Hrvatska
(FOTO) NALAZIŠTE ŽIVOTINJA IZ LEDENOG DOBA: U Rakovici svečano otvoren centar podzemne baštine SPELEON
Prigodnom svečanošću je u Rakovici otvoren SPELEON – Centar podzemne baštine i posjetiteljski centar posvećen podzemnim prirodnim ljepotama ovog područja.
Kraj je to velikog projekta sufinanciranog bespovratnim sredstvima iz Europskog kohezijskog fonda kojeg provodi Javna ustanova Baraćeve špilje – za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području općine Rakovica, a kojim je nakon nekoliko godina zahtjevnog rada područje Baraćevih špilja i općine Rakovica dobilo zaista impozantnu turističku atrakciju.
Velebni Speleon objekt je kružnog oblika koji se prostire se na čak 1200 m², od toga je 850m² namijenjeno za izložbu stalnog postava koji prezentira prirodnu i kulturnu baštinu područja kroz četiri teme – speleologija, geologija, arheologija i paleontologija.
Baraćeve špilje dobro su poznato nalazište brojnih ostataka životinja iz ledenog doba, i do sada su posjetitelji u Gornjoj Baraćevoj špilji imali priliku vidjeti ostatke špiljskog medvjeda koji dočaravaju mjesto na kojem je ova pleistocenska zvijer upravo i pronađena. No sve do danas nisu mogli vidjeti kako su sve te životinje izgledale doista. U atriju Speleona nalazi se odgovor na ovo pitanje jer tamo posjetitelje čekaju hiperrealistične replike egzotičnih životinja koje više ne nastanjuju ova područja, ali su na njima obitavali u vrijeme ledenog doba. U Speleonu će se tako susresti s vunastim nosorogom, špiljskim lavom, špiljskim medvjedom, vukom te hijenom.
Centar vrijedan gotovo 20 milijuna kuna tako nas izuzetno realistično vraća desetke tisuća godina unatrag jer u mraku podzemlja i mraku prošlosti pronađeni su brojni nalazi koji su sada po prvi puta ugledali svjetlo dana.
Svemu su prvi svjedočili mnogobrojni gosti koji su bili dio svečanog otvorenja održanog uz završnu konferenciju i prigodan zabavno-edukativni program. Uz brojne ugledne goste otvorenju su prisustvovali i Maja Grba-Bujević, zastupnica i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, Mario Šiljega, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Martina Furdek Hajdin, županica Karlovačke županije, Vesna Hajsan Dolinar, zamjenica županice Karlovačke županije, Igor Kreitmeyer, ravnatelj uprave za zaštitu prirode, Dragan Jelić, v.d. ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje projekata Europske unije, Mihovil Bićanić, načelnik općine Rakovica te Tomislav Kovačević, ravnatelj JUNP Plitvička jezera.
„Hrvatska je jedna od najbogatijih država Europske unije kada je u pitanju prirodna baština. Naša je zadaća prepoznati, očuvati, educirati, interpretirati, zalagati se za održivost i promicati važnost zaštite prirode, što i činimo. Istovremeno, ovaj suvremeni posjetiteljski centar bit će pokretač razvoja lokalne zajednice – poticaj lokalnom stanovništvu koje će povećanom broju posjetitelja moći ponuditi smještaj, suvenire, lokalne proizvode ili druge turističke usluge te time ostvariti dodatnu vrijednost – zahvaljujući ulaganju u zaštićenom području. Projekt Speleon je završen, a za nas u Ustanovi pravi posao tek počinje. U skladu s našom namjerom da ovaj prostor živi svih 12 mjeseci u godini, već radimo punom parom na sljedećoj fazi, uređenju izletišta Baraćeve špilje s ciljem da napravimo jedinstvenu, cjelovitu i povezanu priču. Općina Rakovica uistinu ima potencijal postaviti se na europsku, pa i svjetsku kartu zelenih destinacija, a naša je uloga da to i ostvarimo!“, izjavila je u pozdravnom govoru ravnateljica Javne ustanove Baraćeve špilje Tihana Oštrina, koja je goste i provela Centrom.
Ulaz Speleona projektiran je u obliku velike staklene stijene, imitirajući ‘otvaranje’ ulaza u špilje, dok je filigranski raspored obodnih prostorija postava, s velikom centralnim dvoranom polifunkcionalnog karaktera, također inspiriran međuodnosom podzemnih špiljskih dvorana i avenija. Da bi se sve to ostvarilo bilo je potrebno mnogo stručnih i entuzijastičnih pojedinaca.
„Prošli smo nevjerojatan put od prvih skica, preko ideja oko funkcionalnog izgleda objekta koji su dolazili doslovno u snu, do konkretnih nacrta i troškovnika likovnog postava u kojima su zadovoljene sve potrebe Naručitelja i posjetitelja kao i zahtjevi stručnih suradnika u interpretaciji prirodne i kulturne baštine Baraćevih špilja. Ovakvi centri se ne izvode, oni se rađaju, zajedno sa svim dobrim i onim manje dobrim stranama iz života svakog projekta koje smo u suradnji s ravnateljicom i njenim timom uspješno savladali i stvorili novu priču koja će zasigurno ostati u ponosno naslijeđe novim ljubiteljima podzemne baštine. Hvala vam na prilici, a posjetitelji će imati zadnju riječ u stvarnoj vrijednosti centra.“, istaknuo je autor postava, Marko Barišić.
Čitav postav popraćen je nizom suvremenih, multimedijalnih modela interpretacije kao što su maketarski prikazi, LCD ekrani, smartglass, replike, animacije te multitouch ekrani. Posjetiteljski centar pored stalnog postava sadrži i multifunkcionalnu dvoranu, dječju igraonicu, speleo – dokumentacijsku knjižnicu, ugostiteljski sadržaj, suvenirnicu, depo te parkiralište.
Speleon je uz ravnateljicu Oštrinu službeno otvorio i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, dr. sc. Mario Šiljeg, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, i to vrlo simbolično – pritiskom na gumb kojim se pokreće zvučna animacija glasanja špiljskog lava.
Centar će biti otvoren svakim danom, od utorka, 24. siječnja, u radnom vremenu od 10:00- 18:00, a ulaznice će se tijekom veljače moći kupiti po promotivnim cijenama, s 35 % popusta.
Projekt je vrijedan gotovo 20 milijuna kuna, 85% je sufinanciran bespovratnim sredstvima iz Europskog kohezijskog fonda, a 15% sredstvima partnera na projektu – Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







