Connect with us

magazin

Novi trend među radnicima u Hrvatskoj: Jeste li na poslu primijetili ovu pojavu?

Objavljeno

-

Odnedavno je pod svjetla reflektora dospio još jedan trend – tzv. quiet quitting. Radi se o ulaganju taman onoliko truda na poslu koliko je potrebno za korektno odrađivanje radnih zadataka.

Portal Moj-posao provjerio je je li ovaj trend stigao i u Hrvatsku.

Nakon Great resignationa, ’bumerang zaposlenika’ i drugih noviteta s kojima se tržište rada suočilo unazad godinu-dvije, odnedavno je pod svjetla reflektora dospio još jedan trend – quiet quitting. Unatoč nazivu, koji ukazuje da se radi o suptilnom, ili ’tihom’, davanju otkaza, uopće se ne radi o tome. Radi se o ulaganju taman onoliko truda na poslu koliko je potrebno za korektno odrađivanje radnih zadataka. Drugim riječima, ne ulažemo dodatni angažman kako bismo bili primijećeni (i/ili nagrađeni), ne predlažemo nova rješenja, održavamo površne odnose s kolegama, na sastancima šutimo ili samo neodređeno kimamo glavom, itd.

Koliko su hrvatski građani zaista skloni quiet quittingu istražio je MojPosao portal na više od 1.000 ispitanika.

Tihi otkaz nije prevladao među hrvatskim zaposlenicima

Prema istraživanju, većina radnika u Hrvatskoj (57%) daje sve od sebe u svom poslu, dok 28% kaže da ulaže toliko koliko su plaćeni. Samo 13% ulaže minimum truda koji je potreban da bi posao bio odrađen, a svega 1% radi ispod minimuma dokle god prolazi.

Žene u većoj mjeri nego muškarci daju sve od sebe na poslu; njih 60% naprema 52% muškaraca, baš kao i radnici stariji od 41 godine (68%) te oni sa srednjom stručnom spremom.

Radnici koji ne daju sve od sebe na poslu, u velikoj većini (88%) priznaju kako se radi o svjesnoj odluci do koje najčešće dolazi zbog izostanka nagrade. Bilo one financijske, bilo priznanja od strane nadređene osobe u trenucima kada su davali sve od sebe.

“Na svakom poslu sam se ubijala od posla i ništa dobroga mi to nije donijelo. Naprotiv. Sad radim da odradim, nitko te doduše ne ferma, ali nije mi više niti bitno”, kaže jedna od sudionica istraživanja.

“Jedno sam vrijeme davala sve od sebe, ali to nije rezultiralo ničime pa sam odustala”, kaže druga.

“Oduvijek sam se maksimalno trudio, svoje zadatke odrađivao daleko iznad tražene razine, radio i druge poslove koji nisu bili dio opisa mog radnog mjesta. Maksimalno sam se trudio bez obzira kolika mi je bila plaća jer sam mislio da se na poslu gleda trud zaposlenika i da se to vrednuje. No s vremenom kako sam mijenjao radna mjesta počeo sam uočavati da to nije iznimka već pravilo. Nagrada za sav moj trud i zalaganje je dobiven dodatni posao, onda sam odlučio da se više uopće neću truditi niti zalagati”, komentar je još jednog ispitanika.

Kako točno izgleda quiet quitting?

Nešto više od polovice radnika (55%) koji provode ‘tihi otkaz’ tvrdi kako se više jednostavno ne mare za posao, a radne zadatke odrađuju bez emocija.

Također, nešto više od polovice ispitanika (53%) ističe kako se manje trude – ne ‘guraju’ se kako bi preuzeli nove zadatke i samo čekaju da im nadređene osobe direktno delegiraju zadatak. Trećina zaposlenih (36%) tihi otkaz provodi kroz pasivnost na poslu; ne osmišljavaju nove ideje i ne razmišljaju o poboljšanju radnih procesa, a svaki peti radnik (21%) odbija sudjelovati u razmjeni ideja i grupnim razgovorima.

“Prepuštam dodatne zadatke drugim kolegama, pogotovo dodatne zadatke koje treba obaviti izvan radnog vremena i za koje nisam dodatno plaćena…”, kaže jedna od ispitanica.

Uzrok tihog otkaza nije (samo) plaća

Kao što prvi razlog odabira tvrtke nije visina plaće tako ni prvi razlog tihog otkaza nije (samo) izostanak novčane nagrade, iako je to svakako bitan razlog.

Na vrhu popisa nalazi se osjećaj nedovoljne cijenjenosti od strane nadređenih, nakon čega slijedi nezadovoljstvo plaćom. Očuvanje mentalnog i psihičkog zdravlja je na trećem mjestu, nakon čega slijedi burnout, odnosno izgaranje na poslu.

Nešto više od polovice radnika(54%) koji provode tihi otkaz tvrdi kako njihovi nadređeni uopće nisu primijetili da se manje trude nego ranije, dok 39% njih ističe kako su nadređeni vjerojatno primijetili da se nešto događa, ali nisu ništa poduzeli po tom pitanju. Svega 7% radnika je izjavilo da je nadređeni dao do znanja da vidi što se događa. Iako većina ispitanika nije osjetila nikakve posljedice tihog otkaza, nekolicina ljudi je zbog manjka angažiranosti dobila otkaz. Ostali ispitanici se najčešće ne zamaraju mogućnošću otkaza, a ima i onih koji ga čak i priželjkuju.

Sprječavanje tihog otkaza ne mora biti skupo

Tri od četiri ispitanika (78%) tvrdi kako bi ih viša plaća mogla potaknuti da na poslu daju sve od sebe, a čak 61% radnika ističe kako bi i samo priznanje za uložen trud bilo dovoljno da se počnu truditi više. Napredovanje kao posljedicu ulaganja u posao priželjkuje 46% ispitanika, a više slobodnog vremena kroz fleksibilno radno vrijeme ili čak skraćeni radni tjedan potaklo bi 41% ispitanika na dodatni trud na poslu.

Iako generalno nema razlika po demografskim karakteristikama, žene bi u nešto većoj mjeri reagirale na priznanje (65%) nego muškarci (55%), na višu plaću bi snažnije reagirali mlađi ispitanici, dok bi ispitanici s visokom stručnom spremom jače od onih sa srednjom reagirali na napredovanje i bolju poziciju.

O istraživanju

Istraživanje je provedeno na preko 1.000 ispitanika, od kojih su 59% žene, a 41% muškarci. Najviše ispitanika, njih 38% starije je od 41 godinu, dok ih 30% ima između 31 i 40 godina, 15% je u dobi od 25 do 30 godina te 16% mlađe od 25 godina. Većina ispitanika (78%) su zaposleni.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

“DAJ ŠAPU!” / Na amaterskoj reviji pasa i zadarsko Sklonište za napuštene životinje

Objavljeno

-

By

Sklonište za napuštene i izgubljene životinje Zadarske županije najavilo je sudjelovanje na amaterskoj reviji pasa pod nazivom “Daj šapu!” koja će se održati 10. lipnja 2026. godine u 18:00 sati ispred Poljoprivredne, prehrambene i veterinarske škole Stanka Ožanića na Novom kampusu.

Reviju organizira Poljoprivredna, prehrambena i veterinarska škola Stanka Ožanića.

“Na događaju sudjelujemo kako bismo  promovirali  odgovorno vlasništvo nad kućnim ljubimcima, poticali udomljavanja te približili rad skloništa široj javnosti.

Na reviji će sudjelovati pet pasa iz našeg skloništa, uključujući i štence koji još traže svoj trajni dom. Svaki od njih nosi svoju jedinstvenu priču, a zajedničko im je da čekaju priliku za novi početak i obitelj koja će im pružiti sigurnost, ljubav i brigu.

Pozivamo sve građane, obitelji, ljubitelje životinja i buduće udomitelje da nam se pridruže na ovom događaju. Osim zabavnog i edukativnog programa, posjetitelji će imati priliku upoznati pse iz skloništa, razgovarati s djelatnicima te saznati više o postupku udomljavanja.

Možda upravo na ovoj reviji netko pronađe svog novog najboljeg prijatelja.

Vidimo se na “Daj šapu!” –-gdje svaka šapa traži svoju ruku”, poruka je iz Skloništa.

Nastavi čitati

magazin

FOTOGALERIJA / Zadar ponovno ugostio svjetsku sportsku elitu: završen jubilarni peti Sunset Sports Festival

Objavljeno

-

By

Zadar, 8. lipnja 2026. – Zadar je proteklog tjedna ponovno bio mjesto na kojem se susreću najveće sportske priče, globalni lideri i ideje koje oblikuju budućnost industrije. Jubilarno peto izdanje Sunset Sports Festivala okupilo je neka od najutjecajnijih imena svjetskog sporta, biznisa, tehnologije i medija, potvrdivši status festivala kao jedne od najrelevantnijih sportskih konferencija u ovom dijelu Europe. Tijekom tri dana Falkensteiner Resort Punta Skala bio je domaćin ekskluzivnim razgovorima, inspirativnim životnim pričama, novim partnerstvima i međunarodnom networkingu, dok je ovogodišnje izdanje ostavilo trag i izvan festivalskih pozornica obnovom košarkaškog igrališta za lokalnu zajednicu, kao trajnim podsjetnikom da sport ima snagu mijenjati živote i prostore u kojima nastaje.

Globalna sportska scena okupila se u Zadru

Da je Sunset Sports Festival odavno prerastao regionalne okvire najbolje je pokazalo svečano otvorenje festivala. Legendarni Alessandro Del Piero, vodeća lica CBS Sportsa, predstavnici Serie A, olimpijci, sportski lideri i međunarodni gosti okupili su se u Zadru povodom dodjele Sofascore Awards, dok je CBS Sports drugu godinu zaredom upravo iz Hrvatske producirao i snimao specijalni televizijski program za američko tržište. Time je jubilarno izdanje festivala još jednom potvrdilo svoju sve snažniju međunarodnu relevantnost i doseg koji nadilazi granice regije.

Tijekom tri dana festivala na pozornicama su se izmjenjivali neki od najutjecajnijih ljudi današnjeg sporta. Među njima su šahovska velemajstorica Judit Polgár, američki umjetnik Shelton Hawkins, aktualni izbornik hrvatske rukometne reprezentacije Dagur Sigurdsson, predsjednik Europske odbojkaške konfederacije Roko Sikirić, olimpijka i paraolimpijska pobjednica Sandra Paović,  Jerko Leko, nogometni trener i bivši hrvatski reprezentativac čelnici međunarodnih sportskih organizacija, vodeći ljudi esport industrije te brojni stručnjaci iz područja sportskih performansi, tehnologije i medija.

Kad upornost postane najveća pobjeda

Među svim sportskim uspjesima, rekordima i poslovnim pričama koje su obilježile ovogodišnji Sunset Sports Festival, jedan je trenutak posebno ostao urezan u sjećanje publike. Bez velikih produkcijskih efekata i bez spektakla, Sandra Paović uspjela je učiniti ono što rijetko kome polazi za rukom – potpuno utišati dvoranu. Olimpijka iz Pekinga, paraolimpijska pobjednica iz Rio de Janeira i jedna od najinspirativnijih sportskih priča Hrvatske kroz predavanje je povela publiku na put od vrhunskog sporta, preko teške prometne nesreće koja joj je promijenila život, do povratka na najveću svjetsku pozornicu. „Kad mislite da ste došli do svojih granica, vrlo često ste tek na 50 posto svojih mogućnosti. U nama postoji puno više snage nego što vjerujemo i upravo tada, kada je najteže, otkrivamo za što smo zapravo sposobni“, poručila je.

Priče iz različitih sportskih kutova

Malo je sportskih priča u regiji koje su posljednjih godina rasle brže od Fight Nation Championshipa. Ono što je prije samo nekoliko godina bila ambiciozna ideja nekolicine entuzijasta danas puni najveće dvorane, ruši rekorde gledanosti i sve glasnije konkurira najvećim europskim MMA organizacijama. U razgovoru koji je moderirala Valentina Miletić, osnivač i predsjednik FNC-a Dražen Forgač, direktor marketinga Matej Filipčić te MMA borac Darko Stošić otkrili su kako izgleda graditi sportsku organizaciju koja iz godine u godinu pomiče vlastite granice.

Kako osigurati daljnji rast jednog od globalno najpopularnijih sportova bilo je jedno od pitanja koje je otvorilo zanimljivu raspravu među vodećim ljudima europske odbojke. Svoja razmišljanja podijelili su predsjednik CEV-a Roko Sikirić, predsjednik HOS-a Frane Žanić te predsjednica MEVZA-e Valentina Bifflin. „Ne radi se samo o tome da zarađujemo više, nego o tome da stvaramo nove generacije mladih sportaša koji će sutra biti bolji ljudi i graditi bolje društvo“, istaknula je Bifflin, podsjetivši da sportaši moraju ostati u središtu svih razvojnih strategija sporta.

