Aplikacija o kretanju cijena u maloprodaji, tzv. ‘bijela lista’ sutra će biti dostupna građanima i predstavljena javnosti, najavio je u četvrtak ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović na sjednici Vlade.

Aplikacija je u testnoj fazi i sutra će biti dostupna građanima i predstavljena javnosti, rekao je Filipović.

Trgovci koji su na toj tzv. “bijeloj listi” su Konzum, Tommy i KTC i oni su Ministarstvu dostavili sve tražene podatke, a to je oko 350 artikala čije će cijene građani moći usporediti svakih 15 dana.

Filipović je naveo kako se na temelju podataka koji su do sada pristigli, može reći da su od 31. prosinca do jučer u Konzumu porasle cijene četiri artikla i to se odnosi na nesezonsko povrće, a sličan trend je i u KTC-u i Tommy-u.

“Mislimo da je ovakav način informiranja javnosti jako dobar i da će ‘bijele liste’ pomoći građanima donositi odluke prilikom kupnje te će moći povjerenje pokloniti trgovačkim lancima koji su odlučili biti transparentni”, kazao je Filipović.

Vučković: Najveći rast kod veleprodajnih cijena jaja

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je izvijestila kako se prema podacima Tržišnog cjenovnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP) tijekom siječnja ove godine prema zadnjem tjednu 2022. bilježi pad veleprodajnih cijena određenih vrsta povrća te jedne vrste voća i to kelja, mrkve, graha, blitve i jabuka, dok je za preostalo voće i povrće uočen blagi rast.

U odnosu na godinu ili dvije prije može se reći da su u odnosu na siječanj 2022. najviše rasle cijene banana, rajčice, luka, mrkve i krumpira, a u zadnje dvije godine najviši rast cijena je kod krumpira i luka, odnosno 120 posto su rasle veleprodajne cijene krumpira u odnosu na siječanj 2021., a luka 77 posto, kazala je Vučković.

Kada se govori o žitaricama i uljaricama, u odnosu na kraj 2022. bilježi se stagnacija ili lagani pad najznačajnijih žitarica u veleprodaji – pšenica za devet posto, kukuruz 15,5 posto. Prema godini prije (siječanj/siječanj), cijene pšenice su više 11,11 posto, a kukuruza12 posto, dok su cijene soje niže za 4,76 posto.

Veleprodajne cijene brašna u petom tjednu 2023. su više u odnosu na kraj 2022. i to kod glatkog brašna za 1,89 posto, a kod oštrog za 14,75 posto.

Tijekom siječnja i početkom veljače otkupne cijene svinjskog i goveđeg mesa nisu se osjetnije razlikovale od onih krajem 2022., kazala je Vučković te navela kako je u petom tjednu ove godine veleprodajna cijena junećih trupova viša za 15,09 posto u odnosu na godinu prije, a približno ista u odnosu na kraj 2022., dok je otkupna cijena svinjskih trupova na godišnjoj razini viša za 50,36 posto.

Ukoliko se uspoređuju veleprodajne cijene u petom tjednu ove godine s prosjekom EU može se reći da je veleprodajna cijena junećih trupova niža za 4,31 posto, a svinjskih trupova gotovo identična. Cijene janjećih trupova nešto su više, dok su cijene pilećih trupova u opadanju i prema prosjeku EU su niže za 1,15 posto u petom tjednu ove godine.

Najveći rast, kako je kazala Vučković, bilježi se kod veleprodajne cijene jaja i on se kreće kontinuirano od ožujka/travnja 2022. i trenutno je na rekordno visokim razinama.

U petom tjednu ove godine veleprodajna cijena jaja A klase niža je za 1,05 posto u odnosu na zadnji tjedan 2022., a značajno viša u odnosu na godinu prije, kazala je napominjući kako su hrvatske veleprodajne cijene jaja više prema prosjeku EU.