„Radi se o najvažnijem europskom zakonu u području zdravstva u ovom mandatu, a tome u prilog govori i današnja prisutnost potpredsjednika Komisije Schinasa i povjerenice Kyriakides na ovoj konferenciji. Moj glavni prioritet bit će olakšavanje razmjene zdravstvenih podataka za bolje funkcioniranje prekogranične zdravstvene zaštite, ali ujedno ću zatražiti dodatno financiranje s EU razine jer smatram da trenutni prijedlog Komisije u iznosu od 220 milijuna eura nije dovoljan. Također, Komisija ističe da su državama članicama na raspolaganju sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost, no budući da su države članice već donijele svoje Nacionalne planove oporavka i otpornosti za konkretne reforme i projekte, sredstva za EU digitalnu zdravstvenu putovnicu su predviđena ili već utrošena za druge stvari. Iz tog razloga zalagat ću se za nova dodatna sredstva financiranja. Isto tako, istaknuo bih da će se uvođenjem EU digitalne zdravstvene putovnice hrvatskim građanima olakšati liječenje u inozemstvu i povećati pristup jednakoj zdravstvenoj zaštiti u svim državama članicama EU“, rekao je Sokol.

Stella Kyriakides, europska povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane, upozorila je na konferecniji da digitalizacija zdravstvenog sektora EU-a još nije dostigla zadovoljavajuću razinu.

„Mnogi se građani suočavaju s poteškoćama u pristupu svojim zdravstvenim podacima u digitalnom obliku te je u tom kontekstu dosadašnji napredak u državama članicama neujednačen. Zdravstveni podaci su dostupni, no potrebno ih je koristiti u većoj mjeri da bi se iskoristio njihov potencijal. Donošenjem EU digitalne zdravstvene putovnice, po prvi put ćemo imati zajednički podatkovni prostor na EU razini koji povezuje sve države članice, za dobrobit svih građana Unije“, rekla je Kyriakides.

No votes yet.
Please wait...

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu