Hrvatska
EVO ŠTO MORATE ZNATI Na bankomatima prva tri mjeseca samo novčanice od 10€ i 20€
Radi promjene kune u euro od danas do 15. siječnja banke neće naplaćivati naknade za podizanje gotovine s bankomata klijentima drugih banaka, a distribucija novčanica i kovanica nove valute u završnoj je fazi. Također, do 1. siječnja postupno će se ugasiti 2700 bankomata od njih ukupno oko 4000, kako bi s prvim danom nove godine mogli isplaćivati eure, a HUB će u sljedećih mjesec dana na dnevnoj razini na karti prikazivati operativne bankomate za isplatu gotovine.
Marina Ninković donosi još detalja i informacija o korištenju bankomata u ovom prijelaznom razdoblju:
– Novčanice od 10 i 20 € će jedine biti dostupne ne samo u prvim danima 2023., nego i tijekom prva tri mjeseca. Od 1. travnja će banke u bankomate uvesti novčanice od 50 €, a novčanice od 100 € će biti rijetke – njih će stavljati ondje gdje se procijeni da će biti veća potražnja. To je zbog toga da nova valuta procirkulira među građanima i institucijama. Druga promjena je izgled zaslona na bankomatima – u prvom planu će biti iznos u eurima, a iznos u kunama će biti u zagradi. Dvije valute će biti na zaslonima bankomata tijekom cijele 2023. Tipkovnice se neće mijenjati, rekla je.
Od 1. siječnja, dodala je, bankomati će isplaćivati samo eure.
– Bankomati se pripremaju, oko 4000 bankomata je u funkciji, 1300 će davati kune do 31. prosinca, nakon toga će se ti prebacivati na eure, a oko 2700 će već biti 1. siječnja spremno za davanje eura, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić.
– U tom tranzicijskom razdoblju od 15. prosinca do 15. siječnja neće biti naknada koje će banke naplaćivati za podizanje gotovine s bankomata druge banke tako da bi ta tranzicija trebala biti lagana, naravno to ne znači da se neće dogoditi da neki bankomat u nekom trenutku negdje neće “zaštekati”, ali to ne bi trebao biti nikakav problem, rekao je guverner HNB-a.
Banke se intenzivno pripremaju
Pripremaju se u bankama intenzivno tijekom cijeloga prosinca. Sustave testiraju tako da pritom kartična plaćanja rade bez prekida. Ipak moguće je da se zateknete na blagajni bez gotovine baš u krivom trenutku.
– To nije jednostavan proces. Trajat će i bit će simultan u svim bankama zbog čega građane ipak molimo da se pripreme na povremene mogućnosti nefunkcioniranja kartičnih plaćanja, rekla je Petra Bašić Jantolić, izvršna direktorica razvoja poslovanja s klijentima u banci.
Planirajući prilagodbu bankomata na eure, iz HNB-a poručuju da su računali s povećanom potražnjom za gotovinom uoči blagdana.
– S obzirom da Hrvati tradicionalno za božićne blagdane najviše kupuju, bit će dovoljno novčanica kuna i na bankomatima za te blagdane. Ali ono što je uobičajena preporuka je da naši građani imaju neku tjednu – dvotjednu zalihu koja će im biti dostatna da zadovolje potrebe, rekao je Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a.
HUB objavio kartu aktivnih bankomata, do 15. siječnja dio ih neće biti u funkciji
Karta s lokacijama aktivnih bankomata objavljena je u četvrtak na internetskim stranicama Hrvatske udruge banaka (HUB), a na dnevnoj razini će se ažurirati do 15. siječnja 2023.
Kako su izvijestili iz HUB-a, u Hrvatskoj postoji malo više od 4000 bankomata u vlasništvu banaka, a na temelju dogovora banaka na razini HUB-a i u suradnji s mjerodavnim institucijama pripremljen je detaljan plan prilagodbe bankomatske mreže.
Tako, do kraja prosinca ove godine dio bankomata će se postupno i privremeno gasiti kako bi ih se prilagodilo za isplatu gotovine u eurima od 1. siječnja iduće godine. Prema planu prilagodbe, zaključno s posljednjim danom prosinca, građanima će na raspolaganju biti 1300 bankomata koji će isplaćivati gotovinu u kunama, a od 1. siječnja iduće godine 2700 bankomata isplaćivat će gotovinu u eurima.
Svih 4000 bankomata bit će prilagođeno i operativno najkasnije do 15. siječnja iduće godine, očekuju u HUB-u, iz kojeg su napomenuli da se posebno vodilo računa o manjim naseljima, kako bi građani u svakom trenutku na najbližoj mogućoj lokaciji imali dostupne bankomate za isplatu gotovine.
Iz HUB-a su prilagodbu bankomata apostrofirali kao jedan od najzahtjevnijih elemenata procesa uvođenja eura, s obzirom na to da je potrebno prilagoditi malo više od 40.000 bankomatskih kazeta za nove dimenzije novčanica eura, koje su drukčije u odnosu na novčanice kuna.
Također, za svaki bankomat potrebna je softverska prilagodba i inicijalizacija novih bankomatskih kazeta što zahtijeva fizički dolazak na lokaciju i određeno vrijeme rada u ovisnosti o vrsti bankomata, naveli su iz HUB-a.
– Banke su završile testiranje svojih aplikacija i prilagodbe poslovanja i ovih dana su započele obavještavati svoje klijente o kratkim i povremenim prekidima u radu pojedinih usluga. Zato i ovim putem apeliramo na građane da slušaju odnosno čitaju te obavijesti kako bi se što lakše pripremili za ulazak u novu godinu, rekao je Ivan Hrvoje Maljković, glasnogovornik Hrvatske udruge banaka.
Hrvatska
PROGNOZA / Atmosferska Omega nad Europom: Od sunca do snijega u planinama
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka
Dominantan utjecaj na vremensku situaciju nad europskim kopnom u idućih deset dana imat će anticiklona, odnosno polje visokog tlaka, koje se proteže od Sjevernog mora preko Danske i Njemačke do alpske prepreke. Duboka ciklona nad Baltikom sprječava premještanje anticiklone prema istoku, a istovremeno u okviru svoje cirkulacije povlači hladan zrak polarnih širina nad istočnu Europu.
Hladan zrak na svom putu nailazi na orografsku prepreku Alpa, koje ga skreću prema istoku i usmjeravaju kroz poznata Bečka vrata prema Panonskoj nizini i našim krajevima. Nad Atlantikom, ispred obala Irske, nalazi se duboka, slabopokretna ciklona.
Razmještaj centara visokog i niskog tlaka podržava takozvanu blokirajuću (omega) situaciju, u kojoj se zračne mase vrlo sporo premještaju prema istoku. Nad Sredozemnim morem nalazi se topla i vlažna zračna masa, a područje dodira i miješanja hladnog i toplog zraka proteže se u smjeru sjever–jug preko naših krajeva.
Dominirat će vjetrovi sjevernog i sjeverozapadnog smjera te dotok hladnog zraka u valovima – kapljama hladnog zraka, uz promjenljivu i povećanu naoblaku. Sredinom idućeg tjedna, uz povećanu naoblaku i manji pad temperature zraka, mjestimice će biti i obilnijih oborina. Zbog pritjecanja hladnog zraka sa sjevera u višim slojevima atmosfere snježna granica će se spuštati, pa je u planinskim krajevima Balkanskog poluotoka te u Alpama velika vjerojatnost snijega.
Predstojeći vikend i početak idućeg tjedna bit će stabilni, s duljim sunčanim razdobljima i slabim sjevercem. Najviše dnevne temperature bit će u porastu, u nedjelju i do 24 °C. Noćne temperature, zbog vedrih noći, na visini od dva metra iznad tla (u meteorološkom zaklonu) bit će oko 2 °C, a pri tlu oko 0 °C.
Od utorka do četvrtka očekuje se pretežno oblačno vrijeme s povremenom kišom i padom temperature zraka. Dnevni maksimumi bit će oko 12 °C, a noćne temperature između 2 i 3 °C. U tom razdoblju mjestimice su moguće i obilnije oborine.
Kraj idućeg tjedna i produljeni prvomajski vikend donose promjenjivo vrijeme uz postupnu stabilizaciju i razvedravanje. Očekuje se porast maksimalnih dnevnih temperatura, ali i pad noćnih zbog vedrih noći i pritjecanja hladnog zraka sa sjevera. Uz promjenljivu naoblaku mjestimice će biti kratkotrajnih pljuskova kiše, no vrijeme će uglavnom biti povoljno za aktivnosti na otvorenom.
Hrvatska
Što stoji iza čestih dojava o bombama? Stručnjak: To može biti i obavještajna diverzija
Moguće je da se lažnim dojavama istodobno širi panika, ali i testiraju reakcije sigurnosnog sustava, tražeći njegove slabosti i učinkovitost odgovora.
Dojave o podmetnutim eksplozivnim napravama u školama i trgovačkim centrima u Hrvatskoj i susjednim zemljama masovno stižu već nekoliko tjedana, a do sada su se sve pokazale lažnima. O toj pojavi od kraja ožujka izvještavaju mediji u Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Makedoniji.
Prve dojave mediji su zabilježili 30. ožujka, kada je nekoliko osnovnih škola u Banjoj Luci 30. ožujka evakuirano i nastava obustavljena. Dan kasnije evakuirani su trgovački centri u Beogradu i Nišu i tako je počelo, širok je lista gradova i institucija koje su zaprimile dojave.
U Hrvatskoj su od sredine travnja počele stizati prijetnje trgovačkim centrima i školama u Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
U Osijeku je u utorak dan završio s dojavom o bombi u trgovačkom centru, a u srijedu je započeo u Primorsko-goranskoj županiji – gotovo sve srednje škole su prije početka nastave primile e-mail s dojavom o postavljenim bombama. Zbog lažnih dojava o bombama u ponedjeljak je otkazana nastava u više splitskih srednjih škola, a u utorak u školama u Zagrebu i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Mogući motivi
Pošiljatelji poruka kojima se prijeti postavljenim bombama u školama i trgovačkim centrima još nisu identificirani, no postoji nekoliko mogućnosti tko bi mogao biti i koji su motivi.
Prva mogućnost govori kako je riječ o razigranim maloljetnicima, učenicima koji prijetnju bombom poslanu s emaila koriste kako bi »iskamčili« slobodan dan u školi ili kako bi priredili svojevrsan spektakl među svojim prijateljima. Druga mogućnost je da se dojave šalju kao priprema za svojevrsne ucjene.
Hakeri pošalju nekoliko dojava o bombi u trgovačkom centru i potom zatraže isplatu »otkupnine« da ne bi ponovo slali prijetnje i zatvarali rad trgovina. Takav je slučaj u Hrvatskoj već zabilježen 2023. godine.
No kada se u obzir uzme broj anonimnih dojava, lokacije na kojima se bombe navodno nalaze, jer od škole se ne može tražiti otkupnina, i vrijeme kada dojave stižu, sigurnosne službe vjeruju kako je riječ o nečemu puno ozbiljnijem.
Iako sve, na prvi pogled, djeluje kao tinejdžerska obijest…
– Ovdje je na djelu ono što nazivamo obavještajnom diverzijom. Iako sve, na prvi pogled, djeluje kao tinejdžerska obijest, riječ je o osmišljenim akcijama strane obavještajne službe. Ovakvim dojavama oni postižu dva cilja.
Prvo, destabiliziraju društvo i nanose štetu, a drugo, i njima puno bitnije, provjeravaju kako naš sustav zaštite reagira i djeluje. Dobivaju iz prve ruke informacije koje i kakve sigurnosne snage reagiraju u ovakvim slučajevima, kakvi su protokoli, koliko sve ove akcije provjere traju.
Dobiva se uvid i u slabe točke sustava, lokacije koje ostaju oslabljene nakon što protueksplozijski timovi dođu na mjesta gdje se navodno nalazi bomba. Na taj način imaju mogućnosti osmisliti stvarne bombaške napade ako se za njima ukaže potreba, kaže za Novi list sigurnosni stručnjak dr. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti Dr. Franjo Tuđman iz Zagreba.
I nije to prvi put. Digitalnom forenzičkom analizom lažnih prijetnji bombama koje su dolazile prije nekoliko godina nedvojbeno je utvrđeno kako su poruke poslane s ruskih računalnih domena. I ovoga puta prilično je izgledno kako su pošiljatelji poruka iz istog »kruga«, a to se vidi i po nekoliko sitnih detalja poput samog teksta poruke.
U nekima od njih tekst je napisan ijekavicom, ali se provlači i nekoliko riječi napisanih ekavicom. Prema svemu sudeći, riječ je o UI generiranom ili prevedenom tekstu kojega, na taj način, ne bi napisao netko kome je hrvatski materinji jezik.
Ciljana panika
– Kada iz Hrvatske dajete UI-ju na prijevod ili pisanje određeni tekst, umjetna inteligencija tu ne griješi, piše ili prevodi na čisti, pravopisno ispravan hrvatski jezik. Ali ako za to koristite računalo kojemu su na postavkama ćirilično pismo i potpuno strani jezik poput ruskog, događaju se sitnije greške. No te greške predstavljaju i svojevrsne tragove, kaže dr. Akrap.
Da je riječ o obavještajnoj diverziji, pokazuje i izbor navodnih ciljeva, gdje su kao lokacije navodnih bombi navedene škole i trgovački centri. Škole se izabiru jer javnost nikada nije ravnodušna prema objektima u kojima se nalaze djeca, a trgovački centri jer se radi o lokacijama na kojima se kreću tisuće ljudi svih profila.
Gotovo nikada za dojave o navodnim bombama u ovakvim se slučajevima ne biraju državne institucije ili tvrtke jer javnost prema njima nema toliko empatije. Lažne dojave o podmetnutim bombama pri obavještajnim diverzijama najčešće dolaze u valovima od nekoliko godina, a svaki val traje po desetak dana.
Prvi veliki val lažnih dojava o bombama u Hrvatskoj dogodio se 2022., što je bila i godina masovne eskalacije, kada su dojave postale masovne i koordinirane. U travnju 2022. prva je bila dojava u Arena centru u Zagrebu, a evakuacije i provjere trajale su satima. Kulminacija se dogodila u lipnju te godine kada je u jednom danu dojavljeno o bombama za čak 11 trgovačkih centara diljem Hrvatske.
Tijekom 2023. ovaj se trend nastavio u nešto manjem intenzitetu, no svima je bilo zajedničko kako su dojave pristizale s kriptiranih e-mail servisa što značajno otežava potragu za pošiljateljima. Baš kao što s kriptiranih e- mail adresa dojave dolaze i posljednjih dana.
Hrvatska
Velika promjena vezana za lijekove na recept uskoro stupa na snazi: Što se sve mijenja?
Papirnati recepti uskoro odlaze u povijest. Sustav se mijenja, a ono što je do sada zahtijevalo odlazak liječniku i komad papira, prelazi u digitalni oblik
Nada je do sada po svoj recept redovito dolazila u ordinaciju obiteljskog liječnika. No već od iduće godine to više neće biti nužno. ‘Meni je jednostavnije preko maila primiti, u svakom slučaju. Sve telefonski rješavam, tako da nikad ne dolazim tu osobno tu’, rekla je za RTL Danas, prenosi Net.hr.
Riječ je o privatnim, takozvanim ‘bijelim’ receptima, koji se izdaju za lijekove izvan liste HZZO-a i koje pacijenti sami plaćaju. Bez tog papira dosad nije bilo moguće doći do lijeka. Kako pojašnjava liječnik obiteljske medicine Andrej Čuš, tu spadaju, primjerice, terapije za anemiju, određeni analgetici i razni suplementi koji se koriste kao dodatak liječenju.
U novom modelu, ako liječnik procijeni da je terapija opravdana, lijek će se moći podići uz zdravstvenu iskaznicu, bez fizičkog recepta.
Nove funkcionalnosti u CEZIH-u
Promjena dolazi kroz nadogradnju sustava CEZIH, u sklopu novog dvogodišnjeg ugovornog razdoblja Ministarstva zdravstva, koje najavljuje ukupno 11 novih funkcionalnosti. Među njima je i digitalizacija bijelih recepata.
‘Procjena je oko pola milijuna eura da će koštati takva promjena, a implementacija će završiti u prvom kvartalu 2027. godine’, rekao je načelnik Uprave za e-Zdravstvo Hrvoje Jezidžić.
Iako bijele recepte danas traži manji broj pacijenata, Čuš ovu promjenu vidi kao pozitivan pomak. ‘To je jedan, hajde, fini korak naprijed, kad to kažem na umu imam pacijente koji su stariji, bolesni, nepokretni’, ističe.
Komunikacija putem Portala zdravlja
Sustav će funkcionirati putem izravne komunikacije kroz Portal zdravlja. Za kronične bolesnike koji redovito trebaju terapiju, liječnik će recept moći izdati elektronički, bez potrebe za dolaskom u ordinaciju – na isti način kao što se već koriste postojeći eRecepti.
-
Sport4 dana prije(FOTO) BOCCIA SPEKTAKL U SVETOM FILIPU I JAKOVU: Boccia klub Zadar domaćin impresivnog sporta za osobe s invaliditetom
-
Tech4 dana prijeOvih deset diploma umjetna inteligencija mogla bi učiniti suvišnima
-
Sport4 dana prijePK JADERA ZABLJESNULA U BERLINU / Mate Molnar u finalu, plivači srušili osobne rekorde!
-
Magazin3 dana prijeLiječnica: Tri stvari koje treba izbjegavati prije spolnog odnosa






