Connect with us

Svijet

Ogromna nestašica lijekova u Njemačkoj: Oko 300 ih nije dostupno

Objavljeno

-

Oko 300 različitih lijekova trenutno nije dostupno – samo u Njemačkoj. Većinom je dostupna alternativa, ali ne uvijek. Problem postoji širom svijeta.

I u apotekama u Njemačkoj pacijentima sve češće kažu: “Taj lijek trenutno nije dostupan”. Na popisu Saveznog instituta za lijekove i medicinska sredstva (BfArM) nalaze se lijekovi za HIV, kao i inzulin koji ljudi s dijabetesom tipa 1 moraju redovito ubrizgavati. U Njemačkoj postoje uska grla s isporukama narudžbi, ali prema BfArM-u još uvijek nema problema u opskrbi pacijenata, piše Deutsche Welle.

“Usko grlo u isporukama je prekid isporuke uobičajenog obujma za koji se očekuje da će trajati duže od dva tjedna ili značajno povećana potražnja koja se ne može adekvatno zadovoljiti”, navodi se na web-stranici tog Saveznog zavoda.

Ovdje je posebno važno postoje li alternativni preparati za terapiju i jesu li ti lijekovi trenutno na tržištu. Ali kratkoročni problemi s isporukom također predstavljaju značajan dodatni teret za apoteke, jer čak i ako su alternative dostupne, prvo ih treba pronaći i nabaviti.

Pored toga, to stvara stres pacijentima: možda su godinama uzimali isti lijek, a sada se od njih iznenada traži da pređu na drugi lijek – samo zato što tog njihovog lijeka nema na tržištu.

Sve duži popis lijekova kojih nema

Osim inzulina i lijekova protiv HIV-a, nedostaju i antibiotici, sprejevi za astmu, lijekovi protiv visokog tlaka, protiv karcinoma, protiv epilepsije, pa čak i ibuprofen i paracetamol, i tako dalje…

Pritom nisu svi aktivni sastojci u različitim lijekovima nužni za liječenje pacijenata. “Na primjer, od više od 250 izvještaja o uskim grlima u isporuci, samo 10 izvještaja se tiče aktivnih sastojaka koji su kritični za liječenje”, navodi BfArM.

Martin Scherer iz DEGAM-a, Njemačkog društva za opću i obiteljsku medicinu smatra da najvažnijih lijekova ima dovoljno, barem u Njemačkoj:

“Uska grla u isporuci nisu razlog da ja kao doktor propisujem veća pakiranja. To bi moglo biti čak i opasno, jer se osjetljive vrijednosti kao što su krvni tlak, razrjeđivanje krvi ili vrijednosti štitne žlijezde moraju redovito provjeravati kao i doza lijeka”.

Problem postoji širom svijeta

Zemlje širom svijeta su pogođene nestašicom lijekova. Koliko su ozbiljni problemi za svakog pojedinca ovisi ne samo od toga o kojoj bolesti je riječ.

Ljudi koji pate od raka ili dijabetesa, na primer, ili HIV-pozitivni pacijenti moraju hitno i redovito uzimati lijekove. Ako se tretman prekine ili čak potpuno obustavi, to može dovesti do komplikacija.

Prema British Medical Journal (BMJ), nedostatak lijeka remifentanil u Velikoj Britaniji već ima posljedice: opioid, koji u tijelu djeluje samo kratko vrijeme, koristi se pri operacijama. Ovim preparatom pacijenti se brže oporavljaju od anestezije. Tako se mogu izbjeći dugotrajni neželjeni efekti. Međutim, sada postoje problemi s isporukom.

U međuvremenu je i Vijetnam zabrinut zbog nedostatka važnog lijeka koji se koristi pri operaciji srca.

Afrika: Posebno pogođena djeca

U mnogim afričkim zemljama je situacija još puno gora. Tamo ionako postoji ozbiljan nedostatak lijekova. Situaciju dodatno otežavaju dijelom uska grla u isporuci. Prema Centru za istraživanje infektivnih bolesti Sveučilišta u Minnesoti (CIDRAP) manjka oko četiri milijuna doza cjepiva protiv rotavirusa.

Ovo posebno pogađa djecu u Keniji, Tanzaniji, Senegalu i Kamerunu. Rotavirusna infekcija izaziva dijareju kod male djece, što dovodi do dehidracije njihovog tijela. Kao rezultat toga, više od dva milijuna djece mora biti hospitalizirano svake godine.

Problem s lijekovima za HIV

HIV se liječi takozvanim antiretrovirusnim lijekovima. Do sada je to dobro funkcioniralo, barem u industrijaliziranim zemljama.

U zemlji kao što je Indija, na primjer, gdje je stopa infekcije posebno visoka, postoji mnogo manje mogućnosti liječenja. Antiretrovirusni lijekovi su jednostavno preskupi. U Njemačkoj, liječenje HIV-pacijenta godišnje košta između 20.000 i 30.000 eura.

U Indiji, međutim, mnogi ovise o besplatnim lijekovima za HIV. Iako ih ima i u privatnim apotekama, rijetko tko u toj zemlji može ih sebi priuštiti. Distribuiraju se u državnim antiretrovirusnim centrima. A ako više nema lijekova za HIV, ne mogu se opskrbiti ni privatne apoteke ni državni centri.

Lepra, ujedi zmija…

Širom svijeta postoje i brojne bolesti koje su Europljanima strane. Bez medicinskog tretmana, mnoge od njih mogu biti fatalne. Ovo uključuje, na primer, Hansenovu bolest, poznatija kao – lepra. Drugi primjer su ujedi zmija, koji nisu neuobičajeni u Indiji. Oni također mogu biti smrtonosni, ako potrebni lijekovi nisu dostupni.

Na tržištu lijekova je sve veća monopolizacija. Ako se farmaceutske firme nađu u nevolji, to može imati ozbiljne posljedice – jer često nema drugih kompanija koje bi mogle odmah nastaviti proizvodnju.

Mnogi lijekovi se proizvode u Aziji jer su tamo troškovi proizvodnje mnogo niži. Premještanje proizvodnih kapaciteta u Europu nije moguće preko noći. Globalizacija ima svoju cijenu: “U globaliziranom svijetu, farmaceutska proizvodnja također ovisi od globalnog razvoja”, kaže Scherer. “Na primer, ovisi od međunarodnih problema sa sirovinama, povećanja cijena i poteškoća u transportu, na primer iz Kine ili Indije. Osim toga, i rastući troškovi energije utječu na opskrba lijekovima.”

Mnoge okolnosti dovode do toga da proizvodnja lijekova kratkoročno stagnira ili čak mora biti zaustavljena. Odgovarajuće alternative tada često nisu dovoljne. I tako doktori i farmaceuti, farmaceutske kompanije i proizvodne kompanije moraju uvijek iznova žonglirati s postojećim resursima i nadati se da je nestašica lijekova samo kratkoročna.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Studija otkrila da glavni oblik liječenja korone ne djeluje na novu varijantu

Objavljeno

-

By

Terapije koje se koriste u liječenju infekcije covidom-19 uvelike su povećale izglede za preživljavanjem pacijenata od početka pandemije, no istraživači smatraju da ključan oblik terapije u prevenciji i liječenju bolesti – monoklonskim antitijelima, neće djelovati protiv zaraze novom podvarijantom, omikronom BQ.1.1.

Omikron BQ.1.1, koji uz podvarijantu BQ.1 sada čini većinu infekcija u Sjedinjenim Državama i brzo se širi i u ostalim zemljama, otporan je na trenutačno odobrene terapije antitijelima, kažu znanstvenici istraživačkog instituta pri Njemačkom centru za primate.

Analiza je u studenome objavljena u znanstvenom časopisu The Lancet Infectious Diseases, a njezini tvorci pozivaju liječnike da se više ne oslanjaju isključivo na liječenje antitijelima u područjima u kojima je podvarijanta BQ.1.1 vrlo raširena.

Kada liječe visokorizične pacijente zaražene koronavirusom liječnici bi trebali razmotriti uvođenje ostalih lijekova poput paxlovida, rekao je voditelj studije Markus Hoffmann.

Istraživači vjeruju i da će u novim okolnostima trebati razviti nove terapije antitijelima kako bi se uspio održati zdravstveni arsenal namijenjen borbi protiv teških slučajeva covida-19.

U laboratorijskim testovima na kulturama stanica istraživači su otkrili da se podvarijanta BQ.1.1 ne uspijeva neutralizirati pojedinačnim antitijelima niti koktelima antitijela.

Podsjećaju da je BQ.1.1 najnovija podvarijanta Sars-CoVa-2, koja pokazuje otpornost na postojeće metode liječenja zaraze koronavirusom.

Pojasnili su da je uzrok rezistencije mutacija takozvanog spike proteina koronavirusa.

“S obzirom na to da raste otpornost na varijante Sars-CoVa-2, nužno je pribjeći razvoju novih načina liječenja antitijelima koja su posebno prilagođena cirkulirajućim i budućim varijantama virusa“, kazao je Stefan Pöhlmann, voditelj Odjela za biologiju zaraznih bolesti Centra za primate.

 
Nastavi čitati

Svijet

WHO ‘rebrandirao’ majmunske boginje, dali im novo ime

Objavljeno

-

By

Svjetska zdravstvena organizacija u ponedjeljak je izvijestila da će početi koristiti novi izraz ‘mpox’ kao sinonim za majmunske boginje te je i ostale pozvala da slijede primjer nakon pritužbi po kojima je aktualni naziv bolesti rasistički i stigmatizirajući.

“Oba naziva istodobno će se koristiti u razdoblju od godinu dana, a izraz ‘majmunske boginje’ postupno će se izbacivati iz upotrebe”, objavio je WHO.

Organizacija je početkom godine pokrenula javne konzultacije s ciljem pronalaska novog naziva za bolest.

Jedan od popularnijih prijedloga bio je naziv ‘mpox’ ili ‘Mpox’, koji je predložila organizacija za zdravlje muškaraca RÉZO.

Njezin ravnatelj svojedobno je kazao da je uklanjanje slika majmuna pridonijelo da ljudi ozbiljno shvate hitnu zdravstvenu situaciju.

Bilo je i apsurdnih naziva poput ‘Poxy McPoxface’ koji je aludirao na Boaty McBoatface, naziv koji je zamalo nadjenut britanskome brodu za polarna istraživanja nakon javnog glasanja.

Majmunske boginje otkrivene su 1958. i nazvane su po prvim životinjama – majmunima, kod kojih su se pojavili simptomi. Do ove godine su se uglavnom širile u grupi zemalja zapadne i središnje Afrike.

No od početka godine, po podacima WHO-a 110 zemalja u svijetu prijavilo je oko 80.000 potvrđenih slučajeva bolesti i 55 smrtnih slučajeva.,

 
Nastavi čitati

Svijet

Zbog poskupljenja hrane na Mediteranu bi mogli izbiti nemiri

Objavljeno

-

By

Izvor: Pexels / Photo by Markus Spiske

Nastavi li se poskupljenje hrane i energenata mogli bi izbiti nemiri na jugu i istoku Mediterana gdje je prije deset godina erumpirala serija političkih ustanaka poznatih kao „Arapsko proljeće“, upozorio je čelnik Unije za Mediteran.

„Problem je vrlo ozbiljan. Zemlje južnog i istočnog Mediterana su uvoznici osnovnih prehrambenih namirnica, posebno žitarica. Neke su 90 postotno ovisne o njihovom uvozu“, rekao je Nasser Kamel, glavni tajnik Unije za Mediteran, u razgovoru za Hinu.

Pad isporuka žitarica iz sukobljenih Ukrajine i Rusije, vodećih svjetskih izvoznika, lansirao je cijene hrane u zemljama poput Maroka, Alžira, Tunisa, Libije, Egipta i Libanona.

„Porast cijena je bio ogroman. No nakon dogovora o slobodnom prolazu brodova s ukrajinskim žitom kroz Crno more cijena se vratila na prihvatljivu razinu“, kaže Kamel u sjedištu Unije za Mediteran u Barceloni.

Ta organizacija s 43 zemlje u četvrtak je održala forum u čijem je zaključku navela da je prekid isporuka hrane pogoršao već tešku socijalno-gospodarsku situaciju uzrokovanu pandemijom koronavirusa.

“Da, postoji rizik od političkih nemira. Vidimo uostalom i u zapadnoj Europi, doduše bez nasilja, ogorčenje građana što utječe i na rezultate izbora”, napominje Kamel.

Egipat uvozi 50 posto hrane a s obzirom na 107 milijuna stanovnika najveći je svjetski uvoznik žitarica, kaže diplomat Kamel, rođen u toj zemlji na sjeveru Afrike.

U Tunisu, zemlji od kuda je 2011. krenulo „Arapsko proljeće“, građani se suočavaju s nestašicama mlijeka, šećera, maslaca i brašna. Posebno je teško naći mlijeko za bebe.

„Svaki mjesec nešto novo nedostaje pa su ljudi nezadovoljni“, kaže Raouia Kheder, novinarka tuniskog radija RTCI.

„Cijene i nezaposlenost rastu a predsjednik, koji još uživa veliku potporu, nije objasnio kako riješiti situaciju pa se ljudi osjećaju nesigurno“, dodaje.

U Tunisu se 17. prosinca održavaju parlamentarni izbori, a opozicija organizira manje prosvjede nastojeći izvući ljude na ulicu.

„Moglo bi se dogoditi nešto veliko prije izbora“, kaže Kheder.

Hrana kao oružje

U posebnu pažnju pridaje svom južnom susjedstvu pa je paralelno sa 7. ministarskim sastankom Unije za Mediteran u Barceloni održan 3. sastanak ministara vanjskih poslova u formatu EU-Južno susjedstvo.

Raspravu su obilježile teme prevladavanja prehrambene i energetske nesigurnosti“, kaže Nives Malenica, hrvatska veleposlanica u Madridu koja je sudjelovala na sastanku.

Ukazala je na moguće korištenje hrvatskih luka i brodova u opskrbi žitom i umjetnim gnojivom država s najvećom oskudicom, osobito u Africi. U Barceloni je istaknula i „važnost jačanja strateške autonomije u energetskom i prehrambenom sektoru“.

Politolog Anđelko Milardović, voditelj Instituta za europske i globalizacijske studije (IEGS), kaže da se hrana i energenti koriste kao oružje u trenutnom geopolitičkom ratu.

„Bude li trgovina hranom blokirana to će potaknuti migracije prema Europi. Istovremeno bi uništenje energetskih postrojenja u Ukrajini moglo potaknuti tamošnje ljude da odu na toplije mjesto, u EU“, objašnjava Milardović.

Premijeri devet europskih mediteranskih zemalja okupljenih u klub MED 9 sastat će se 9. prosinca u španjolskom gradu Alicanteu gdje će razgovarati o poskupljenju hrane i migraciji morem prema EU-u. Ondje bi trebao biti i hrvatski premijer Andrej Plenković.

„Hrvatska bi trebala prihvatiti ovaj tip iskustva te smanjiti ovisnost o uvozu hrane. Vlada treba napraviti preokret u svojoj poljoprivrednoj politici“, kaže Milardović koji će u svibnju u Šibeniku organizirati 3. Mediteranski poljoprivredni forum (AGROMED).

Klimatske promjene prijetnja Mediteranu

„To bi bila politika nacionalne sigurnosti. Ovo sada je politika nacionalne nesigurnosti. Imaš potencijale, a ne stavljaš ih u funkciju“, dodaje.

Smatra da je u Hrvatskoj uvoznički poljoprivredni lobi jači od ministarstva poljoprivrede, no da se dio stanovnika suočen s poskupljenjima okrenuo vlastitim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG).

U Uniji za Mediteran kažu da bi klimatske promjena mogle podići razinu mora, a ono nanijeti sol na dosad plodna kopnena zemljišta, čime bi se i europske zemlje mogle suočiti s prehrambenim poteškoćama.

„Zemlje sjevernog Mediterana bi trebale više i ravnomjernije proizvoditi hranu kako na tržištu ne bi dolazilo do kriza, a koje posljedično ugrožavaju sigurnost opskrbe hranom na jugu Mediterana“, kaže Kamel.

U ponedjeljak, 28. studenog, obilježava se Dan Mediterana. Na taj datum je 1995. godine u Barceloni dogovorena suradnja sjevera i juga Mediterana.

„Kada je riječ o energiji Jug je ekstremno bogat suncem i vjetrom pa bi mogao opskrbljivati energijom čitavu Europu bude li se ulagalo u tehnologiju. No kada je riječ o poljoprivredi situacija je kompliciranija“, dodaje čelnik Unije za Mediteran.

Kako bi jug Mediterana prestao biti ovisan o uvozu mora riješiti problem nedostatka vode i inovacija. Mora pronaći usjeve koji mogu opstati s manje vode i oduprijeti se ekstremnim uvjetima zbog klimatskih promjena.

„To je moguće. Neke studije ukazuju na optimistične rezultate, ali su potrebna veća ulaganja“, zaključuje Kamel.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu