Connect with us

magazin

STUDIJA: Ova industrijska hrana može povećati rizik od raka

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Odavno se zna da su industrijski prerađeni proizvodi, poput sladoleda, šunke, grickalica i kruha, manje zdravi od svega što možete napraviti u vlastitoj kuhinji, a znanstvenici sada misle da bi kemikalije, bojila, zaslađivači i konzervansi u njima mogli povećati rizik od raka, piše njemačka novinska agencija dpa.

Studija koju su financirali Cancer Research UK i Svjetski fond za istraživanje raka sugerira da bi mogla postojati poveznica između industrijski prerađene hrane i povećanja rizika od raznih vrsta raka.

Tim s Imperial Collegea London, koji je vodio studiju, ocijenio je da se veza ne može dokazati jer se temelji na promatranjima, odnosno tome da su se ljudi prisjećali što su jeli.

Međutim, rekli su da ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je istraživanje provedeno, jedu previše prerađene hrane i pozvali su na oznake upozorenja na prednjoj strani pakiranja.

Industrijski prerađena hrana sadrži sastojke koje ljudi obično ne dodaju kada kuhaju domaću hranu.

Ti dodaci mogu uključivati kemikalije, bojila, zaslađivače i konzervanse za produljenje roka trajanja.

Industrijski prerađena hrana koja se najčešće jede u Ujedinjenom Kraljevstvu su kupovni kruh, gotova jela, razne žitarice za doručak, mesne prerađevine, slatkiši i kupovni keksi, peciva i kolači.

“Nije svaka prerađena hrana loša”

Nije svaka prerađena hrana loša. Na primjer, Nacionalna zdravstvena služba Ujedinjenog Kraljevstva (NHS) kaže da je neke namirnice potrebno preraditi kako bi bile sigurne, poput mlijeka, koje treba pasterizirati kako bi se uklonile bakterije.

Prethodne studije ukazale su na vezu između prerađene hrane i bolesti srca, kao i pretilosti i dijabetesa tipa 2.

U novoj studiji, objavljenoj u eClinicalMedicine, tim je koristio podatke britanske Biobanke kako bi ispitao prehranu 197.426 ljudi u dobi od 40 do 69 godina.

Njihovo zdravlje praćeno je desetljeće, a također je analiziran njihov rizik od razvoja raka ili smrti od njega.

Studija je pokazala da je veća konzumacija industrijski prerađene hrane povezana s većim rizikom od razvoja raka općenito, a posebno raka jajnika i mozga.

Također je povezana s povećanim rizikom od umiranja od raka, ponajviše od raka jajnika i dojke.

“Za svakih 10 posto povećanja udjela ultraprerađene hrane (UPF) u nečijoj prehrani 2% veći rizik od raka”

Znanstvenici su otkrili da za svakih 10 posto povećanja udjela ultraprerađene hrane (UPF) u nečijoj prehrani postoji 2 posto veći rizik od raka u cjelini, a 19 posto povećan rizik za rak jajnika.

Dakle, kao primjer, ako je netko imao nula UPF-ova u svojoj prehrani, njihov rizik je rastao za svakih 10 posto povećanja konzumacije.

Svaki porast od 10 posto bio je povezan i sa 6-postotnim povećanjem rizika od smrti od raka, 16 posto povećanim rizikom od raka dojke i 30 posto povećanim rizikom od raka jajnika.

Te su veze bile potvrđene čak i nakon uzimanja u obzir čimbenika koji mogu promijeniti rezultate, kao što su vježbanje ili indeks tjelesne mase (BMI).

Znanstvenici su također otkrili da su ljudi koji su imali najvišu (obično 41 posto) razinu industrijski prerađene hrane u prehrani imali 7 posto veći rizik od raka od onih s najmanjim unosom te hrane (9 posto udjela u prehrani).

Negativni utjecaj ultraprerađene hrane

Dr. Eszter Vamos, glavna autorica studije, rekla je: “Ova studija pridodaje sve većem broju dokaza da ultraprerađena hrana vjerojatno negativno utječe na naše zdravlje, uključujući rizik od raka. S obzirom na visoke razine konzumacije kod odraslih i djece u Ujedinjenom Kraljevstvu, to ima važne implikacije na buduće zdravlje.”

“Iako naša studija ne može dokazati uzročnost, drugi dostupni dokazi pokazuju da bi smanjenje ultraprerađene hrane u našoj prehrani moglo pružiti važne zdravstvene prednosti.”

Ona je dodala da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se potvrdili nalazi i razumjele najbolje javnozdravstvene strategije za smanjenje raširene prisutnosti i štetnosti ultraprerađene hrane u našoj prehrani.

Dr. Kiara Chang, koja je također radila na studiji, rekla je da prosječni Britanac više od polovice svog dnevnog energetskog unosa dobiva konzumacijom ultraprerađene hrane.

“To je iznimno mnogo i zabrinjavajuće jer se ultraprerađena hrana proizvodi od industrijski dobivenih sastojaka i često koristi prehrambene aditive za prilagodbu boje, okusa, konzistencije, teksture ili produljenja roka trajanja. Naša tijela možda neće reagirati na isti način na te ultraprerađene sastojke i aditive kao na svježu i hranjivu minimalno prerađenu hranu.”

“Međutim, ultraprerađena hrana je posvuda i reklamira se s niskim cijenama i atraktivnim pakiranjem za promicanje potrošnje.”

“To pokazuje da našem prehrambenom okruženju treba hitna reforma kako bi se stanovništvo zaštitilo od ultraprerađene hrane”, kaže dr. Chang.

Oznake upozorenja

“Potrebne su nam jasne oznake upozorenja na prednjoj strani pakiranja za ultraprerađenu hranu kako bismo potrošačima pomogli u izboru, a naš porez na šećer trebao bi se proširiti na ultraprerađena gazirana pića, pića na bazi voća i mlijeka, kao i druge ultraprerađene proizvode.”

Rekla je da su kućanstva s nižim primanjima “posebno osjetljiva” na jeftine i nezdrave ultraprerađene industrijske proizvode, dodajući da bi minimalno prerađena i svježe pripremljena jela trebala biti subvencionirana.

Dr. Panagiota Mitrou, direktorica istraživanja i inovacija u Svjetskom fondu za istraživanje raka, rekla je: “Rezultati prve britanske studije te vrste značajni su jer je to najopsežnija procjena ultraprerađene hrane i rizika od raka. To pridonosi rastućim dokazima koji povezuju tu hranu s rakom i drugim zdravstvenim stanjima.”

Dr. Mitrou je rekla da bi ljudi trebali ograničiti konzumaciju “brze hrane” i druge prerađene hrane s visokim udjelom masti, škroba ili šećera, dodajući: “Za maksimalnu korist, također preporučujemo da cjelovite žitarice, povrće, voće i mahunarke budu glavni dio vaše uobičajene prehrane.”

Voditelj politike prevencije pri Cancer Research UK Malcolm Clark rekao je da još nije definitivno utvrđeno uzrokuje li ultraprerađena hrana rak, ali visokokalorična i slatka hrana može uzrokovati debljanje.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

Kako smanjiti znojenje na visokim temperaturama?

Objavljeno

-

By

Znojenjem se tijelo hladi, a znoj tijelo luči kroz žlijezde koje prekrivaju kožu. Znoj je uglavnom voda, ali također sadrži soli, šećer i neke kemikalije. Kada se znojimo, temperatura tijela pada.

Kada vježbate, potpuno je normalno da se puno znojite, no ponekad se prekomjerno znojenje može dogoditi nenajavljeno i biti prilično neugodno, ali srećom postoje načini da to spriječite, piše b92.

Evo što možete učiniti kako biste bolje kontrolirali svoje znojenje

1. Koristite antiperspirant

Riječ je o tvari koja će blokirati rad žlijezda, a može sadržavati metale poput cinka i aluminija koji blokiraju izlučivanje znoja kroz pore. Razlikuje se od dezodoransa koji samo prekriva miris znoja.

Iako ne ostavljaju ozbiljne posljedice na zdravlje, ponekad mogu iritirati kožu te izazvati pojavu osipa ili prištića.

Ima ih u većini ljekarni i lako se kombiniraju s dezodoransom. Iako se često prodaju pod nazivom dezodorans, na deklaraciji proizvoda pronaći ćete riječ antiperspirant. Neki jači oblici proizvoda dostupni su na recept, dodaje Tsippora Shainhouse, dermatologinja.

2. Savjeti kako spriječiti znojenje

Antiperspiranti se moraju nanijeti na kožu prije znojenja kako bi bili učinkoviti. Također je važno održavati kožu suhom kako bi minerali u proizvodu blokirali znoj.

Razmislite o brijanju: brijanje pazuha može samo povećati zaštitni učinak i smanjiti neugodan miris.

Ograničite unos začinjene, slane i masne hrane. Ono što jedete svakako će utjecati na to koliko se znojite. Ovo su namirnice koje treba izbjegavati:

Začinjena hrana, poput ljutih papričica: Dok tijelo obrađuje začinjenu hranu ili piće, može povećati otkucaje srca, što će povisiti tjelesnu temperaturu i izazvati znojenje.

Masna, prerađena hrana: Tijelo se mora malo više potruditi kako bi preradilo masnu hranu, koja može povećati tjelesnu temperaturu.

Slana hrana: Promijenite li prehranu i smanjite unos slane hrane, tijelo će bolje regulirati temperaturu i manje ćete se znojiti. Srećom, ovo je sezona koja nudi pregršt zdravih namirnica poput voća i povrća, koje sadrže puno vode i mogu rashladiti organizam.

3. Pijte puno tekućine

Tekućina će ohladiti tijelo i spriječiti prekomjerno znojenje, napominje Scheinhaus. Preporučene dnevne potrebe za tekućinom (uključujući vodu kao i druge tekućine uzete iz hrane i drugih pića) su 3,0 litre za muškarce i 2,2 litre za žene. Kod veće tjelesne aktivnosti, viših temperatura zraka, u vlažnoj i toploj klimi potrebno je unositi dodatne količine vode.

Potrebno je povećati unos vode tijekom trudnoće i dojenja te kod određenih zdravstvenih stanja (povišena tjelesna temperatura, proljev, povraćanje).

Započnite dan jutarnjom čašom vode (2 dcl) i pijte tijekom dana. Čaša mlake vode ujutro potiče probavu i pomaže kod jutarnjeg pražnjenja crijeva.

Pijte vodu prije nego što ožednite. Pijte vodu što češće, čak i kada niste žedni, jer mehanizam za žeđ ne može točno pokazati kada je vrijeme za vodu i tako spriječiti dehidraciju.

Prava istina je sljedeća: kada osjetite žeđ, već ste lagano dehidrirali.

Izbjegavajte kofein i alkohol jer mogu samo povisiti tjelesnu temperaturu i izazvati znojenje.

4. Nosite prozračnu odjeću

Kako biste izbjegli znojenje, morate paziti što nosite. Najbolje su prozračne tkanine poput pamuka. Izbjegavajte sintetička vlakna, a i svila može izazvati prekomjerno znojenje. Boja vaše odjeće također može napraviti razliku, stoga nemojte nositi tamne košulje.

 
Nastavi čitati

magazin

Ovi suplementi mogu naškoditi mozgu ako ih nepotrebno uzimate

Objavljeno

-

By

unsplash

Kako bi poboljšali zdravlje i imunitet, mnogi odmah pomisle na suplemente. Liječnici i znanstvenici ističu da treba biti oprezan, jer neki mogu biti štetni za zdravlje i ostaviti posljedice.

Tri suplementa mogu oštetiti mozak ako se uzimaju bez recepta. Ako se konzumiraju u velikim dozama, mogu izazvati trajna oštećenja mozga.

Na popisu opasnih suplemenata nalaze se željezo, bakar i mangan.

Kada treba uzimati ova tri dodatka?

Suplemente željeza treba uzimati samo ako rezultati krvne pretrage potvrde nedostatak.

Oštećenje mozga

Bakar je mineral koji se često nalazi u multivitaminima. Povećana koncentracija bakra u tijelu može biti štetna. Visoke razine povećavaju slobodne radikale, koji mogu uzrokovati stres u tijelu, ali i oštećenje mozga. Za uspostavljanje ravnoteže važno je uzimati cink kao suplement ili kroz hranu bogatu ovim mineralom.

Željezo je esencijalni mineral koji u visokim koncentracijama može dovesti do gubitka pamćenja i može ubrzati proces starenja.

Neurološki problemi

Mangan je važan za naš organizam, ali u količinama koje je propisao liječnik. U povećanim koncentracijama može dovesti do ozbiljnih neuroloških problema, piše danas.rs.

 
Nastavi čitati

magazin

Ove grupe ljudi teže podnose vrućinu. Provjerite jeste li u rizičnoj skupini

Objavljeno

-

By

Toplina je opasna po ljudsko tijelo te može pogoršati postojeće zdravstveno stanje, a u ekstremnijim slučajevima može dovesti do smrti.

Doktor Prabu Selvam iz Americares ističe kako s rastom temperatura raste opasnost od dehidracije. “Kada dođe do dehidracije, ljudsko srce i pluća moraju jače raditi kako bi kisik i krv došli organa” , komentirao je za CNN.

“Kada ljudi imaju kronične zdravstvene tegobe, onda se stres od vrućine doda na to te naša tijela jednostavno nemaju sposobnost nositi se s tim kao što bi zdrava osoba mogla”, ističe.

“Ljudi s bolešću jetre ili pluća u velikom su riziku”, rekao je Selvam. “Važno je napomenuti da su ljudi koji su socioekonomski ugroženi, bez smještaja, koji žive u javnim stanovima bez klima-uređaja i slično, izloženi najvećem riziku od vrućine – a onda među tim ljudima, svi koji imaju zdravstvenih problema su izloženi još većem riziku.”

Problemi s bubrezima

Nepoznavanje stanja vaših bubrega i visoke temperature mogu biti opasna kombinacija. Svatko s visokim krvnim tlakom ili dijabetesom je u opasnosti, jer su to dva vodeća uzroka zatajenja bubrega, prema CDC-u. Ostali uzroci bolesti bubrega uključuju pretilost, srčanu bolest, obiteljsku anamnezu, stariju dob, abnormalnu veličinu ili strukturu bubrega i duga povijest uzimanja lijekova protiv bolova.

Pijenje puno vode je ključno. Ako vježbate, radite vani ili provodite vrijeme na vrućini, pokušajte popiti jednu čašu vode svakih 15 do 20 minuta. Voda je najbolje piće za konzumaciju jer sok, kava i energetski napitci mogu biti prepuni šećera i kofeina. Ispijanje nekoliko energetskih pića dnevno može ubrzati otkucaje srca, dodatno opterećujući tijelo.

Za vrijeme velikih vrućina bitno je jesti i hranu koja može nadomjestiti elektrolite. Namirnice koje sadrže velike količine elektrolita poput fosfata, magnezija, kalija, klorida, kalcija i natrija uključuju avokado, banane i citrusno voće, brokulu, leće, gljive, orahe i sjemenke suncokreta ili bundeve.

Opasnosti za trudnice

Prema stručnjacima, trudnoća je opasno razdoblje za pregrijavanje tijela jer visoke temperature mogu naštetiti i majci i fetusu u razvoju. Trudnice imaju veću vjerojatnost da dehidriraju te se teže mogu rashladiti znojenjem jer pokušavaju rashladiti fetus, ali i vlastito tijelo.

Jedan od uzroka ranih kontrakcija je dehidracija, prema American Heart Association. Dehidracija također može povećati mogućnost napadaja, vrtoglavice i nesvjestice.

Pregrijavanje tijela je povezano s “promjenama u strukturi srca fetusa i defektima neuralne cijevi, što može rezultirati stanjima kao što je spina bifida”, navodi American Heart Association. Studija iz 2019. predviđa povećanje fetalnih srčanih mana između 2025. i 2035. zbog zagrijavanja planeta.

Utjecaj topline na kognitivne i mentalne sposobnosti

Toplina opterećuje i mozak, utječući na sposobnost razmišljanja, planiranja, pažnje i kontrole impulsa, kažu stručnjaci. Toplina uzrokuje ubrzani rad srca, krvni tlak može pasti, a mentalna obrada je oslabljena. Te promjene mogu ostati i nakon što se tijelo ohladi. Studije su otkrile da sposobnost rješavanja kognitivnih konflikata ostaje narušena – što može objasniti zašto se prepirke često razbuktaju kad je vruće.

Ljudi koji imaju poremećaje pažnje, anksioznost, depresiju i druga stanja mentalnog zdravlja mogu se teško nositi s toplinom.

Laksativi i diuretici također potiču dehidraciju. Beta-blokatori koji se koriste za abnormalne srčane ritmove mogu usporiti protok krvi u koži.

Ostali lijekovi koji povećavaju rizik od bolesti povezanih s vrućinom uključuju antipsihotike kao što su benzodiazepini, koji smanjuju napadaje i pomažu kod tjeskobe i grčenja mišića. Rizik se povećava i kod korisnika blokatora kalcijevih kanala koji se koriste za snižavanje krvnog tlaka te lijekovi za štitnjaču.

Utjecaj godina

S obzirom na dob, najveći rizik od vrućine imaju starije osobe, osobito one iznad 70 godina, te mala djeca. “Za starije pacijente koji su imali značajne zdravstvene probleme, samo nekoliko sati na temperaturama od 26°C ili više može biti dovoljno da ih dovede u značajnu toplinsku bolest kao što je toplinska iscrpljenost ili toplinski udar”, navodi Selvam.

Djeca mogu biti izložena većem riziku zbog svog okruženja, rekao je Selvam.

“Dok odrasli možda provode vrijeme u uredu tijekom dana, od djece se očekuje da budu fizički aktivnija, čak i da izlaze van unatoč vrućini”, kaže. “Tijekom nastave, djeca možda nemaju pristup piću redovito, osim ako im to učitelji ne dopuste.”

Bez obzira na dob, oni koji se pretjerano naprežu na vrućini izloženi su većem riziku, dodao je Selvam.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu