ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) ADVENTSKA DUHOVNA OBNOVA ZA MLADE U SV. FRANE Fra Marin Karačić: “Neka se iznova rodimo, zakopamo stare grijehe i neka se rodi nešto svetije, Božje u nama”
Adventsku duhovnu obnovu u crkvi sv. Frane u Zadru u srijedu, 14. prosinca predvodio je fra Marin Karačić, župnik župe sv. Stjepana Gorica – Sovići u BiH i poznati kantautor suvremene duhovne glazbe čije su pjesme dar mnogima, a njegov treći album pjesama je u pripremi.
To je druga od četiri duhovne obnove za mlade koje u pastoralnoj godini organizira don Ivan Šibalić, studentski kapelan u Zadru. Na početku susreta koji je okupio brojne, fra Marin je održao nagovor, zatim je predvodio misno slavlje, pa euharistijsko klanjanje pred Presvetim. Mnogi mladi tijekom obnove pristupali su sakramentu ispovijedi.
Pojašnjavajući što znači pripremiti svoje srce, poticaj kojega često čujemo u došašću, fra Marin je i konkretnim pitanjima u pripremi za ispovijed potaknuo prisutne na preispitivanje savjesti.

Istaknuvši kako mu se ljudi često žale da uvijek čine iste grijehe, fra Marin je poručio da „itekako ima smisla ispovijedati iste grijehe. Kad đavao hoće čovjeka udaljiti od Boga, prvo na što udara je ispovijed, kao i misa i molitva“ rekao je fra Marin, potaknuvši da izbjegavamo izgovore za odgađanje ispovijedi, među kojima može biti i kad netko kaže da mu se ne sviđa neki svećenik.
„Ako prođe više mjeseci bez ispovijedi, zamislimo da se ne istuširamo pola godine. Slično je i s našim duhovnim životom. Primijeti se kada se čovjek ne ispovijeda; bude nezadovoljan, osjete se posljedice grijeha. Grijeh uvijek vuče za sobom nešto drugo, grijeh ne ostaje sam“ upozorio je fra Marin, istaknuvši: „Đavao poznaje sve naše grijehe koji nisu ispovjeđeni. Ali, kad se ispovjedimo, ispovijed briše naše grijehe. Kolika je snaga svete ispovijedi!? Kad bismo mogli to vidjeti našim fizičkim očima, koliko bismo tome svjesno pristupali“ istaknuo je fra Marin, potaknuvši da ne dozvolimo da nam se uljulja savjest.

Fra Marin je podsjetio kako je jedan svećenik rekao da bi svakom svećeniku prije nego se zaredi preporučio da obvezno mora prisustvovati egzorcizmu, istjerivanju zloduha: „da svaki svećenik shvati veličinu svoje štole, jačinu svoga svećeničkog poziva na djelu, kada se dobro bori sa Zlim i kad Bog pobjeđuje zloduha. Da se svećenik svojim očima uvjeri kolika je jakost svetog reda“ istaknuo je fra Marin.
„Mnogi godinama ispovijedaju iste grijehe. Đavao nas uvjerava, ma što ćemo se ispovjediti kad ću sutradan opet sagriješiti. Možemo se isto tako upitati, zašto peremo suđe, ako ćemo sutra opet jesti i zaprljati posuđe?
U trenutku ispovijedi ti svojim srcem želiš i odlučuješ da uz Božju pomoć nećeš griješiti. Ne znam što će se dogoditi kasnije, ali u tom trenutku odlučujem da ne želim griješiti“ istaknuo je fra Marin, ohrabrivši: „Pobijedi u sebi glas koji te tjera od ispovijedi i da se ne susretneš se s Bogom, da se očistiš“.

Fra Marin je govorio i o potrebi ispravnog ophođenja s ljudima, jer neki nas opterete svojom pričom, karakterom, ponašanjem.
„To je posljedica grijeha kod te osobe. Kada ti netko nešto loše učini, prvi nagon koji se javlja u drugome je osveta.
Da je čovjek duhovno zdrav, ne bi činio zlo i naudio drugima. Onima koji čine zlo duh je opterećen. Za takve ljude treba moliti. Osobu povrijedi kada mu netko kaže nešto ružno. Kad se čovjek trudi dati sve od sebe, a netko mu kaže da to čini iz vlastite koristi. Osoba koja to kaže ima problema. Da je duhovno zdrav, ne bi tako govorio. Ali, nemoj zamjeriti toj osobi, moli za njega. Takav čovjek muči se s nekim stvarima, s nečim je opterećen, zato tako reagira. Inače ne bi tako govorio“ rekao je fra Marin, istaknuvši da je oslobađajuće kada čovjek moli za onoga koji loše govori o nama.
„To je hrabar čovjek, to ne može svatko. Pogotovo oprost. Oprost nije od ovoga svijeta. Oprost se treba izmoliti, njega se ne može učiniti vlastitim snagama. Ako te netko udario, to se ne zaboravlja, ali nećeš htjeti uzvratiti na zlo koje ti je učinio. Oprostio si kad možeš u miru pogledati čovjeka koji ti je nanio zlo. Svega se sjećaš, ali to više ne izaziva gnjev unutar tebe“ rekao je fra Marin.

Govoreći o ispovijedi, fra Marin je potaknuo da budemo „brutalni u nabrajanju grijeha. Nemojte šminkati svoje grijehe dok se ispovijedate. Što budete ‘brutalniji’ u navođenju svojih grijeha u ispovijedi, to ćete se bolje osjećati“ poručio je fra Marin.
U ispovijedi treba navesti što je čovjek radio, ne zato što je svećenik znatiželjan, nego zato što on osobi želi pomoći. „Svećenik je tu da vas rastereti po milosti koju mu je Bog dao. Nije svećeniku do naših grijeha da hoće nešto iz nas izvući, nego nam želi pomoći da se oslobodimo. Ali, ako se u ijednom trenutku prilikom ispovijedi osjećate nelagodno, neugodno, ako mislite da netko napada vašu intimu, slobodno se ustanite i otiđite kod drugog svećenika na ispovijed“ poručio je fra Marin.
„Koliko god ispovijed bila teška za otvoriti se, toliko treba biti oslobađajuća. Sakramenti su tu da nas oslobađaju. Bog nije tu da nas zarobi, nego oslobodi. Zato se treba ispovijedati. Ne zato što se mora“ rekao je fra Marin.

Poticaj na pristupanje sakramentu ispovijedi je poput izricanja sebe liječniku što te boli. „Budimo iskreni prema sebi i prema Bogu. Liječnik nam može dati lijek tek kad zna dijagnozu. Da bi liječnik dao lijek, treba postaviti dijagnozu. Ne znamo što ćemo liječiti ako ne osjećamo da nešto treba liječiti. Nećemo znati da se trebamo mijenjati dok ne uvidimo da je nešto naš problem. Ne možemo sebi pomoći dok ne vidimo da smo u problemu. Tek kad sebi priznaš da s nečim imaš problema, onda možeš raditi na svojim promjenama.
Neka nam Gospodin osvijetli naše grijehe, neka nam ukaže na naše nedostatke, da bismo u njegovom svjetlu mogli živjeti život Božje djece, na što pozvani. Treba stati pred Boga, ispred ogledala njegove riječi i vidjeti na čemu smo. Tek kad čovjek vidi na čemu je, kad iskreno prizna s čim se muči, gdje pada; kad čovjek prizna sebi da mu treba pomoć i zamoli Boga da zajedno pokušaju, onda se mogu događati čudesne stvari i liječenje“ rekao je fra Marin.
Propovjednik je podsjetio i na misao sv. Franje da želi biti oruđe u Božjim rukama, da se Bog služi našim talentima za dobro drugih, ili, kako je govorila sv. Majka Terezija, da budemo olovka u rukama Gospodina.

„Duhovna obnova je oštrilo za nas kao olovku. Ispovijed je itekako dobro oštrilo za tupe olovke, sakramenti, molitva, sve što nam Bog daje pomaže nam itekako na našem putu.
U našem vremenu puno je novih stvari, ali je i puno novih kušnji koje mlade napadaju i muče. Nedostaje nam ljubavi prema sebi, a s time je povezana i ljubav prema bližnjima i Bogu“ rekao je fra Marin.
Uputivši božićnu čestitku, Karačić je poželio svakome „da se iznova rodi, da zakopa svoje stare grijehe, starog čovjeka, da se rodi nešto novo, svetije, Božje u nama“.
Don Ivan Šibalić je rekao kako je, nakon poziva salezijanaca da predvode te duhovne obnove u Zadru, ovaj put želio da mladi upoznaju drugu, franjevačku duhovnost.
„Fratre poznajemo osobito po ljubavi prema siromašnima. Ne mislim samo na materijalno siromaštvo. I mi salezijanci kad kažemo s kim radimo, kažemo, evangeliziramo siromašne mlade. Ali mi ne mislimo na materijalno siromašne mlade. Moderno siromaštvo je puno više od materijalnog siromaštva, posebno u razvijenim zemljama, što se ljudi boje reći. A Hrvatska je razvijena zemlja“ rekao je don Ivan.

Brojna prisutnost mladih znači da su željni takvog sadržaja i da imaju što dobiti. „Mogu ponoviti samo riječi sv. Ivana Krstitelja: Obratite se! Tome služi duhovna obnova na putu obraćenja. Došašće je tu. Veliki, slavni dolazak Isusa Krista je blizu i za to treba biti pripravan. Zato i služe duhovne obnove, da nas potaknu da ne spavamo, da budemo budni, da se obratimo“ poručio je don Ivan.
Susret je pjesmom animirao Zbor mladih pod vodstvom Luke Kotlara koji inače pjevanjem animira i svake srijede molitvene večeri u arbanaškoj crkvi Gospe Loretske u 20,30 sati u Zadru, pod nazivom ‘Pred licem tvojim’, kada bude i euharistijsko klanjanje.
Ines Grbić

























ZADAR / ŽUPANIJA
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.
Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak 5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!
„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.
Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.
Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.
Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju:



















ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.




