Nekoliko velikih zrakoplovnih prijevoznika, uključujući Lufthansu, Air France, KLM Royal Dutch Airlines i Swiss, otkazalo je subotnje letove prema odredištima na Bliskom istoku, među kojima su Izrael, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija, prema informacijama o letovima objavljenima na internetskim stranicama zračnih luka, zbog straha od sukoba koji bi mogao uključivati Iran.

United Airways i Air Canada također su otkazali letove za Izrael, usred intenzivnih nagađanja da bi se mogao dogoditi američki napad usmjeren na Iran, piše i24news.

U četvrtak je američki predsjednik Donald Trump govorio o “armadi“ koja se kreće prema Iranu, dodavši da se nada kako je neće morati upotrijebiti, pritom ponovno upozorivši Teheran da ne ubija prosvjednike niti ponovno pokreće svoj nuklearni program.

Američki dužnosnici, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti, navode da će nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln i nekoliko razarača naoružanih navođenim projektilima stići na Bliski istok u nadolazećim danima. Jedan dužnosnik rekao je da se razmatra i raspoređivanje dodatnih sustava protuzračne obrane na Bliskom istoku, što bi moglo biti ključno za zaštitu američkih baza u regiji od mogućeg iranskog napada.

Ova raspoređivanja smatraju se širenjem opcija koje su Trumpu na raspolaganju – kako za bolju obranu američkih snaga diljem regije u trenutku pojačanih napetosti, tako i za eventualno poduzimanje dodatnih vojnih akcija nakon napada na iranska nuklearna postrojenja u lipnju, tijekom 12-dnevnog rata u kojem su iranska vojna i nuklearna postrojenja teško oštećena izraelskim napadima, prije nego što su Sjedinjene Američke Države bacile tzv. „bunker-buster“ bombe na postrojenje Fordow.

Kako se rekordi toplinskih valova u Europi ruše iz godine u godinu, zemlje diljem kontinenta posebno snažno osjećaju posljedice klimatskih promjena. Ipak, mediteranske zemlje, suprotno očekivanjima, nisu na vrhu ljestvice.

Primjerice, 2025. je bila treća najtoplija zabilježena godina u Europi, a ožujak je bio najtopliji mjesec ikad zabilježen na kontinentu, prenosi Euronews.

Prosječna temperatura dosegnula je 10,41 stupanj Celzija, što je 1,17 stupnjeva više u odnosu na referentno razdoblje od 1991. do 2020.

Nestanak blage europske klime

Istočni sjeverni Atlantik, područje Sjevernog mora, uključujući sjever Britanije i dijelove Skandinavije, jugozapadni Mediteran te krajnji zapad Rusije zabilježili su rekordno visoke temperature.

Francuska, Rusija i Rumunjska rangirane su kao europske zemlje koje će do 2100. biti najteže pogođene globalnim zagrijavanjem, prema nedavnim podacima tvrtke Reinders Corporation.

Istraživanje je također pokazalo da bi blaga europska klima mogla nestati do kraja stoljeća, jer će sve analizirane zemlje do 2100. redovito doživljavati toplinske valove s temperaturama višima od 36,80 stupnjeva Celzija.

Studija je analizirala podatke klimatskog modeliranja, učestalost toplinskih valova te prosječne i maksimalne temperature u europskim zemljama.

“To su mali, ali snažni pokazatelji koliko se brzo globalna klima mijenja”, rekao je Gerrit Jan Reinders, izvršni direktor i stručnjak za klimatske podatke u Reinders Corporationu. “Iste sile koje pokreću ove promjene već preoblikuju Europu, gdje će rastući temperaturni ekstremi testirati otpornost naše infrastrukture, javnozdravstvenih sustava i načina života.”

Francuska

Francuska je rangirana kao europska zemlja najizloženija toplinskim valovima, s očekivanih pet toplinskih valova godišnje u budućnosti i ukupno 115 kumulativnih dana ekstremne vrućine, prema podacima Reindersa.

Očekuje se da će ta zemlja do 2100. bilježiti prosječne temperature do 37 stupnjeva Celzija, pri čemu bi gotovo četiri mjeseca godišnje mogla provesti u uvjetima toplinskih valova.

Rusija

Rusija se suočava s drugom najintenzivnijom toplinskom transformacijom, s ukupnim toplinskim indeksom od 79,92.

Zemlja će doživljavati dva toplinska vala godišnje, s najvišom prosječnom temperaturom među europskim državama, od 37,99 stupnjeva Celzija, dok bi maksimalne temperature mogle dosezati i 39,71 stupanj.

Prema studiji, tradicionalno hladna klima Rusije do kraja stoljeća mogla bi postati gotovo neprepoznatljiva.

Istočna Europa

Istočna Europa pojavljuje se kao neočekivano novo žarište toplinskih valova, pri čemu Rumunjska zauzima treće, Moldavija četvrto, a Bugarska peto mjesto, ispred mediteranskih zemalja.

Rumunjska i Moldavija suočit će se s tri toplinska vala godišnje, u trajanju od ukupno 17 dana svaki, dok će Bugarska imati dva toplinska vala godišnje, ukupnog trajanja 14 dana.

Mediteranske zemlje

S pozitivnije strane, istraživanje je pokazalo da mediteranske zemlje pokazuju “iznenađujuću” otpornost, unatoč reputaciji tradicionalno vrućih destinacija.

Turska, Grčka i Italija zauzele su niža mjesta nego što se očekivalo, i to šesto, sedmo i deseto.

Turska će doživjeti jedan toplinski val godišnje, u trajanju od ukupno 13 dana, uz prosječnu temperaturu od 37,76 stupnjeva Celzija.

Grčka će, pak, imati najdulja pojedinačna razdoblja toplinskih valova, ukupno 20 dana, ali samo dva takva događaja godišnje, s prosječnom temperaturom od 36,92 stupnja.

Italija je rangirana najniže, sa samo jednim toplinskim valom godišnje, u trajanju od devet dana.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), toplinski stres vodeći je uzrok smrti povezanih s vremenskim uvjetima te može pogoršati postojeće bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes, probleme mentalnog zdravlja i astmu, kao i povećati rizik od nesreća i širenja nekih zaraznih bolesti.

Započeo je veliki poremećaj polarnog vrtloga, a hladni val stiže u Europu. Uz to, previđa se kako će se pojava intenzivirati krajem siječnja te kako će sve trajati do početka veljače.

Kako pojašnjava Severe Weather Europe, polarni vrtlog obično je “čuvar” hladnoće, odnosno on je zaključava u polarne regije kada je jak. No, kada je poremećen ili urušen, hladan zrak može se proširiti u Sjevernu Ameriku i Europu.

Polarni vrtlog naziv je za zimsku cirkulaciju nad sjevernom polutkom. Dijeli se na gornji (stratosferski) i donji (troposferski) dio. Polarni vrtlog prolazi kroz oba sloja, ali s različitom snagom, oblikom i utjecajima. Jak polarni vrtlog može zaključati hladniji zrak u polarne regije, sprečavajući njegov bijeg. To obično stvara blaže uvjete za veći dio Sjedinjenih Država, Europe i drugih srednjih širina. Slabi polarni vrtlog, s druge strane, donosi hladno vrijeme. Sam poremećaj obično dolazi zbog porasta tlaka i temperature u stratosferi, odnosno stratosferskog zagrijavanja.

Najnovija analiza pokazuje da je polarni vrtlog trenutno izduženog oblika. S obzirom na trenutne pokazatelje, u Europi se već sljedećih dana očekuje povratak hladnijeg zraka na površinskim razinama. No, riječ je samo o početku poremećaj polarnog vrtloga jer on tek postaje nestabilniji. Druga faza uslijedit će nekoliko dana kasnije, prenosi Večernji list.

Početkom sljedećeg tjedna, snažna anomalija hladnog zraka protezat će se od južne Kanade u središnje i istočne Sjedinjene Američke Države. Uz to, hladni zrak dosezat će i prema jugu te sjeveroistoku. Najniže temperature u SAD-u u tom razdoblju bit će između -20 °C i -23 °C, dok jugoistočna Kanada može bilježiti temperature čak do -37 °C tijekom sljedećeg tjedna. Također, u tom se periodu očekuju i snježne padaline.

Što se tiče Europe u istom razdoblju, očekuje se povećanje pokrivenosti hladnijim zrakom prema zapadu. Zapadni i jugozapadni dijelovi mogli bi bilježiti temperature do -10 °C, čak i niže prema istoku. Severe Weather Europe napominje kako je to tipičan rezultat poremećene cirkulacije polarnog vrtloga te dodaje kako najnovije prognoze pokazuju da dolazi još jača disrupcija u posljednjem tjednu siječnja. Temperature će tada biti znatno niže od uobičajenih, a očekuje se da će do kraja mjeseca u Europi snijeg dosegnuti južne i jugoistočne predjele.