Connect with us

Hrvatska

Skup sport: Ovo su naknade za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka

Objavljeno

-

Nakon što je kuna sredinom siječnja službeno otišla u povijest okončano je i jednomjesečno razdoblje besplatnog dizanja gotovine na bankomatima. Pogledajte koliko iznose bankarske naknade nakon prelaska na euro.

Dobra vijest glasi da je gotovo svih 4000 bankomata opet u funkciji, ali ona manje dobra je da će vas dizanje gotovine na bankomatu nematične banke skupo koštati.

Kao i ranije, svaka banka svojim klijentima, korisnicima kartica, naplaćuje naknadu kada podižu gotovinu na bankomatima druge banke. Neke imaju jedinstvenu naknadu za dizanje gotovine, a kod nekih se naknada razlikuje ovisno o tome dižete li gotovinu u zemlji ili inozemstvu. Razlika u naknadama ovisi i o tome je li neka banka članica jedne od mreža koje obavljaju poslove procesiranja kartičnih transakcija. Primjerice, ako raspolažete karticama koje su izdale banke članice grupacije MBNet, plaćat ćete nižu proviziju kada dižete gotovinu s njihovih bankomata.

Treba naglasiti da je naknada viša ako podižete gotovinu kreditnom karticom nego ako obavljate transakciju debitnom karticom. Naknada koja se obično naplaćuje sastoji se od fiksnog dijela i postotka od isplaćenog iznosa. Primjerice, ako naknada iznosi dva eura + 2,50 posto od podignutog iznosa, na podignuti iznos od 100 eura platit ćete 4,5 eura provizije.

S obzirom na to da više nema gornjeg limita, naknade rastu proporcionalno veličini iznosa. U nastavku pogledajte kako se kreću naknade na podizanje gotovine debitnom karticom kod sedam najvećih hrvatskih banaka.

Zagrebačka banka

Na podizanje gotovine na bankomatima drugih pružatelja usluga u Hrvatskoj i zemljama Europskog gospodarskog područja Zaba naplaćuje naknadu u iznosu od 2,50 posto plus 1,19 eura od isplaćenog iznosa po transakciji. Na bankomatima u zemljama izvan Europskog gospodarskog područja provizija iznosi tri posto plus 1,99 eura. Na bankomatima banaka iz Grupe UniCredit korisnici paketiranih usluga ne plaćaju naknadu.

Privredna banka Zagreb

Za podizanje gotovine na bankomatima drugih pružatelja usluga u Hrvatskoj i prekogranične transakcije u eurima PBZ svojim klijentima naplaćuje naknadu u iznosu od 2,50 posto plus 1,13 eura od isplaćenog iznosa po transakciji. Na podizanje gotovine debitnom karticom Visa Inspire unutar Intesa Sanpaolo Grupe naknada se ne naplaćuje.

Erste banka

Podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj unutar MBNet mreže Erste banka naplaćuje 0,93 eura plus dva posto iznosa transakcije. Ako klijenti Erste banke podižu gotovinu na bankomatima drugih banaka izvan MBNet mreže u Hrvatskoj i inozemstvu, provizija iznosi 1,19 eura plus 2,50 posto od vrijednosti transakcije. Podizanje gotovine debitnom karticom na bankomatima Erste Groupa u inozemstvu – u Austriji, Mađarskoj, Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Češkoj, Slovačkoj, Srbiji, Rumunjskoj, Moldaviji i Crnoj Gori je besplatno. Također, besplatno je podizanje gotovine na bankomatima izvan Hrvatske debitnom karticom Visa Gold za korisnike Erste Gold i Erste Gold Plus Paketa.

OTP banka

Na podizanje gotovine na bankomatima drugih pružatelja usluga u Hrvatskoj i inozemstvu, uključujući bankomate ostalih članica grupe, OTP banka klijentima naplaćuje 2,5 posto od iznosa transakcije, najmanje 3,32 eura. Klijentima banke omogućeno je povoljnije dizanje gotovine na kioscima Tiska, gdje se naplaćuje naknada od 0,66 eura bez obzira na iznos transakcije.

Raiffeisen banka

Za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj i inozemstvu klijenti Raiffeisen banke plaćaju naknadu od 1,50 posto od iznosa transakcije, minimalno 3,32 eura. U odnosu na druge banke kod RBA se podizanje većih iznosa gotovine manje naplaćuje, ali je zato viša naknada za podizanje manjih iznosa.

Hrvatska poštanska banka

Za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj i inozemstvu klijenti HPB-a plaćaju dva posto od iznosa transakcije plus 1,19 eura.

Addiko banka

Addiko svojim klijentima naplaćuje jedinstvenu naknadu za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka u zemlji i inozemstvu u visini od 2,50 posto od vrijednosti transakcije plus 1,99 eura.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu