Hrvatska
“PUTEVIMA BOKELJSKIH HRVATA” Hrvatsko – crnogorski međunarodni projekt predstavljen u europskom parlamentu
Međunarodni kulturno – edukativni projekt „Putevima bokeljskih Hrvata” predstavljen je u Europskom parlamentu u okviru Konferencije o baštini bokeljskih Hrvata. Veliko je ovo priznanje za tim projekta koji posljednjih pet godina radi na kulturnoj suradnji, promociji suživota i dobrosusjedskih odnosa Hrvatske i Crne Gore.
“Projekt je započeo u Tivtu 2016. godine na inicijativu Tonija Dabinovića te se odvija pod pokroviteljstvom Predsjednika Hrvatske i Predsjednika Crne Gore. Povodom pete godišnjice projekta, tiskana je slikovnica Putevima malog Karla, priča koja povezuje mlade generacije dviju zemalja. Važno je reći da u Hrvatskoj živi oko 10 000 Hrvata iz Boke kotorske.” – napomenula je u EU parlamentu ambasadorica projekta Sanja Putica i dodala: “Zahvalni smo zastupnici Glavak na organizaciji ovako važne konferencije, čija su pitanja itekako aktualan u ovom trenutku!”
Ovo predstavljanje održalo se u organizaciji zastupnice u Europskom parlamentu Sunčane Glavak koja je istaknula: „Kroz članstva u međunarodnim organizacijama, a prvenstveno hrvatskom članstvu u Europskoj uniji, naša tradicija i običaji profilirali su se kao neizostavan dio europskih civilizacijskih dostignuća. Uvjerena sam kako će kroz pristupne pregovore i Crna Gora potvrditi da joj je politički, geografski i kulturološki mjesto u europskoj obitelji. Pri tome će joj Republika Hrvatska, kao i dosada, nastaviti pružati podršku i pomoć!“
Projekt „Putevima bokeljskih Hrvata“ već priprema nove suradnje i aktivnosti, tako će uskoro biti izdan nastavak spomenute slikovnice. Početkom lipnja u Crnoj Gori nas očekuje veliki sportski spektakl koji će naglasiti važnost bokeljskih sportaša. On će biti popraćen i izložbom fotografija koja će nakon Kotora biti predstavljena i u Zagrebu.
Cjelokupnoj konferenciji o baštini bokeljskih Hrvata nazočili su potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, Mitar Đurović iz Misije Crne Gore pri EU-u te Tena Mišetić, članica Kabineta predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen. U delegaciji bokeljskih Hrvata, uz Sanju Puticu, u Bruxellesu su bili i Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća, Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatske građanske inicijative i ministar u Vladi Crne Gore i prof. dr. sc. Vanda Babić Galić, savjetnica za manjine ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana.
Projekt „Putevima bokeljskih Hrvata“ i u petoj se godini održava se pod pokroviteljstvima Predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića te Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića. Partneri projekta su Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore te Zajednica bokeljskih Hrvata.
Hrvatska
Karta koja je privukla pozornost: “Hrvatska je turistička supersila EU”
Hrvatska se na toj karti ističe s impresivnih 532 posto, što je višestruko iznad europskog prosjeka od oko 17 posto
Na Facebook stranici World GeoDemo, poznatoj po objavama zanimljivih geografskih karata, demografskih usporedbi i statistika o Europi i svijetu, nedavno se pojavila karta koja je brzo privukla veliku pozornost na društvenim mrežama. Objavu su posebno dijelili korisnici iz Hrvatske jer pokazuje koliko se naša zemlja ističe u jednom segmentu – turizmu.
Riječ je o karti Europe s naslovom “Godišnji turistički dolasci prema postotku broja stanovnika” (“Annual Tourists Arrivals as a Percentage of Population”), koja prikazuje koliki je omjer godišnjih turističkih dolazaka u odnosu na broj stanovnika pojedine države. Zemlje su označene plavim nijansama, a uz svaku je istaknut postotak koji pokazuje koliko puta broj turista premašuje broj stanovnika, prenosi Večernji list.
Hrvatska se na toj karti ističe s impresivnih 532 posto, što je višestruko iznad europskog prosjeka od oko 17 posto. Drugim riječima, broj turističkih dolazaka u Hrvatskoj više je od pet puta veći od ukupnog broja stanovnika. U usporedbi s time, mnoge druge europske države imaju znatno niže vrijednosti. Primjerice, Island oko 254 posto, Malta oko 338 posto, dok velike zemlje poput Njemačke ili Francuske ostaju osjetno niže kada se gleda odnos prema broju stanovnika.
U opisu objave stoji i kratka poruka: “Hrvatska je turistička supersila EU. Bravo!” Podaci na kojima se karta temelji odnose se na posljednje godine, a dolaze iz izvora poput Eurostata, UNWTO-a i nacionalnih statističkih institucija. U Hrvatskoj je turistički intenzitet doista iznimno visok. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i sustava eVisitor za 2025. godinu, u komercijalnom smještaju ostvareno je oko 20,7 milijuna dolazaka turista, od čega 17,6 milijuna stranih gostiju, te oko 94,8 milijuna noćenja. Ako se uključi i nekomercijalni te nautički smještaj, pojedine procjene govore o čak 21,8 milijuna dolazaka i više od 110 milijuna noćenja.
S obzirom na to da Hrvatska ima približno 3,85 do 3,9 milijuna stanovnika, broj dolazaka turista doseže oko 530 do 570 posto populacije. To znači da na svakog stanovnika dolazi više od pet turista godišnje. Kada se promatra broj noćenja, riječ je o više od 24 noćenja po stanovniku, čime Hrvatska već godinama drži sam vrh Europske unije prema tom pokazatelju.
Razlog tako visokog turističkog intenziteta dijelom leži u činjenici da je većina turizma koncentrirana na relativno uskom obalnom području i otocima. Na Jadranu se ostvaruje više od 95 posto ukupnih noćenja, dok na tom prostoru živi znatno manje od polovice stanovništva zemlje. U pojedinim statistikama navodi se da je na obali zabilježeno više od 100 milijuna noćenja godišnje, što dodatno povećava lokalni pritisak tijekom turističke sezone.
Hrvatska
PROGNOZA / Pred nama je pravi proljetni tjedan: Temperatura će ići i do 20 Celzijevih stupnjeva
Novi tjedan počinje uz mnoštvo oblaka, a na Jadranu je ponegdje zabilježeno i vrlo malo kišice. Jutro je zbog oblaka toplije od prethodnih, osobito na kopnu gdje nakon dugo vremena nema minusa.
U nastavku dana izmjena oblaka i sunčanih razdoblja. Najviše oblaka očekujemo na sjevernom Jadranu i u gorskom dijelu zemlje gdje je i najveća mogućnost za malo kiše ili kraći pljusak.
U nizinskim kopnenim predjelima i na jugu Jadrana dan će proći većinski suho. Vjetar slab, duž obale mjestimice umjereno jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura uglavnom od 13 do 18 Celzijevih stupnjeva.
Sutra ujutro mjestimice magla, a tijekom dana djelomično sunčano i toplo. Samo ponegdje može pasti malo tople proljetne kišice ili kakav kraći lokalni pljusak. Temperatura zraka se neće bitnije mijenjati pa danju ostajemo između 14 i 19 Celzijevih stupnjeva.
Slično vrijeme i u srijedu pa ostaje podjednako toplo, a mogućnost za pokoji proljetni pljusak postoji u popodnevnim satima u kopnenim krajevima.
Čini se da će i druga polovica tjedna prolaziti u pravom proljetnom ozračju. Većinom suho uz puno sunca i dnevne topline. Noći i jutra svježi, a danju će temperatura biti većinom između 15 i 20 Celzijevih stupnjeva.
Hrvatska
Ministarstvo vanjskih poslova poslalo upozorenje svim hrvatskim državljanima: Nove preporuke za putovanja
Eskalacija situacije na Bliskom istoku nakon napada Izraela i SAD-a na Iran poremetila je i svjetske prometne pravce. Većina zrakoplovnih kompanija izbjegava cijelo područje, a mnoge države u okolici Irana zatvorile su i zračni prostor
“Zbog eskalacije sigurnosne situacije na Bliskom istoku, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske poziva hrvatske državljane na pojačan oprez i pravodobno informiranje prije putovanja. Aktualne preporuke i upozorenja dostupne su na Konzularnom portalu. Ministarstvo kontinuirano prati situaciju i prema potrebi ažurira informacije”, objavili su na X-u.
MVEP je već izmjenio preporuke za niz država. Tako se u slučaju Bahreina, preporučuje izbjegavanje svih putovanja u tu državu, piše tportal.
“Zbog aktualnih sigurnosnih napetosti povezanih sa situacijom u Iranu te mogućnosti daljnje eskalacije sukoba u regiji, hrvatskim državljanima koji se nalaze u zemljama Zaljeva ili planiraju putovanje u ovu regiju preporučuje se pojačan oprez. Putnike se poziva da redovito prate službene upute i obavijesti lokalnih vlasti, kao i preporuke nadležnih tijela Republike Hrvatske, radi pravodobnog informiranja i prilagodbe vlastitih planova. Također se preporučuje praćenje obavijesti zrakoplovnih prijevoznika zbog mogućih izmjena letova ili ograničenja u zračnom prometu koja mogu nastati uslijed pogoršanja sigurnosne situacije u regiji”, stoji u preporuci ministarstva.
Slična preporuka MVEP-a vrijedi i za Irak, Jordan, Kuvajt, Katar, Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate.
MVEP je izmijenio i preporuke za Libanon, gdje se također preporuča izbjegavanje svih putovanja u tu državu. U svjetlu najnovijeg pogoršanja sigurnosne situacije u Libanonu i susjednim zemljama Ministarstvo vanjskih i europskih poslova poziva hrvatske državljane da napuste Libanon.
Preporuča se i izbjegavanje svih putovanja u Oman, Iranu susjednu ržavu, koja doduše nije meta iranskih napada.
“Zbog aktualne sigurnosne situacije preporučuje se odgađanje putovanja u Oman do daljnjega. Svim hrvatskim državljanima u Omanu preporučamo da do daljnjega ostanu u svojim domovima ili drugom sigurnom zatvorenom prostoru te ograniče kretanje. Veleposlantvo RH u Katru prati razvoj situacije i u redovitom je kontaktu s nadležnim omanskim tijelima. Preporučamo praćenje službenih obavijesti lokalnih vlasti i postupanje u skladu s njihovim uputama”, poručuju iz MVEP-a.
Kada je u pitanju Izrael, preporuka je izbjegavati sva putovanja u tu zemlju.
“Obzirom na opetovane najave SAD-a (i Izraela) o intervenciji na Iran, koje uključuju i mogućnost vojne intervencije odnosno međusobnih masovnih raketiranja između Izraela i Irana, opća sigurnosna situacija je izrazito nepredvidljiva, s mogućim naglim promjenama. Izraelska vlada je proglasila najviši stupanj rizika sigurnosne ugroze na nacionalnoj razini. Djelomice su ukinuti letovi između EU i Izraela te su mogući daljnji poremećaji zračnog prometa. Također, u slučaju raketnih udara izlasci kopnenim putem su ograničeni i sigurnosno iznimno rizični. Vojne intervencije IDF-a u Gazi i Libanonu se nastavljaju. Ulasci u Pojas Gaze iz Izraela nisu mogući, a prelasci prema Zapadnoj obali su zbog ratnog stanja otežani i ograničeni. Dodatno, postoji rizik od terorističkih napada posebno na graničnoj liniji sa Zapadnom obalom i gradu Jeruzalemu”, pobrojali su u ministarstvu.
Što se tiče Irana, MVEP poziva sve hrvatske državljane da napuste tu zemlju, a one koji planiraju putovati tamo, da odustanu od putovanja. Kao što smo pisali ranije, procjena je da su u Iranu nalazi desetak hrvatskih državljana.
“Zbog pogoršanja sigurnosne situacije u Iranu Ministarstvo vanjskih i europskih poslova poziva hrvatske državljane da napuste zemlju. Hrvatski državljani koji se nalaze u Iranu i trebaju pomoć u napuštanju zemlje mogu se obratiti Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Teheranu ili Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.
Pružanje konzularne pomoći u slučaju dodatnog pogoršanja sigurnosne situacije bit će otežano. Molimo sve hrvatske državljane koji dulje borave, kao i one koji se trenutačno nalaze na području IR Iran da nam dostave svoje kontakt-podatke na e-mail adresu Veleposlanstva RH u Teheranu: konzteh@mvep.hr. U slučaju hitnosti molimo kontaktirati Veleposlanstvo RH u Teheranu na dežurni broj telefona za državljane RH: +98 912 815 4587″, stoji u napomeni MVEP-a.






