ZADAR / ŽUPANIJA
Streljana zadarske policije nosi ime hrvatskog redarstvenika Ivice Kapetanovića
U spomen na pripadnika Specijalne jedinice policije Poskoci, jučer je svečano otkrivena spomen ploča na objektu streljane
U Policijskom centru „Franko Lisica“, u sjedištu Policijske uprave zadarske otkrivena je spomen ploča na objektu streljane koja će nositi ime „Streljana hrvatskog redarstvenika Ivice Kapetanovića“ u spomen na preminulog instruktora specijalističke obuke u jedinici Specijalnoj jedinici policije.
Ivica Kapetanović, Prvi hrvatski redarstvenik i pripadnik Specijalne jedinice policije Poskoci, bio je djelatnik Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave zadarske od 05.08.1990. godine do 21.01.1997. godine kada mu je prestala služba zbog odlaska u invalidsku mirovinu.
Sudjelovao je u Domovinskom ratu i neposrednoj obrani suvereniteta Republike Hrvatske, u svojstvu aktivnog pripadnika Specijalne jedinice policije Poskoci, raspoređenog na radno mjesto policijski službenik – instruktor specijalističke obuke u Specijalnoj jedinici policije.
Prije 30 godina na Velebitu, tijekom Vojno-redarstvene akcije „Maslenica 93“, kao pripadnik Specijalna jedinice policije Poskoci teško je ranjen.
Zbog svog iznimnog doprinosa je odlikovan Spomenicom domovinskog rata, Red Hrvatskog križa i Spomenicom domovinske zahvalnosti.
Spomen ploču, u nazočnosti članova obitelji, načelnika policijske uprave Antona Dražine sa suradnicima, zapovjednika postrojbe Đure Župana i Nikole Šindije, te mnogobrojnih pripadnika „Poskoka“, suboraca i prijatelja, otkrile su kćeri preminulog hrvatskog redarstvenika.
Nakon zajedničkog prisjećanja na njegove ratne dane koje je proveo u postrojbi specijalne policije, načelnik Anton Dražina je istakao:
„ Hrabri ljudi kao što je Kapetan, svojim su djelima i svojom krvlju označili ovo hrvatsko tlo. I to nadilazi svaku našu mogućnost da tome nešto dodamo ili oduzmemo.
Ne zaboravimo, Hrvatska nije slučajno nastala, nastala je na patnji, nastala je na boli, nastala je na žrtvi, nastala je na ljubavi koju je hrvatski branitelj spojio sa hrabrošću.
Među rijetkim smo narodima u svijetu koji se mogu pohvaliti da su imali redarstvene snage Specijalne policije kao što smo mi Poskoci, koji smo iako slabo naoružani, odlučno i nepokolebljivo stali pred srbočetničkog agresora, a kasnije u najvažnijim trenucima sudjelovali u pobjedi za slobodu svoje domovine Hrvatske.
To nasljeđe, ta čast i ugled moraju biti imperativ mladim naraštajima koji dolaze u redove policijske službe, službe za hrvatsku, da svojim svakodnevnim radom u službi, ali i ponašanjem u privatnom životu, štite i pronose vrline hrvatskog branitelja, hrvatskog Poskoka.”
I na kraju je dodao : “Svi skupa se moramo posvetiti velikom zadatku, da naša domovina Hrvatska, vođena velikom žrtvom, uspije u našem međusobnom poštovanju i zajedništvu jer je to prvi i jedini preduvjet za njene čvrste temelje“.
Uloga postrojbi Specijalne policije u bitci za Velebit u Vojno-redarstvenoj operaciji Maslenica
Vojno-redarstvena operacija Maslenica je oslobodilačka operacija Hrvatske vojske i Hrvatske policije, uglavnom Specijalne policije, koja je započela 22. siječnja 1993. godine u 07,05 sati.
Operacija je prekretnica u oslobođenju cijele Hrvatske, a uspješnost akcije bila je temeljena na dostignutoj spremnosti i sposobnosti Hrvatske vojske te Specijalne policije u izvođenju borbenih djelovanja.

Uporaba Specijalnih jedinica policije na Velebitskom ratištu, na teško prohodnom i vrletnom terenu, pokazala se jednom od strateški ključnih odluka tijekom Domovinskog rata. Unutarnja organizacija specijalaca, dobra uvježbanost, psihofizičke sposobnosti i prije svega izdržljivost i permanentna spremnost na brzi manevar, bili su bitan oslonac Oružanim snagama RH u svim kasnijim operacijama. Imati Velebit je strateški značilo gledati neprijatelja sa visine, bolje ga sa takve pozicije upoznati i onda ga pomesti.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





