ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) BOŽIĆNI SUSRET GRADONAČELNIKA DUKIĆA S NADBISKUPIMA Zgrablić: “Nisam mogao vjerovati koliko se Zadar razvio i promijenio svoj izgled”
Zadarski nadbiskup Želimir Puljić i zadarski nadbiskup koadjutor Milan Zgrablić održali su božićni susret s gradonačelnikom Grada Zadra Brankom Dukićem u ponedjeljak, 19. prosinca u Salonu Nadbiskupskog doma u Zadru.
U zahvalnosti gradonačelniku za prigodu tradicionalnog susreta ususret Božiću koji se svake godine održava naizmjence, u prostoru Grada i Nadbiskupije, mons. Puljić je rekao da smo ove godine obogaćeni dobivanjem zadarskog nadbiskupa koadjutora te dva zaređena đakona na putu svećeništva, što predstavlja radost za Nadbiskupiju. „Zadarska nadbiskupija, kako je primijetio i koadjutor Zgrablić, ima mladi kler i Bogu hvala za taj dar“ rekao je mons. Puljić.
Glede aktualnih gibanja u Crkvi, mons. Puljić naveo je sinodalni hod koji je „u medijima uglavnom poznat po njemačkom sinodalnom hodu. Papa Franjo je odredio Sinodu o sinodalnosti, da u svakoj biskupiji bude vrijeme sinodalnog hoda, da biskupi, svećenici, vjernici idu zajedno, da osluškuju što Duh Sveti govori Crkvama. Taj bi prikupljeni materijal poslužio za kontinentalni sinodalni hod. Završni susret svih biskupa svijeta Sinode o sinodalnosti će biti 2024. godine. Sinodalni hod u Njemačkoj previše je okrenut na ovozemaljski dio“ upozorio je mons. Puljić.

Nadbiskup Puljić komentirao je i uspjeh Hrvatske nogometne reprezentacije. „Igrači i izbornik oduševili su nas igrom i zdravim rodoljubnim, ljudskim stavom. Oni su sportska obitelj, ideal obitelji trebao bi biti i u javnom životu. Došli su nam kao melem za društvo. Hrvati su mali narod, a naši nogometni reprezentativci su izvrsna inspiracija, kao i izbornik Zlatko Dalić koji je kompletan čovjek. Bogu hvala za njihovo svjedočanstvo. Izbornik Dalić ne umara se ponavljati riječi poniznost, zajedništvo, domoljublje, vjera. Vidi se da ga u djelovanju nose te plemenite silnice našeg naroda“ rekao je nadbiskup Puljić.
Gradonačelnik Dukić pohvalio je da reprezentacija podigne duh nacije, način kako se inače ponašaju i predstavljaju Hrvatsku diljem svijeta na visokoj razini. Odjek njihovog uspjeha u nogometu prisutan je u svijetu, istaknuo je gradonačelnik Dukić.
Dukić je rekao da grad Zadar brojčano nikad nije imao više stanovnika. Također, na zadarskom području nikad nije bilo manje nezaposlenih i manje socijalno potrebnih.

Gradonačelnik Dukić najavio je da će se graditi dva nova dječja vrtića kako bi svako dijete imalo mjesto u vrtiću, planira se gradnja škole u predjelu Smiljevac, Crvene kuće, proširenje gradskih škola Šimuna Kožičića Benje i Bartola Kašića, priprema se plan i za školu u Kožinu. Te su škole u planu jer je cilj da se nastava u svim školama odvija u jednoj smjeni. U gospodarskom razvoju gradi se gospodarska zona Crno. U sljedećem desetljeću će se uložiti i u razvoj željeznice, kako bi se zadarsko zaleđe još više povezalo s gradom.
Sugovornici su se složili da treba učiniti sve da se čovjek osjeća sigurnim i osiguraju mu se dostojanstveni uvjeti života, i u stambenom pitanju, kao i da uvijek postoji mogućnost napretka u svemu što se čini za dobro čovjeka.
Koadjutor Zgrablić pohvalio je razvoj grada Zadra i zadarskog područja, rekavši da je primijetio veliku razliku u odnosu na to kako je Zadar izgledao prije 30 godina kada je mons. Zgrablić živio u Zadru kao prefekt sjemeništa.
„Kad sam se vratio u Zadar nakon 30 godina, a u međuvremenu sam bio samo jednom u Zadru na sprovodu nadbiskupa Ivana Prenđe, nisam mogao vjerovati koliko se Zadar razvio i promijenio svoj izgled. U 30 godina dogodio se veliki napredak, to možda bolje primijete ljudi koji dođu izvana, nego netko tko stalno tu živi. Grad je izvrsno uređen, obnovljena je obala, dobra je povezanost s otocima, auto cestom dođemo do centra grada, u Zadarskoj županiji nalaze se tri nacionalna parka. Prije 30 godina pješice sam išao u rubne dijelove grada, Smiljevac, Crno, Bokanjac, to se činilo tada jako daleko, a sada su to postali sastavni dijelovi grada Zadra. Možete biti ponosni što je učinjeno, čestitke i vašim prethodnicima u vođenju grada Zadra. Za mene je to bila iznenađujuće pozitivna promjena koja se dogodila, izgrađene su tolike crkve. Očigledno je bila dobra sinergija Grada i Nadbiskupije u javnom djelovanju“ rekao je mons. Zgrablić.

U kontekstu primjera pozitivne suradnje između crkvene i svjetovne vlasti pri čemu su obje institucije pozvane biti socijalno osjetljive za potrebe čovjeka, mons. Puljić spomenuo je zauzetost Sluge Božjega Giorgia La Pire (1904.-1977.), gradonačelnika Firenze od 1951. do 1957. i od 1961. do 1965. godine.
Naime, mons. Puljić prisjetio se međunarodnog susreta ‘Mediteran – granica mira’ u organizaciji Talijanske biskupske konferencije na kojem je sudjelovao od 23. do 27. veljače 2022. u Firenzi, gdje su se biskupima pridružili i gradonačelnici iz 20 mediteranskih zemalja, među kojima su bila i šestorica iz Hrvatske: Zagreba, Zadra, Pule, Rijeke, Splita i Dubrovnika.
U pratnji zadarskog gradonačelnika Branka Dukića bio je Miljenko Domljan, istaknuti hrvatski kulturni djelatnik u zaštiti i obnovi hrvatske kulturne i sakralne baštine, koji osobno poznaje Maria Nardellu, gradonačelnika Firenze. Taj susret o Mediteranu nasljeđe je La Pirine misli koju je on razvijao o Sredozemlju kao povijesno, civilizacijski i kulturološki važnom području.
„Taj susret u Firenzi bio je jako lijep, primjer suradnje između svijeta i Crkve. Talijani su kreativni, oni znaju ‘izvući’, istaknuti svoje važne i značajne osobe. La Pira je primjer pozitivnog javnog djelatnika koji je imao osjećaj za sirote i nalazio je načina kako im pomoći u problemima“ rekao je mons. Puljić u razgovoru s predstavnicima Grada, istaknuvši da je La Pira uspješno povezao ono što je prirodno usmjereno jedno prema drugome, službu gradonačelnika sa zauzetim osjećajem za socijalne potrebe građana.
„Ne niječem mogućnost da mi date nepovjerenje sljedeći put da činim kako smatram da treba, ali dok sam u službi gradonačelnika koju mi je svojim odabirom dao narod, i dalje ću se nastaviti zauzimati za potrebne“ citirao je mons. Puljić La Piru, istaknuvši da je on bio angažirani javni djelatnik, političar, kršćanin i javni svjedok kojeg valja nasljedovati.
U pratnji gradonačelnika Dukića bili su Joso Nekić, pročelnik Odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra i Anita Gržan Martinović, viši savjetnik – specijalist Odsjeka za međunarodnu suradnju pri Upravi Grada Zadra. Uz božićne čestitke, razmijenjeni su i prigodni darovi.
Ines Grbić




















ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





