Hrvatska
EVO ŠTO MORATE ZNATI Na bankomatima prva tri mjeseca samo novčanice od 10€ i 20€
Radi promjene kune u euro od danas do 15. siječnja banke neće naplaćivati naknade za podizanje gotovine s bankomata klijentima drugih banaka, a distribucija novčanica i kovanica nove valute u završnoj je fazi. Također, do 1. siječnja postupno će se ugasiti 2700 bankomata od njih ukupno oko 4000, kako bi s prvim danom nove godine mogli isplaćivati eure, a HUB će u sljedećih mjesec dana na dnevnoj razini na karti prikazivati operativne bankomate za isplatu gotovine.
Marina Ninković donosi još detalja i informacija o korištenju bankomata u ovom prijelaznom razdoblju:
– Novčanice od 10 i 20 € će jedine biti dostupne ne samo u prvim danima 2023., nego i tijekom prva tri mjeseca. Od 1. travnja će banke u bankomate uvesti novčanice od 50 €, a novčanice od 100 € će biti rijetke – njih će stavljati ondje gdje se procijeni da će biti veća potražnja. To je zbog toga da nova valuta procirkulira među građanima i institucijama. Druga promjena je izgled zaslona na bankomatima – u prvom planu će biti iznos u eurima, a iznos u kunama će biti u zagradi. Dvije valute će biti na zaslonima bankomata tijekom cijele 2023. Tipkovnice se neće mijenjati, rekla je.
Od 1. siječnja, dodala je, bankomati će isplaćivati samo eure.
– Bankomati se pripremaju, oko 4000 bankomata je u funkciji, 1300 će davati kune do 31. prosinca, nakon toga će se ti prebacivati na eure, a oko 2700 će već biti 1. siječnja spremno za davanje eura, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić.
– U tom tranzicijskom razdoblju od 15. prosinca do 15. siječnja neće biti naknada koje će banke naplaćivati za podizanje gotovine s bankomata druge banke tako da bi ta tranzicija trebala biti lagana, naravno to ne znači da se neće dogoditi da neki bankomat u nekom trenutku negdje neće “zaštekati”, ali to ne bi trebao biti nikakav problem, rekao je guverner HNB-a.
Banke se intenzivno pripremaju
Pripremaju se u bankama intenzivno tijekom cijeloga prosinca. Sustave testiraju tako da pritom kartična plaćanja rade bez prekida. Ipak moguće je da se zateknete na blagajni bez gotovine baš u krivom trenutku.
– To nije jednostavan proces. Trajat će i bit će simultan u svim bankama zbog čega građane ipak molimo da se pripreme na povremene mogućnosti nefunkcioniranja kartičnih plaćanja, rekla je Petra Bašić Jantolić, izvršna direktorica razvoja poslovanja s klijentima u banci.
Planirajući prilagodbu bankomata na eure, iz HNB-a poručuju da su računali s povećanom potražnjom za gotovinom uoči blagdana.
– S obzirom da Hrvati tradicionalno za božićne blagdane najviše kupuju, bit će dovoljno novčanica kuna i na bankomatima za te blagdane. Ali ono što je uobičajena preporuka je da naši građani imaju neku tjednu – dvotjednu zalihu koja će im biti dostatna da zadovolje potrebe, rekao je Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a.
HUB objavio kartu aktivnih bankomata, do 15. siječnja dio ih neće biti u funkciji
Karta s lokacijama aktivnih bankomata objavljena je u četvrtak na internetskim stranicama Hrvatske udruge banaka (HUB), a na dnevnoj razini će se ažurirati do 15. siječnja 2023.
Kako su izvijestili iz HUB-a, u Hrvatskoj postoji malo više od 4000 bankomata u vlasništvu banaka, a na temelju dogovora banaka na razini HUB-a i u suradnji s mjerodavnim institucijama pripremljen je detaljan plan prilagodbe bankomatske mreže.
Tako, do kraja prosinca ove godine dio bankomata će se postupno i privremeno gasiti kako bi ih se prilagodilo za isplatu gotovine u eurima od 1. siječnja iduće godine. Prema planu prilagodbe, zaključno s posljednjim danom prosinca, građanima će na raspolaganju biti 1300 bankomata koji će isplaćivati gotovinu u kunama, a od 1. siječnja iduće godine 2700 bankomata isplaćivat će gotovinu u eurima.
Svih 4000 bankomata bit će prilagođeno i operativno najkasnije do 15. siječnja iduće godine, očekuju u HUB-u, iz kojeg su napomenuli da se posebno vodilo računa o manjim naseljima, kako bi građani u svakom trenutku na najbližoj mogućoj lokaciji imali dostupne bankomate za isplatu gotovine.
Iz HUB-a su prilagodbu bankomata apostrofirali kao jedan od najzahtjevnijih elemenata procesa uvođenja eura, s obzirom na to da je potrebno prilagoditi malo više od 40.000 bankomatskih kazeta za nove dimenzije novčanica eura, koje su drukčije u odnosu na novčanice kuna.
Također, za svaki bankomat potrebna je softverska prilagodba i inicijalizacija novih bankomatskih kazeta što zahtijeva fizički dolazak na lokaciju i određeno vrijeme rada u ovisnosti o vrsti bankomata, naveli su iz HUB-a.
– Banke su završile testiranje svojih aplikacija i prilagodbe poslovanja i ovih dana su započele obavještavati svoje klijente o kratkim i povremenim prekidima u radu pojedinih usluga. Zato i ovim putem apeliramo na građane da slušaju odnosno čitaju te obavijesti kako bi se što lakše pripremili za ulazak u novu godinu, rekao je Ivan Hrvoje Maljković, glasnogovornik Hrvatske udruge banaka.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




