Connect with us

Hrvatska

Papiri odlaze u povijest? Pogledajte novu uslugu sustava e-građani

Objavljeno

-

Foto: Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (SDURDD) predstavio je u utorak novu platformu s elektroničkim uslugama e/m-Potpis i e/m-Pečat, koje su dostupne svim građanima, državnim tijelima i poslovnim subjektima putem sustava e-Građani ili izravno na toj platformi.

Na platformi je trenutno 641 javna i državna institucija koje koriste te usluge u radu, rekao je na obilježavanju završnice projekta državni tajnik SDURDD-a Bernard Gršić.

Oznaka e/m za elektroničke usluge znači da se njima može pristupiti i koristiti i putem mobilnih telefona, a te usluge i platforma razvijene su u sklopu projekta “Uspostava platforme s elektroničkim uslugama za e/m-Potpis i e/m-Pečat” koji se provodi od kraja 2018. do ožujka 2023. godine.

“Taj je projekt ‘kotačić’ u mehanizmu digitalizacije javne uprave i dio digitalne transformacije društva, jer se omogućava svim javnim i državnim tijelima digitalni potpis i pečat, što znači i da papiri odlaze u povijest kao i bržu i bolju komunikaciju građana i institucija”, istaknuo je Gršić.

E-Potpis i E-Pečat zamjenjuju fizički potpis i pečat, time se može koristiti 1,73 milijuna građana koliko je ih je trenutno u sustavu e-Građani, ali i svi ostali, pri čemu je Gršić naglasio i da e ili digitalni potpis vrijedi samo u digitalnom okruženju, ali ne i kada se papir isprinta.

Naznačio je da se primjerice koristi u MUP-u za kazne koje su potpisane digitalno, kao i za ugovore koje građani potpisuju za kupnju i prodaju te drugo.

Gršić je važnim poručio da su te usluge namijenjene svima, kao i da ih građani koriste jer bez toga su “samo žice i serveri”, a smatra i da digitalni potpis i pečat omogućavaju i lakše podnošenje elektronički potpisanih dokumenata za različite svrhe u javnim institucijama.

Voditelj projekta Igor Ljubi naveo je da je projekt vrijedan oko tri milijuna eura (ili 22,5 milijuna kuna) i u cijelosti financiran iz EU-a, te je praktički završen prije službenog roka krajem ožujka 2023., a očekuje se da će donijeti mnoge koristi, od brže i efikasnije komunikacije s državnim tijelima do smanjenja troškova poslovanja.

Rješenje za usluge i platformu razvila je agencija AKD, koja je taj posao dobila na međunarodnom natječaju, a njezin glavni direktor Jure Sertić istaknuo je da je odrađen složen posao “objedinivši EU direktive i regulative”.

Podsjetio je i na druge, kako je kazao, uspjehe AKD-a u digitalizaciji, poput sustava sljednosti duhanskih proizvoda i digitalne covid potvrde, kao i osobnu e-iskaznicu, za koju su, kao i za svoju mobilnu aplikaciju Certilia (omogućava digitalni potpis dokumenata) dobili i europska i svjetska priznanja.

“Brend Certilia kojeg smo razvili i zaštitili vrijedi oko 50 milijuna eura, što je veliki uspjeh za jednu državnu agenciju, a cilj svega što radimo, pa tako i na ovoj platformi je da hrvatski građani imaju sve najbolje što nudi digitalna tehnologija. Čestitamo Vladi što je digitalnu i zelenu tranziciju definirala i kao smjera razvoja Hrvatske”, poručio je Sertić.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nezapamćen pomor dagnji! Krivac su visoke temperature mora?

Objavljeno

-

By

U Malostonskom zaljevu događa se nezapamćeni pomor dagnji, a prema prvim procjenama u uvali Brijesta, poznatoj po najmasovnijoj školjkarskoj proizvodnji u tom kraju, šteta iznosi gotovo 80 posto, objavio je HRT.

Veliki pomor dagnji uzgajivači pripisuju visokim temperaturama mora. Braća Lazić obiteljskim uzgojem dagnji bave se na površini od desetak hektara, a uginulo im ih je gotovo devedeset posto dagnji, navodi HRT.

Školjkar Zdravko Lazić, koji uzgaja dagnje u uvali Brijesta, ne pamti takav pomor.

“Mi imamo 25 godina obrt, cijeli život se bavimo ovim, kao i generacije prije nas. Nikada nisam ni čuo za ovakvo nešto”, naglasio je Lazić.

Uzgajivači pretpostavljaju da je uzrok pomora školjaka izrazita toplina mora, na ovome dijelu nezapamćena, gotovo 30 stupnjeva.

Za razliku od dagnji, kamenice se još uvijek drže.

Uzgajivači u zaljevu Bistrina i susjednim uvalama tvrde da kod njih zasad nema uginuća, no svakodnevno pomno prate stanje.

Ana Bratoš Cetinić, s Odjela za primijenjenu ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku, ističe kako sve treba analizirati veterinarski inspektor i objašnjava utjecaj vrulja na području Bistrine, što je za razliku od Brijeste, na školjke moglo utjecati povoljno.

“Smatra se da je to otprilike 11 stupnjeva Celzijusa. Kada dođe određena količina slatke vode s tom temperaturom, jasno da onda i hladi to područje, pogotovo u dubljim slojevima, pa je onda i ugroženost od povišenih temperatura manja, ali to su sad sve špekulacije”, navela je za HRT Bratoš Cetinić.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Iz MUP-a otkrili koliko vozača ima negativne bodove i gdje ih je najviše

Objavljeno

-

By

U prvih šest mjeseci ove godine vozačima u Hrvatskoj izrečeno je 14.604 negativnih prekršajnih bodova, u najvećem broju slučajeva zbog vožnje pod utjecajem alkohola.

Nedavno smo pisali o tome kako vozači jednostavno mogu provjeriti imaju li na svome kontu negativnih bodova za počinjenje težih prometnih prekršaja.

Vozaču je dovoljno da OVDJE, na stranicama MUP-a, unese serijski broj svoje vozačke dozvole, a potom i generiranu lozinku te dozna dokad mu je dozvola važeća, ima li i koliko negativnih prekršajnih bodova te izrečenih zaštitnih ili sigurnosnih mjera zabrane upravljanja motornim vozilom.

Ove godine 372.000 prekršaja

Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, vozačima sa skupljenih 12 negativnih bodova, a mladim vozačima (do 24 godine starosti) s 9 negativnih bodova, ukida se i oduzima vozačka dozvola. Negativni prekršajni bodovi brišu se iz evidencije nakon proteka dvije godine od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju na temelju koje su upisani.

Na naš upit, iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) rekli su nam da je u 2023. godini utvrđeno 760.373 prometnih prekršaja, uključujući i prekršaje u prometnim nesrećama, dok ih je u prvom polugodištu ove godine utvrđeno 371.958. Najviše je utvrđenih prekršaja bilo zbog vožnje brzinom većom od dopuštene, nekorištenja sigurnosnog pojasa, alkoholiziranosti vozača, nepropisnog korištenja mobitela za vrijeme vožnje te upravljanja neregistriranim i tehnički nepregledanim vozilom.

Negativne bodove ima 96.000 vozača

Za prekršaje počinjene tijekom prošle godine izrečeno je 96.178 negativnih prekršajnih bodova, a u prvih šest mjeseci ove godine izrečeno je 14.604 negativnih prekršajnih bodova. U najvećem broju slučajeva, negativni bodovi izrečeni su za vožnju pod utjecajem alkohola.

MUP nam je dostavio i tablicu s trenutnim stanjem negativnih prekršajnih bodova, razvrstanih prema broju bodova i prema policijskim upravama gdje su izrečene.

U Hrvatskoj je više od 2,3 milijuna vozača, a njih 96.052 ili oko 4 posto ima negativne bodove. Pribrojimo li im vozače s hrvatskim državljanstvom kojima je prebivalište izvan Republike Hrvatske, 96.412 vozača ima negativne bodove.

MUP RH

U Zagrebu 22.365 vozača s kaznenim bodovima

Najviše je vozača s tri negativna boda na kontu – njih čak 57.268, a potom onih sa šest negativnih bodova – njih 13.322. Više od 9 negativnih bodova skupilo je 4.048 vozača.

Najviše negativnih bodova izrečeno je, naravno, na područjima policijskih uprava gdje je i najveći broj stanovnika. Prednjači Grad Zagreb s 22.365 vozača s negativnim bodovima, slijede Splitsko-dalmatinska županija (13.410), Osječko-baranjska (6.710), Primorsko-goranska (4.682) te Istarska (4.617). Najmanje je vozača s negativnim bodovima na području Ličko-senjske (924) te Požeško-slavonske županije (2.217).

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Drama na nebu iznad Hrvatske, avion nije odgovarao kontroli leta, dignuti MIG-ovi

Objavljeno

-

By

Na nebu iznad Hrvatske odvijala se prava drama kada je maleni zrakoplov ušao u naš zračni prostor, ali nije odgovarao na pozive kontrole leta. Obaviješten je i MORH te su dignuti nadzvučni lovci presretači MiG-21.

Zrakoplov Piper PA-24 u nedjelju je oko 10:50 ušao u hrvatski zračni prostor, ali nije uspostavio komunikaciju s oblasnom kontrolom leta niti nakon desetak ponovljenih upita, piše Dnevnik.hr.

U presretanje jednomotornog zrakoplova poslan je dežurni dvojac 191. eskadrile lovačkih zrakoplova 91. krila HRZ-a, koji je presreo Piper te u okolici Slunja završio s akcijom, objavio je AvioRadar.

Nije uspostavljena radioveza

Taj incident potvrdila je i Hrvatska kontrola zračne plovidbe.

“Dana 21. 7. 2024. zrakoplov registarske oznake UR-OTF ušao je u zračni prostor RH u 10:51 UTC na visini od 7000 ft. Možemo potvrditi da s pilotom zrakoplova nakon višekratnih pokušaja na nekoliko radnih frekvencija nije uspostavljena uobičajena dvosmjerna radioveza. U ovom trenutku nemamo provjerenih pojedinosti o naravi problema, ali možemo sa sigurnošću potvrditi da je naša komunikacija na svim frekvencijama bila uredna s ostalim zrakoplovima. Zrakoplov je napustio zračni prostor RH u 12:11 UTC. Pokrenut je standardni postupak u takvim situacijama te je obaviješten MORH, koji nadzire hrvatski zračni prostor u ovom kontekstu.”

Prema neslužbenim informacijama kojima raspolaže AvioRadar, radiostanica spornog zrakoplova bila je namještena na pogrešan kanal, zbog čega nije bilo moguće uspostaviti komunikaciju sa zrakoplovom.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu