Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

TUŽNA GODIŠNJICA Sjećanje na žrtvu, dan kad je Škabrnja sravnjena sa zemljom

Objavljeno

-

Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje obilježava se u Škabrnji na današnji dan kad su prije 31 godinu nad stanovnicima toga mjesta, pod zapovjedništvom Ratka Mladića, mučki zločin počinili pripadnici bivše JNA, srpskih paravojnih postrojba SAO Krajine i dobrovoljačkih skupina iz Srbije i BiH.

Program današnjeg obilježavanja počinje okupljanjem na zapadnom ulazu u mjesto na početku Ulice 18. studenog 1991. nakon toga od 9,45 do 10,15 sati održat će se komemorativni program, a od 10,15 do 10,45 sati Kolona sjećanja – Hodnja do Spomen – obilježja masovne grobnice. Zatim slijedi program “Poginuli u mislima i srcima” – polaganje vijenca na Spomen obilježju masovne grobnice.

U 11 sati bit će služena sveta misa u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije. U 12 sati počet će Korak po korak – Hodnja do Spomen obilježja na mjesnom groblju sv. Luke, a u 12,30 sati polaganje je vijenaca na Središnji križ kod Spomen obilježja, na tom groblju.

Predsjednik Republike Zoran Milanović pridružit će se mimohodu ‘Korak po korak’, te će položiti vijenac i zapaliti svijeću ispred Središnjeg križa kod Spomen obilježja na mjesnom groblju.

Pokolj u ravnokotarskome mjestu Škabrnji počinjen je istog dana kad je slomljena herojska obrana Vukovara. Mučki su ubijena 43 civila i 15 hrvatskih branitelja. U Domovinskom ratu u Škabrnji je ubijeno 56 civila, a poginulo je i 25 branitelja iz toga mjesta. Nakon rata još je šestero mještana poginulo od minsko-eksplozivnih sredstava.

Napad na Škabrnju počeo je 18. studenoga 1991. rano ujutro iz dva smjera. Jedna kolona tenkova i oklopnih transportera s kamionima pješaštva došla je preko Zemunika Gornjeg, a druga iz smjera Biljana Donjih.

Glavni udar i težište napada agresora bio je na zapadnom ulazu u Škabrnju, kod zaseoka Ambara i Ražovljeve glavice, gdje su, uz snažnu potporu iz neprijateljskih uporišta i zrakoplova, angažirane tenkovsko-pješačke snage četnika i JNA.

Četnici i pripadnici JNA do središta sela i crkve Velike Gospe došli su tek predvečer tjerajući ispred tenkova zarobljene branitelje i civile kao živi štit.

Civili, pretežito žene, djeca i starije osobe, koji su se skrivali u podrumima i drugim zaklonjenim prostorijama, nasilno su izvučeni, ubijani i masakrirani. Stotinjak civila, uglavnom žena i djece, zarobljeno je i odvedeno u Benkovac.

Za zločine u Škabrnji osuđena je samo negdašnja medicinska sestra Zorana Banić. Bila je optužena i osuđena za kršenje međunarodnog prava i sudjelovanje u napadu i ubijanju stanovništva u Škabrnji 18. studenoga 1991. Najprije je u odsutnosti osuđena na 20 godina zatvora, a nakon uhićenja u Švicarskoj 2001. i izručenja Hrvatskoj na ponovljenom suđenju bila je osuđena na 13 godina zatvora.

Nakon poništenja te odluke, na još jednom ponovljenom suđenju osuđena je na deset godina zatvora, a Vrhovni sud smanjio je tu kaznu na šest godina. Iz zatvora je izišla u listopadu 2007.

Uoči obilježavanja 31. godišnjice stradanja, DORH je prošlog tjedna objavio nove podatke o procesuiranju ratnih zločina počinjenih na području Škabrnje i Nadina u studenome 1991. Tako se, među ostalim, podsjeća da je Županijski sud u Splitu 15. srpnja potvrdio optužnice protiv Zorana Tadića, 63-godišnjeg državljanina Srbije i Australije, koji se smatra odgovornim za smrt 30 mještana i 13 branitelja u Ambaru. Kao zapovjednika 2. specijalnog voda Teritorijalne obrane Benkovca, Tadića se optužnicom tereti i da je po naredbi počeo napad na Škabrnju pucnjavom iz tenkova, minobacača i višecjevnih bacača raketa te s naoružanim vojnicima.

Početak suđenja najavljen je za 4. srpnja 2023. na Županijskome sudu u Splitu, gdje će mu se vjerojatno suditi u odsutnosti. Za 3. srpnja 2023. na tom je sudu sazvana i rasprava protiv šestorice državljana Srbije i jednog državljanina BiH, kojima se stavlja na teret da su njima podređene postrojbe i njihovi pripadnici 18. studenoga 1991. u Škabrnji ubili 44 civila, pretežito starije životne dobi. Nakon toga su do 12. ožujka 1992., tijekom privremene okupacije Škabrnje, usmrtili još 21 civila, također pretežno starije životne dobi.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

BOLI VAS ZUB? Evo tko je dežuran ove nedjelje…

Objavljeno

-

By

Ove nedjelje, 4. prosinca 2022. godine u dentalnoj zdravstvenoj zaštiti u pripravnosti je Stomatološka ordinacija Dr. Emerika Tičić De Los Santos.

Zahvati će se obavljati u ordinaciji dentalne medicine na adresi Medulićeva 1, Zadar u vremenu od 8 do 20 sati,  uz prethodni dogovor na  broj mobitela 0996403138.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

KNEŽEVA PALAČA U srijedu ukrajinsko-hrvatska glazbena večer

Objavljeno

-

By

Volonterski centar Zadar u suradnji s Koncertnim uredom Zadar organizira Ukrajinsko- hrvatsku glazbenu večer 7. prosinca u 19 sati u Koncertnoj dvorani braće Bersa na 1. katu Kneževe palače, na adresi Poljana Šime Budinića 3. Ovaj je događaj nastao na inicijativu sudionika psihosocijalne grupe podrške koju Volonterski centar Zadar organizira jednom tjedno za izbjeglice iz Ukrajine, g. Tarasa Mogylevskyja, koji je želio zasvirati za svoje sunarodnjake, ali i Hrvate.

U programu će nastupiti glazbenici i mlade glazbene nade iz glazbenih škola iz Zadra i Ukrajine. Svrha ovog događaja je integracija izbjeglica iz Ukrajine u naše društvo, kao i predstavljanje njihove kulture našim sugrađanima.

Navedena aktivnost odvija se u sklopu projekta „Izgradnja društva dobrodošlice“, koji Udruga “MI” – Split provodi uz financijsku podršku UNHCR-a Hrvatska. Glavni cilj projekta je doprinijeti stvaranju uvjeta za kvalitetnu integraciju izbjeglica i azilanata na lokalnoj razini sukladno važećim politikama i zakonodavnom okviru. Projektnim aktivnostima ističu se činjenice utemeljene na znanju i znanosti, promoviraju viši standardi za integracijske procese i facilitira suradnja među dionicima. Povećana razina svijesti omogućava pristup informacijama i jačanje veza između različitih sektora uključenih u proces integracije.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) PREDSTAVLJENA KNJIGA PROF. DR. SC. SMILJANE ZRILIĆ Djeca s poteškoćama trebaju našu podršku i pohvalu kako bi bila uspješna u školi

Objavljeno

-

By

Odjel za pedagogiju, Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja i Centar “Stjepan Matičević” jučer su na Sveučilištu u Zadru organizirali predstavljanje knjige „Djeca s teškoćama u inkluzivnom vrtiću i školi“ autorice prof. dr. sc. Smiljane Zrilić. Riječ je o vrijednom izdanju koji je popunio prazninu u domaćoj literaturi, a posebna joj je vrijednost što na jednom mjestu donosi najvažniju zakonsku legislativu, znanstvena istraživanja te primjere dobre prakse.

Autorica je u zasebnim poglavljima obradila najčešće poteškoće s kojima se učenici, odgojno- obrazovni radnici i roditelji susreću, a to su poteškoće vida, sluha, govora, sniženih intelektualnih sposobnosti, poremećaji iz autističnog spektra, motoričke poteškoće, kronične bolesti, neprihvatljiva ponašanja, hiperaktivnost…

– Najviše prostora posvetila sam danas učestalom neprihvatljivom ponašanju djece rane i predškolske dobi i nižih razreda osnovne škole. To su situacije u kojima mi još uvijek imamo prostora u kojemu možemo djelovati, bilo da je riječ o agresivnosti, nametljivosti, potištenosti ili drugim manifestacijama takvog ponašanja. Nažalost, ako je dijete povučeno, mi to u institucijama teško uočavamo jer dijete ne ometa nastavu, a također mu je potrebna pomoć, istaknula je autorica.

Jedno od poglavlja, o specifičnim potrebama u učenju – disleksiji, disgrafiji i diskalkuliji – zaslužuje zasebnu knjigu, budući da je takvoj djeci potrebna specifična podrška.

– Ono što me najviše zabrinjava je da sve više djece ne voli školu, to je strašna stvar. Mi smo kao djeca, uz puno strožije roditelje i nastavnike, voljeli školu zbog druženja, prijateljstava i simpatija, dok danas vidimo da djeca, jer se boje neuspjeha ili imaju neku poteškoću, ne vole ići u školu. Integracija nije dovoljna bez inkluzije, dijete je potrebno pohvaliti, potaknuti da bude aktivno u onim područjima u kojima je uspješno, istaknula je Zrilić.

Jedna od recenzentica knjige, dekanica Kineziološkog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof. dr. sc. Vesnica Mlinarević rekla je kako je potreban dodatan angažman svih sudionika odgoja i obrazovanja kako bi se provela uspješna socijalizacija djece koja su ranije često bila institucionalizirana i marginalizirana.

Promotorica izv. Prof. dr. sc. Matilda Karamatić Brčić istaknula je kako svaki učenik, koji ima bilo kakav oblik neprihvatljivog ponašanja poput plašljivosti, potištenosti, povučenosti, nametljivosti, laganja, prkosa… traži svoje mjesto u sustavu.

– Kroz 12 poglavlja ove knjige inkluzija u odgojno-obrazovno kontekstu je prikazana s ciljem jasnog pozicioniranja svako ključnog sudionika tog procesa uz uvažavanje onoga najvažnijeg, a to je posebnosti svakoga učenika kao poticaja u svakodnevnom radu, a ne prepreke. U kontekstu procesa i učenja na tragu stjecanja potrebnih znanja i vještina za kasniji život rad, uloga i značaj spomenutog poticaja ima još veću težinu. Svi smo su odgovorni za uspješnost procesa, istaknula je Karamatić-Brčić.

Uime Uprave Sveučilišta autorici je čestitao prorektor prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić.

– Svako dijete zaslužuje osjećati se sigurnim, zastupljenim, uključenim i voljenim u okruženju svoje učionice kako bi moglo učiti, napredovati i ostvariti svoj urođeni potencijal bez obzira na rasu, spol, etničku pripadnost, kulturu, vjeru ili sposobnosti. Odgajatelji u ranom djetinjstvu mogu svoj djeci pružiti ovo iskustvo kroz kulturno relevantnu pedagogiju koja povezuje učenje u učionici s dječjim iskustvima kod kuće i materinjim jezicima. Svakako vrijedi pročitati ovu knjigu koja će pomoći odgajateljima u ranom djetinjstvu promicati različitost, jednakost i inkluziju u svojim učionicama od istraživanja vlastitih nesvjesnih predrasuda i povezivanja s obiteljima iz različitih sredina do osmišljavanja razvojno. primjerenih, dosljednih politika usmjeravanja ponašanja stvaranja inkluzivnih programa, rekao je Penezić.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu