Građani se razočarali jer su prilikom podizanja eura na bankomatu dobio staru, zgužvanu novčanicu eura, izrađenu još pred dvadeset godina, jer su očekivali novu hrvatsku euronovčanicu.

No hrvatske euronovčanice ne postoje, piše Novi list.  Hrvatska je u Hrvatskoj kovnici novca iskovala naše eurokovanice, s već poznatim nacionalnim obilježjima, i njih su građani mogli kupiti i u početnim paketima, što su mnogi i činili. Na svoje eurokovanice ima pravo svaka zemlja članica, pa je tako i Hrvatska u tom dijelu pridonijela optjecaju novca u eurozoni. Ranije iskovane kovanice eura, koje su već odavno platežno sredstvo u eurozoni, jednakopravno postaju i platežno sredstvo kod nas, ravnopravne nacionalnim kovanicama.

Uvezene novčanice

No o hrvatskim euronovčanicama nikad nije bilo riječi. Novčanice eura su uvijek iste, one koje je izdavala i izdaje Europska središnja banka, na njima je potpis isključivo guvernera ECB-a. Te su novčanice bile u optjecaju i prije nego što je Hrvatska ušla u eurozonu.

Sada su te novčanice naše, mi smo ih zapravo uvezli i koristimo kao svoj novac, pri čemu se ne tiskaju kod nas niti su nacionalno obilježene. To vrijedi i za druge zemlje-članice. Iz HNB-a su za Novi list potvrdili da su “u optjecaju na nivou čitavog europodručja, koje obuhvaća 24 zemlje, iste novčanice eura, i to dvije jednakovrijedne serije”.

“Dakle hrvatskih ili primjerice njemačkih euronovčanica nema, odnosno iste se euronovčanice upotrebljavaju na cijelom europodručju”, potvrdio je HNB.

Dvije serije

Prva serija euronovčanica, napominju dalje, sastoji se od sedam apoena (5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 eura), a druga, koja se još naziva serija Europa, ima iste apoene osim apoena od 500 eura. Taj se apoen više ne tiska, no i dalje se može upotrebljavati kao sredstvo plaćanja.

“Bez obzira na seriju, svaki apoen euronovčanice vizualno je prepoznatljiv po dominantnoj boji i arhitektonskom motivu. Na svakoj novčanici potpis je prvog predsjednika Europske središnje banke Willema F. Duisenberga, drugog predsjednika ESB‑a Jean‑Claudea Tricheta, trećeg predsjednika ESB‑a Marija Draghija ili sadašnje predsjednice ESB‑a Christine Lagarde.

Obje te serije euronovčanica jednako su valjane i zakonsko su sredstvo plaćanja u svim članicama europodručja. Za potrebe predopskrbe tijekom 2022. i opskrbe u 2023. Hrvatska narodna banka posudila je 346 milijuna komada euronovčanica serije Europa od jedne središnje banke, članice europodručja. Prve su euronovčanice, baš kao i eurokovanice, u eurozoni puštene u optjecaj 1. siječnja 2002. godine”, tumači HNB.

Naše su samo kovanice

“Eurokovanice s hrvatskom nacionalnom stranom iskovane su u Hrvatskoj kovnici novca, a sastoje se od osam različitih apoena: 1 cent, 2 centa, 5, 10, 20 i 50 centa te 1 euro i 2 eura. Njih je do sada iskovano oko 405 milijuna komada i nalaze se i u svim početnim paketima eurokovanica za potrošače i poslovne subjekte.

Dodatno je za potrebe predopskrbe nabavljen i 181 milijun komada eurokovanica iz dvije države članice europodručja. Bitno je napomenuti kako se od 1. siječnja 2023. može u Republici Hrvatskoj jednako valjano plaćati i svim eurokovanicama koje su izdale druge zemlje članice europodručja, isto kao što se i eurokovanicama s hrvatskom nacionalnom stranom može plaćati u svim drugim članicama europodručja.

Znači da već od 1. siječnja sva prodajna mjesta u Republici Hrvatskoj mogu zaprimiti eurokovanice s nacionalnom stranom bilo koje od 24 zemlje kojima je euro službena valuta, a samim time mogu i uzvraćati ostatak novca također u tim kovanicama”, zaključuje središnja banka, a prenosi Novi list.