Pozornica za novu generaciju sportskih inovatora

Posebnu pozornost privuklo je prvo izdanje programa The Sharks of Sunset, novog formata koji je spojio startup zajednicu, investitore i sportsku industriju.Time su se najperpektivniji sportski, esports i tech startupi predstavili investitorima i liderima industrije na Esports Stageu. Pobjedu u premijernom izdanju odnio je Jakub Kubiak s projektom arrMYgg, inovativnom platformom koja spaja svijet videoigara s konkretnim pogodnostima i nagradama u stvarnom životu.

Sport budućnosti temelji se na podacima, zdravlju i ljudima

Treći dan festivala donio je i niz stručnih rasprava na pozornici Performance & Health Lab, posvećenoj svemu onome što vrhunski sport čini mogućim daleko od očiju publike: kvalitetnom treningu, oporavku, prevenciji ozljeda, mentalnoj otpornosti i tehnologiji koja pomaže trenerima i sportašima donositi bolje odluke. Među njima bili su Igor Štimac, Mirela Anić, Igor Blažinčić, Marko Matušinskij, Bart Prinssen, Petra Jurić, Sebastijan Orlić, Sara Beram, Renata Barić, Igor Šehíć, Nenad Medančić, Jackson Corley i Nina Šimunić Briški. „Danas imamo više podataka nego ikad, ali prava vrijednost nastaje tek kada ih znamo povezati u cjelovitu sliku sportaša“, istaknuo je Marko Matušinskij, dok je sportska psihologinja Renata Barić upozorila kako sportaši danas trpe veći pritisak nego ikad prije te da im je potrebna veća podrška i razumijevanje.

Pet godina stvaranja međunarodno poznatog Sunset Sports Festivala

Tijekom pet godina kroz Zadar su prošla neka od najvećih imena svjetskog sporta, a ovogodišnje izdanje dodatno je učvrstilo poziciju festivala kao mjesta na kojem nastaju nova partnerstva, otvaraju važne rasprave i susreću ljudi koji oblikuju budućnost industrije. Od snimanja CBS Sportsa i gostovanja velikih sportskih imena do obnove košarkaškog terena i druženja koja su obilježila festivalske večeri, jubilarno izdanje još je jednom pokazalo zašto Sunset Sports Festival već pet godina zauzima posebno mjesto na sportskoj karti regije. Više informacija o festivalu možete pratiti na društvenim mrežama: Facebook, Instagram i Linkedin.

Nastavi čitati

magazin

10. LIPNJA / Miss Zadarske županije bit će izabrana u gradu Pagu

Objavljeno

-

By

Miss Zadarske županije za 31.Miss Hrvatske održat će se 10. lipnja u gradu Pag ispred prelijepog Kneževa dvora, s početkom u 19 sati, uz nastup popularnog glazbenika Sandija Cenova. Ulaz je slobodan za sve posjetitelje.

Grad Pag, smješten na istoimenom otoku i prepoznatljiv po svojoj bogatoj kulturnoj baštini, jedinstvenom krajoliku i mediteranskom ugođaju, pruža idealnu kulisu za večer koja slavi ljepotu, ali i vrijednosti koje ovaj izbor promovira ; samopouzdanje, obrazovanje, humanitarni rad i osobni razvoj. Posebnu čar događaju daje tradicija paške čipke, jednog od najvrjednijih simbola hrvatske kulturne baštine, kao i bogata povijest i kultura grada Paga koja generacijama čuva autentični identitet ovog kraja.

”Izbor Miss Zadarske županije održava se pod pokroviteljstvom Grada Paga i gradonačelnika Stipe Žunića, Turističke zajednice Grada Paga te Zadarske županije, čime je potvrđuje važnost ove manifestacije za promociju ljepote, kulture i turizma Zadarske županije”, izjavila je Iva Kontek, vlasnica licence Miss Hrvatske za Miss Svijeta.

Svaka županija ima svojih TOP 5 finalistica što u sustavu Miss Hrvatske (20 županija) čini preko 100 djevojaka godišnje.  Pobjednica izbora Miss Zadarske županije, postat će finalistica 31. izbora Miss Hrvatske za Miss Svijeta te će predstavljati svoju županiju na nacionalnoj završnici krajem godine.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu