Connect with us

Hrvatska

U Hrvatskoj ima 250 tisuća alkoholičara

Objavljeno

-

ilustracija: Pixabay

Po podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatska ima oko 250.000 ovisnika o alkoholu te je među prvih pet zemalja Europske unije po konzumaciji alkoholnih pića, ta ovisnost golemi je društveni problem jer pogađa cijelu obitelj, a na liječenju završi tek svaki osmi ovisnik.

Tradicionalno je više ovisnika o alkoholu među muškarcima, koji opijanjem pokušavaju riješiti probleme s depresijom, panikom ili stresom, budući da ih zbog kulturoloških razloga oklijevaju priznati i potražiti pomoć, kaže psihijatar Krešimir Radić, specijalist iz Klinike za psihijatriju Vrapče, upozoravajući na problem alkoholizma u Mjesecu borbe protiv ovisnosti.

Utjecaj na cijelu obitelj

Ističe da muškarci tri puta češće umiru od bolesti povezanih s alkoholom te, iako čine većinu među liječenim pacijentima, još uvijek ih jako puno ne uspije dobiti pomoć. Konzumacija alkohola rano u životu dovodi do zdravstvenih problema pa su u programima liječenja u zdravstvenim ustanovama osobe svih dobnih skupina.

 Alkoholizam utječe na mentalno zdravlje cijele obitelji, koja socijalno i mentalno pati zbog člana koji pije. Djeca imaju lošiji uspjeh u školi, supružnici problema s funkcioniranjem u radnoj sredini, obitelj je opterećena troškovima zbog kupovanja alkohola, prometnih kazni i drugih prekršaja, što dodatno osiromašuje i otežava svakodnevicu.  

“U takvim obiteljima nije rijetko obiteljsko nasilje. Liječnici se često susreću sa situacijama kada obitelj više ne želi imati dodira sa svojim bolesnim članom koji pije, a on je onemoćao, lošeg tjelesnog zdravlja i nesposoban skrbiti se za sebe”, navodi Radić. Iako se to obično događa na kraju “ružne priče” koja je trajala desetljećima, sustav nema kapaciteta da se nosi s time.

Tijekom pandemije povećan broj ovisnika

U doba pandemije pojavili su se novi ovisnici koji su se tijekom lockdowna smirivali alkoholom, dok su se neki stari ovisnici ponovno vratili opijanju.  “U svojoj ambulanti imam pacijenta koji je do lockdowna konzumirao opojne droge, ali kako tada nije mogao do dilera prebacio se na alkohol”, kaže Radić. 

Smatra da su trendu povećanja broja alkoholičara pridonijeli nebriga države za mentalno zdravlje građana tijekom pandemije i potresa, zatvaranje psihijatrijskih odjela u županijskim bolnicama i klinikama te ukidanje psihijatrijskih kreveta radi osiguranja kapaciteta za pacijente s covidom. 

Vlada je krajem studenog donijela Strateški okvir razvoja mentalnog zdravlja do 2030. godine, kao i akcijski plan za borbu protiv ovisnosti, na kojem su radile skupine stručnjaka i udruga pacijenata. Radić se nada da bi oni mogli biti temelj za razvoj novih projekata i financiranje suvremenih, znanstveno dokazanih modela skrbi.

U prevenciju se trebaju uključiti i poslodavci i obrazovni sustav, trebamo edukaciju i kampanje usmjerene općoj populaciji, ističe Radić i upozorava kako je situacija naročito loša kada je u pitanju zaštita mentalnog zdravlja djece.

Trećina psihičkih problema kod mladih nastaje do 14. godine, a polovica problema do 18. godine života pa se tu propušta prilika za rano liječenje i intervencije u probleme s alkoholom, upozorio je.   

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu