ZADAR / ŽUPANIJA
PREDSTAVLJENA KNJIGA „NEOLITIČKO NALAZIŠTE BARICE U SMILČIĆU“ Marijanović oborio ranija istraživanja: u Smilčiću u neolitiku nije bilo stalnog naselja
U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru predstavljena je knjiga professora emeritusa Brunislava Marijanovića „Neolitičko nalazište Barice u Smilčiću“. Radi se o lokalitetu koji je istraživan od pedesetih godina prošlog stoljeća, pod vodstvom pokojnog Šime Batovića, ali nakon proteka vremena bilo je potrebno proširiti spoznaje primjernom suvremenih metoda.
Autora knjige predstavio je moderator prof. dr. sc. dr. h. c. Ante Uglešić, navodeći kako je rođen u Prozoru u BiH, studij arheologije završio je u Beogradu, gdje je i doktorirao. Radio je u Zemaljskome muzeju u Sarajevu, kraće vrijeme u Arheološkom muzeju u Splitu, a zatim do mirovine na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru. Veliki trag ostavio je na sveučilištima u Mostaru, Ljubljani i Splitu, ali najveći u Zadru, gdje mu je dodijeljen i naslov professor emeritus. Bavi se proučavanjem prapovijesti istočnoga Jadrana i njegova zaleđa te je istraživao prapovijesna nalazišta Ravlića pećinu, Hateljsku pećinu, Guvnine, Lazarušu, Crno vrilo i dr.
Što se tiče lokaliteta Barice, nova terenska istraživanja, provedena 2016. i 2017. godine, mijenjaju neke dosad uvriježene postavke o izgledu i strukturi najranijih neolitičkih naselja u promatranom prostoru, istaknula je jedna od predstavljačica prof. dr. sc. Tihomira Težak- Gregl.
– Često se događa da neke činjenice prenosimo kroz generacije bez propitivanja, a vrijeme pokazuje da to nije bilo opravdano. Prof. Marijanović pokrenuo je revizijska istraživanja birajući drugačiju strategiju i prostor između istraženih sondi. Do sada se uvijek isticalo kako je riječ o neolitičkom naselju koje ima kontinuitet, organizaciju stambenog prostora oko pitke vode, naselje od kružnih nastambi. Međutim, taj obrazac je upitan jer na lokalitetu nije bilo pravih tragova nastambi, podnica, stupova koji bi nosili kuću, ognjišta, koji nas usmjeravaju na takvim lokalitetima. Ova su iskapanja pokazala da je riječ o ukopanim objektima, nekakvim kućanstvima s gospodarskim objektima, koji svjedoče o povremenom, cikličkom naseljavanju, što je karakteristično za takvo doba, istaknula je Težak-Gregl.
Najveća enigma bili su „misteriozni“ rovovi za koje se smatralo da služe kao zaštita od drugih plemena, divljih životinja ili za čuvanje stoke, te bi govorili u prilog stalnom naseljavanju. Međutim, rovovi nisu dovoljno duboki niti široki da bi pružali zaštitu, a prof. Marijanović ponudio je moguće rješenje. Oni su povezani s hidrografskom slikom područja, na kojemu nema vodotoka ni potoka, ali postoji veći broj uređenih ili improviziranih bunara, koji omogućavaju boravak na tom prostoru.
– Žao mi je što nisam ranije započeo s istraživanjem jer je Smilčić lokalitet s ogromnim potencijalom, za koji bi bila potrebna čitava jedna životna karijera. Nalazište je više od pola stoljeća neizostavan dio ne samo hrvatske ili europske, nego i dobrog dijela svjetske arheološke literature o neolitiku na Sredozemlju i u jugoistočnoj Europi, rekao je Marijanović.
Na lokalitetu Barice po njemu ne može biti govora o naselju u ranom neolitiku, jer to podrazumijeva strukturu, organizaciju, raspored stambenih i drugih objekata, a toga ovdje nema, kao niti fotografije, plana ili crteža bilo kakvog stambenog objekta. Nastambe koje su se povremeno koristile nisu se gradile, već su bile ukopane, jer ovdje nije bilo stabala i građe za izradu greda i potpornih stupova. Sretna je okolnost bila da su pronašli osobu pokopanu u nastambi, i to s kamenim artefaktom zabijenim u zglobu bedrene kosti, uslijed čega je možda i nastupila smrt. Na ovim prostorima nema tragovima masakrima kao u sjevernijim krajevima, te su ovakve smrti plod izoliranih incidenata.
Autoru knjige čestitao je prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, koji pohvaljuje stav autora da se ne radi o završenoj priči, već knjigom otvara nova pitanja.
– U znanosti, posebice humanističkoj, na kraju nikada ne smijemo staviti točku, već tri točkice, jer se uvijek može dogoditi da nismo imali neke bitne činjenice. Zato je vrlo važna interpretacija, znanstvena intuicija koja se temelji na mnogim analogijama s drugim nalazištima iz istog razdoblja, rekao je Faričić.
Pročelnik Odjela za arheologiju izv. prof. dr. sc. Dario Vujević na nalazištu je bio zamjenik voditelja te je posvjedočio kako se radilo o velikom poslu koji je na kraju otvorio više pitanja nego je dao odgovora.
– Mogućnost novih tehnologija i vrijeme koje je proteklo dalo je mogućnost za propitivanje nedoumica i pokušaj da se dobije odgovor na neka pitanja. S obzirom na to da je na projektu radilo i dosta studenata, to je bila izvrsna prilika da se upoznaju s nalazištem, ali i mukotrpnim pozivom arheologa, rekao je Vujević.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.
Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…
Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.
Ulaz je slobodan!
ZADAR / ŽUPANIJA
300. OBLJETNICA DOLASKA ARBANASA U ZADAR / U sljedećem tjednu niz događanja. Donosimo program…
Povodom obilježavanja 300. obljetnice dolaska Arbanasa u Zadar, tijekom sljedećeg tjedna održava se niz kulturno-edukativnih programa usmjerenih na očuvanje jezika, identiteta i baštine arbanaške zajednice, namijenjenih različitim dobnim skupinama.
U Ogranku Arbanasi Gradske knjižnice Zadar tijekom veljače provode se radionice za djecu u sklopu programa Dječjim koracima kroz baštinu Arbanasa, namijenjene djeci Dječjeg vrtića Bambi. Prva radionica održat će se u četvrtak, 5. veljače 2026. godine, od 10:30 do 11:30 sati, a radionice se nastavljaju svakog sljedećeg četvrtka u istom terminu. Kroz knjige i slikovnice, stare fotografije, gramofonske ploče arbanaških pjevača, tradicijske igre i upoznavanje osnova arbanaškog govora djeca na njima primjeren način upoznaju lokalnu kulturnu baštinu. Program je osmišljen za suradnju s Dječjim vrtićem Bambi.
Organizator: Gradska knjižnica Zadar – Ogranak Aleksandar Stipčević – Arbanasi.
U srijedu, 4. veljače 2026. godine u 19:00 sati, u Centru za mlade Zadar održat će se Dan otvorenih vrata arbanaškoga govora. Susret je namijenjen svima koji se žele upoznati s arbanaškim govorom kao važnim dijelom nematerijalne kulturne baštine te saznati više o budućim tečajevima za odrasle i djecu. Susret vodi profesorica Maximiljana Barančić, dugogodišnja promotorica i čuvarica arbanaškoga govora. Organizator; KUU Vicko Zmajević Zadar – Arbanasi.
Također, od 2. do 27. veljače 2026. godine, u Ogranku Aleksandar Stipčević – Arbanasi Gradske knjižnice Zadar može se razgledati Izložba građe iz Zavičajne zbirke zadarskih Arbanasa, posvećena radu Bernarda Kotlara. Izložba donosi izbor fotografija i autorskih radova koji svjedoče o dugogodišnjoj povezanosti autora s Arbanasima te vizualno dokumentiraju život, prostor i identitet zajednice. Izložba je otvorena svakodnevno od 8 do 20 sati.
Organizator: Gradska knjižnica Zadar – Ogranak Aleksandar Stipčević – Arbanasi.
Navedeni programi dio su cjelogodišnjeg obilježavanja 300 godina Arbanasa u Zadru, kojim se kroz edukaciju, jezik i kulturnu produkciju ističe važnost očuvanja arbanaške baštine za lokalnu zajednicu i širu javnost.
Ulaz na programe je slobodan.

ZADAR / ŽUPANIJA
UPOZORENJE GRAĐANIMA IZ PU ZADARSKE: “Počinitelji se lažno predstavljaju kao liječnici!”
Zadarska policija upozorava građane, osobito osobe starije dobi, na kaznena djela prijevara u kojima se počinitelji telefonski lažno predstavljaju kao liječnici i na taj način navode žrtve da im predaju novac i druge vrijednosti. U nastavku donosimo priopćenje:
Kako počinitelji VARAJU
Počinitelji najčešće telefonom kontaktiraju starije osobe, pritom se slabo služe hrvatskim jezikom. U razgovoru se lažno predstavljaju kao liječnici iz bolnica u blizini mjesta stanovanja žrtve te navode da je u bolnicu zaprimljen član obitelji žrtve, u teškom zdravstvenom stanju i da mu je hitno potrebna specijalna operacija, dok se istovremeno u pozadini čuje glas navodnog člana obitelji koji moli žrtvu da plati potrebnu operaciju.
Žrtvama se pritom govori da se operacija može obaviti isključivo ako se odmah plati određeni novčani iznos, nakon čega se dogovara da će ispred kuće, stana ili balkona doći osoba kojoj je potrebno predati novac. Počinitelji pritom daju i opis osobe koja dolazi po novac kako bi prijevara djelovala uvjerljivije.
Drugi oblici prijevara
Osim navedenog načina, policija bilježi i daljnju prisutnost prijevara u kojima se počinitelji lažno predstavljaju kao bankarski ili policijski službenici, uvjeravajući žrtve da predaju novac koji imaju kod kuće zbog navodnih sumnji na krivotvorene novčanice.
Važno upozorenje građanima
Naglašavamo da:
bolnice ili državne institucije NIKADA ne traže hitne novčane isplate na ovaj način niti da novac donesete na javno mjesto radi predaje
policijski i bankarski službenici ne dolaze po novac u vaše domove niti ikada zovu kako bi provjerili stanje na vašem računu i koliko novca imate kod sebe
nitko ne smije tražiti predaju novca preko balkona, prozora ili ispred kuće
Savjeti građanima
Pozivamo građane da:
ne nasjedaju na ovakve pozive
ne donose ishitrene odluke pod pritiskom i strahom
provjere informacije s članovima obitelji ili bliskim osobama
telefonom ne otkrivaju osobne podatke, OIB, podatke s osobne iskaznice ili bankovne kartice
upozore starije članove obitelji na ove oblike prijevara
Ako zaprimite ovakav ili sličan poziv, ili ste postali žrtva prijevare, odmah nazovite policiju na broj 192 i prijavite događaj, priopćeno je iz PU zadarske.
-
magazin22 sata prijeŠPICA!
-
Sport4 dana prijeFIBA WORLD TOUR / Hrvatska i Zadar postaju svjetska pozornica košarke! U naš grad stiže 14 najboljih 3×3 ekipa svijeta
-
Hrvatska4 dana prijeNova pravila: Trgovci će provjeravati identitet kupca ako plaćaju gotovinom od ovog iznosa
-
magazin2 dana prijeĐIR PO GRADU sa Sašom Čukom






