Hrvatska
NE MIJENJAJTE SVE KUNE! Ove će kovanice vrijediti bogatstvo nakon uvođenja eura
Kovanica od 25 kuna s motivom Pelješkog mosta postala je prava senzacija u Hrvatskoj. Pomamu za prigodnim kovanicama potaknuo je domoljubni zanos, ali i moguća zarada na kolekcionarskoj vrijednosti. Uvođenjem eura i povlačenjem kuna iz optjecaja numizmatički potencijal dobivaju i ostale hrvatske kovanice. Stručnjak za numizmatiku Zlatko Viščević otkriva koje bi primjerke bilo dobro sačuvati za budućnost.
Prve kovanice kuna puštene su u optjecaj 1994., s time da su na sebi imale godinu izdanja 1993., a zadnje nose 2022. godinu, posljednju prije uvođenja eura.
Na kovanicama kuna i lipa nalazi se godina izdanja prikazana na naličju, ispod glavnog motiva. Kovanice od pet lipa do pet kuna izdavane su i puštane u optjecaj svake godine, a u izdavanju kovanica od jedne i dvije lipe postoje određeni prekidi. One određenih godina nisu puštane u optjecaj, nego su samo izrađivane za potrebe setova (kompleta) i to u vrlo malim količinama.
U određenim godinama izdavane su i prigodne kovanice od jedne lipe do pet kuna posvećene raznim događajima i obljetnicama. Kovanice od 25 kuna prvi put pojavile su se 1997. i od onda do danas izdavane su s prekidima. Nekih godina su izdavane, a nekih ne.
Što je važno za kompletiranje zbirke?
Kada se još uzme u obzir široka apoenska struktura od devet apoena te tome pridodaju prigodna izdanja i kovanice od 25 kuna, dolazimo do velikog broja kovanica koje se mogu skupiti i onda oformiti kompletna zbirka optjecajnog novca Hrvatske.
Tako velik broj kovanica čini kune i lipe pogodnima za skupljanje i zanimljivima za kolekcionare. Kako bi se kompletirala takva zbirka, potrebno je skupiti sve kovanice kuna i lipa, i to sva izdana godišta.
Najvažniji čimbenik prilikom određivanja vrijednosti starog novca njegova je rijetkost. Stoga je važno znati količine kovanica kuna i lipa puštenih u optjecaj u pojedinim godinama. U pravilu se kovanice puštaju u optjecaj svake godine, ali količine se razlikuju od godine do godine. Rijetka godišta uvijek su zanimljiva za kolekcionare jer im obično nedostaju u zbirkama. Od rjeđih godišta neka se pronalaze lakše, a neka dosta teško.
Kada se radi o godištu koje je puno rjeđe u odnosu na ostale godine, govori se o tzv. ključnoj godini. To su kovanice s određenim godinama koje je uglavnom najteže pronaći i koje su “ključ” za kompletiranje kolekcije.
“Kad govorimo o kovanicama kuna i lipa, općenito se može reći da su neparne godine češće od parnih. Kovanice s latinskim natpisima otkovane su uglavnom u manjim količinama od onih s hrvatskim natpisima. Tako da kolekcionari uvijek spremaju ove kovanice s latinskim natpisima jer ih je uglavnom manje od onih s hrvatskim natpisima. To se može uzeti kao neko opće pravilo, međutim svaki apoen kuna i lipa ima neke svoje specifičnosti”, naglašava Zlatko Viščević, glavni urednik portala numizmatika.net.
Kovanice od jedne lipe
Najmanje kovanica od jedne lipe otkovano je 2021., samo 6000 primjeraka. Kovanice s godinama 2011. i 2013. nisu ni puštene u optjecaj, nego su izdane samo u setovima, odnosno kompletima. Tako da ih je nemoguće pronaći u optjecaju.
Iako su kovanice od jedne lipe slabo ili nikako zastupljene, još uvijek ih je moguće nekako pronaći. Posebno trebate obratiti pažnju na kovanice iz 2019. i 2021. One s godinom 2019., iako službeno otkovane u količini od 15 milijuna primjeraka, puštene su u optjecaj u vrlo maloj količini, tako da ih je vrlo teško pronaći.
Ako ih pronađete, svakako ih spremite. Onih s godinom 2021. otkovano je samo 6000, što je izrazito mala količina. Tako da se ove kovanice mogu smatrati rijetkima kada ih usporedimo s ostalim optjecajnim kovanicama kuna i lipa.
Kovanice od jedne lipe s latinskim natpisom, odnosno one s parnim godinama, uglavnom su nešto rjeđe od ovih s neparnim godinama. Važno je znati da kovanice iz 2010., 2012., 2014., 2016. i 2018. nisu ni puštane u optjecaj. Kovanice od jedne lipe s tim godinama postoje samo u setovima, odnosno kompletima. Od njih svakako treba izdvojiti 1996. jer se teže nalazi u odnosu na ostale godine.
Za kovanice od jedne lipe postoji prigodno izdanje, FAO, i ono je otkovano u milijun primjeraka. U odnosu na duga prigodna izdanja, ova kovanica se češće nalazi, ali ju je ipak dobro spremiti ako naletite na nju.
Kovanice od dvije lipe
I kovanice od dvije lipe slabo su zastupljene u optjecaju. Od onih s hrvatskim natpisom iz neparnih godina najmanje ih je izdano 2021., svega 4000 primjeraka. Kovanice s godinama 2011. i 2013. nisu ni puštane u optjecaj, nego su izdane samo u setovima.
Kao i kod kovanica od jedne lipe, treba obratiti pažnju na godišta 2019. i 2021. Kovanice od dvije lipe s godinom 2019., iako službeno otkovane u količini od 13 milijuna primjeraka, puštene su u optjecaj u vrlo maloj količini, tako da ih je teško pronaći.
Kovanice od dvije lipe s latinskim natpisom (parne godine) nešto su rjeđe od onih s neparnim godinama. U većini slučajeva izdane su u emisijama od dva milijuna primjeraka godišnje. No 2010., 2012., 2014., 2016. i 2018. nisu ni puštane u optjecaj, već postoje samo u kompletima. Od ovih kovanica svakako treba izdvojiti dvije godine koje se teže nalaze, a to su 1996. i 2000.
Kovanice od dvije lipe imaju i prigodno izdanje – Olimpijske igre u Atlanti. Ono je otkovano u milijun primjeraka, ali se nešto teže nalazi. Tako da je dobro spremiti ovu kovanicu ako je pronađete.
Kovanice od pet lipa
Kovanice od pet lipa nešto su bolje zastupljene u odnosu na dva manja apoena. Uglavnom, ove kovanice nije teško pronaći, tako da kolekcionari vrlo brzo popune svoje zbirke godinama koje im nedostaju. Međutim kod kovanica od pet lipa uvijek je problem kvaliteta, tj. očuvanost. Presvučene su naime mesingom i kao takve vrlo brzo i ružno oksidiraju, tako da ih je malo teže pronaći savršeno očuvane, osobito starija godišta.
Nešto teže nalaze se godišta 1994., 1996, 2004. i 2022., a osobito ih je teško naći u savršenom stanju.
Kovanice od pet lipa imaju i prigodno izdanje za Olimpijske igre u Atlanti. Ono je otkovano u 900.000 primjeraka i teže se nalazi. Ukoliko pronađete takav primjerak, spremite ga, osobito ako je dobro očuvan.
Kovanice od 10 lipa
Kovanica od 10 lipa s hrvatskim natpisom (neparne godine) ima jako puno u optjecaju. Lako se pronalaze, samo je problem pronaći starija godišta dobre kvalitete. Teško je pronaći godinu 2019. jer je mali broj njih pušten u optjecaj.
Kovanice od 10 lipa s latinskim natpisima (parne godine) nešto su rjeđe. Od ovih kovanica treba izdvojiti godine koje se teže nalaze, a to su: 1994., 1996. i 1998.
Kovanice od 10 lipa imaju i prigodno izdanje – Ujedinjene narode. Ono je otkovano u 900.000 primjeraka i teže se nalazi. Ukoliko pronađete takav primjerak, spremite ga, osobito ako je dobro očuvan.
Kovanice od 20 lipa
Kovanice od 20 lipa česte su u optjecaju i ima ih puno, osobito onih s hrvatskim natpisima i neparnom godinom. Stoga se lako pronalaze, a zbog svoje legure uglavnom su dobro očuvane.
Kod ovih kovanica treba izdvojiti godine koje se teže nalaze, a to su 2002. i 2016. Postoji mogućnost da su u optjecaj puštene manje količine od službenih brojki.
Za kovanice od 20 lipa postoji i prigodno izdanje – FAO. Ono je otkovano u milijun primjeraka. U odnosu na duga prigodna izdanja, ova kovanica se češće nalazi.
Kovanice od 50 lipa
Kovanice od 50 lipa s hrvatskim natpisima i neparnim godinama uglavnom su dobro zastupljene, no godišta 1997., 1999. i 2021. malo se teže pronalaze, pa ih je dobro sačuvati.
Od kovanica od 50 lipa s latinskim natpisima (parne godine) treba izdvojiti godinu 1994. jer se teže pronalazi. Kod ovih kovanica iz 1994. dio njih dolazi sa zakrenutim naličjem u odnosu na lice, pa je dobro obratiti pažnju i na to.
Postoji i prigodno izdanje povodom Europskog nogometnog prvenstva. Ono je otkovano u 900.000 primjeraka i nešto se lakše pronalazi u odnosu na druga prigodna izdanja.
Kovanice od jedne kune
Kovanice od jedne kune prisutne su u optjecaju u velikom broju. Osobito one s hrvatskim natpisima i neparnim godinama. Česta godišta se lako pronalaze, a legura je takva da se relativno brzo istroši, tako da je teško pronaći starija godišta u savršenom stanju. Godište 2003. teže se pronalazi, a 2021. je nešto lakše pronaći.
Od kovanica od jedne kune s latinskim natpisima teže se pronalaze one iz 2000. i 2002. Postoje četiri prigodna izdanja ovih kovanica (Olimpijske igre u Atlanti, peta obljetnica kune, 10. obljetnica kune, 20. obljetnica kune), a česta su i lako se nalaze.
Kovanice od dvije kune
Kovanice od dvije kune dobro su zastupljene, a najteže je naći starija godišta u savršenom stanju. Godište 1997. se teže pronalazi, a tu je i 2021., za koje se čini da je teško doći do njega. Od kovanica s parnim godinama teže se pronalaze one iz 2002.
Postoji jedno prigodno izdanje – FAO. Bez obzira na malu emisiju, ova kovanica se češće pronalazi ako je usporedimo s ostalim prigodnim izdanjima drugih apoena. Malo je teže naći savršeno očuvane primjerke.
Kovanice od pet kuna
Kovanice od pet kuna relativno su dobro zastupljene, osobito one s hrvatskim natpisima i neparnim godinama. Općenito teže je naći starija godišta u savršenom stanju, a posebno obratite pažnju na 1997. Manjak je i kovanica iz 2021. pa ako ih imate, svakako ih sačuvajte.
Od kovanica s latinskim natpisima (parne godine) najteže je pronaći one iz 2006. godine. Postoji prigodno izdanje ovih kovanica posvećeno Senjskom glagoljskom misalu. Ono je otkovano u milijun primjeraka i relativno se lako pronalazi, a malo je teže pronaći savršeno očuvane primjerke.
Kovanice od 25 kuna
Kovanice od 25 kuna, iako dobro zamišljene, nisu baš zaživjele u optjecaju. Međutim oduševile su kolekcionare i numizmatičare te ih rado skupljaju.
Ove kovanice su uglavnom razgrabili kolekcionari, tako da je numizmatičko tržište dobro opskrbljeno njima. Malo teže je pronaći izdanja iz 2010. i 2017., ali u principu ih ima u stalnoj ponudi po nešto većim cijenama od uobičajenih.
Jedina kovanica od 25 kuna koja otežava kompletiranje kolekcije je ona iz 2022. s Pelješkim mostom, za kojom postoji velika potražnja i izvan numizmatičkih krugova.
Kako vrijeme prolazi, vrijednost raste
Budući da su kune i lipe još uvijek dostupne, ova rjeđa godišta nisu nešto naročito skupa. Međutim to je sadašnje stanje stvari. Kad prođe nekoliko godina od uvođenja eura, situacija će izgledati daleko drukčije.
“U numizmatici je često prisutan psihološki moment: kad nečeg ima – nitko neće, kad nema – svi hoće. Tako će biti i u ovom slučaju. Pravi interes kolekcionara za kunama i lipama nastat će tek nakon što već nekoliko godina budemo koristili euro i kad kod ljudi proradi nostalgija ‘za dobrim starim’ kunama i lipama”, ističe Viščević.
I na kraju još jednom valja istaknuti staro pravilo. Najbolje je spremati što bolje očuvane primjerke, jer što je bolja očuvanost, to kovanica više vrijedi. Najviše vrijede savršeno očuvani primjerci, tj. oni koji nisu ni bili u optjecaju. Oni na sebi nemaju nikakve tragove rukovanja, pa čak ni otiske prstiju, prenosi tportal.
Hrvatska
Prosječna hrvatska obitelj svaki mjesec treba gotovo 500 eura samo za osnovne potrepštine
Temeljna košarica za četveročlanu obitelj, koja uključuje prehranu i osnovnu higijenu, u studenom je na nacionalnoj razini stajala prosječnih 486,07 eura te je bila za 2,51 euro skuplja u odnosu na listopad, pri čemu po skupoći prednjači Požeško-slavonska županija, pokazuje mjesečno istraživanje portala za usporedbu cijena koliko.hr. Istraživanje jeprovedeno u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP), a pokazalo je da su se, nakon blagog popuštanja u listopadu, cijene vratile na rujansku razinu.
Drugi mjesec zaredom najskuplja “košarica za preživljavanje” je bila u Požeško-slavonskoj županiji te je stajala 495,55 eura. Istovremeno, najjeftinija je bila u Sisačko-moslavačkoj županiji, 477,39 eura. Druga najskuplja košarica je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, 494,58 eura, a treća u Gradu Zagrebu, 491,06 eura. S druge strane, nakon Sisačko-moslavačke, najjeftinija košarica za četveročlanu obitelj je u Koprivničko-križevačkoj županiji, 478,19 eura, a slijedi je Virovitičko-podravska s 478,78 eura.
Slično je i kod tročlanih obitelji, pa tako nacionalni prosjek temeljne košarice iznosi 386,33 eura, što je 2,04 eura više no u listopadu. Najskuplja ostaje Požeško-slavonska županija s košaricom koja je stajala 393,95 eura, a najpovoljnija Sisačko-moslavačka s 379,68 eura.
Samački život najskuplji
Samački život i dalje je najskuplji pa je temeljna košarica u studenom samca koštala 250,31 euro, uz skok za 1,61 euro na mjesečnoj razini. I tu je najskuplja Požeško-slavonska županija s cijenom od 255,91 eura, dok je najjeftinija Koprivničko-križevačka županija u kojoj se ta košarica mogla kupiti za 245,69 eura.
Temeljna košarica sadrži 51 artikl i pokriva skromne, ali uravnotežene mjesečne potrebe kućanstva. U njoj su osnovne namirnice poput kruha, brašna, tjestenine, riže, krumpira, voća, povrća, mesa, jeftinije ribe, mliječnih proizvoda i začina te sredstva za osobnu i kućansku higijenu kao što su sapun, šampon, deterdžent i toaletni papir. Količine su prilagođene stvarnim minimalnim potrebama, bez raskoši i viškova i zato se ova košarica naziva “košaricom za preživljavanje”. Prednost se daje domaćim proizvodima koji su dostupni u većini trgovačkih lanaca, pojašnjavaju s portala.
Pritom, cijene po županijama izračunate su kao prosjek kontinuiranog praćenja maloprodajnih cjenika koje su trgovački lanci dužni svakodnevno objavljivati prema Vladinoj odluci od 2. svibnja ove godine. Cijena nacionalne košarice predstavlja prosjek županijskih vrijednosti i daje najtočniji prikaz troškova prehrane i higijene u Hrvatskoj.
Umirovljenici samci si mogu priuštiti samo pola košarice
Portal je izračunao i cijenu standardne košarice, koja uključuje širi izbor prehrambenih i higijenskih proizvoda, njih ukupno 77, te odražava stvarne potrošačke navike hrvatskih obitelji. U studenom je njezina cijena za četveročlanu obitelj dosegla 721,34 eura, 2,44 eura više no u listopadu, za tročlanu obitelj 575,82 eura ili dva eura više, a za samce je iznosila 326,59 eura, uz rast za 1,45 eura na mjesečnoj razini.
Prema riječima Siniše Domislovića s portala koliko.hr, u odnosu na listopad značajno su poskupjeli deterdžent za pranje rublja, šunka u ovitku, napolitanke, kao i povrće kojem završava sezona. No s druge strane, pojeftinili su luk, grah, svinjsko meso i toaletni papir. U priopćenju se prenosi i izjava predsjednice HUZP-a Ane Knežević, koja ističe da si umirovljenici samci mogu priuštiti kupnju samo pola košarice.
“Pojeftinjenje je bilo kratkog vijeka, a tek nas čeka ‘veselje’ s blagdanskim cijenama. Najviše nas žalosti to što su najskuplje košarice samačkih domaćinstava, a takvih je u Hrvatskoj čak 400.000 od njih ukupno 1,4 milijuna. Osobe starije od 65 godina čine 60 posto samačkih domaćinstava pri čemu imaju vrlo niske mirovine. Vidimo da je temeljna košarica za samca 250,31 eura, a ona s malo više proizvoda čak 326,59 eura. To znači da, kad podmire sve režijske troškove, ti naši sugrađani imaju poluprazne košarice. O tomu bi više računa trebali povesti oni koji vode ovu zemlju“, poručila je Knežević.
Hrvatska
Nedovoljan broj djece u Hrvatskoj ide u vrtiće. Poseban problem među siromašnijima
U državama članicama EU-a raste jaz u uključenosti djece u vrtiće, što u Hrvatskoj, u kojoj se i dalje bilježe velike regionalne i socioekonomske nejednakosti, zahtijeva snažnije djelovanje države i lokalnih vlasti, kaže se u tekstu osvrta Instituta za javne financije.
U periodičnoj publikaciji Instituta za javne financije ističe se da ciljne razine uključenosti djece mlađe od tri godine u rani i predškolski odgoj i obrazovanje (RPOO) nisu postignute ni na razini EU-a ni u Hrvatskoj, neovisno o socioekonomskoj skupini.
Da 2030. godine 45 posto djece mlađe od tri godine trebalo bi biti uključeno u RPOO, te 96 posto starije djecu predškolske dobi, ciljevi su Europske komisije.
Problem izraženiji kod siromašnijih
Ukupna uključenost se povećala, ali razlike među djecom različitog socioekonomskog statusa dodatno su porasle za čak 8,2 postotna boda u razdoblju od 2015. do 2024., odnosno s 12,1 na 20,3 postotna boda, kaže se.
Ni u skupini djece od tri godine do polaska u školu ciljevi još nisu ostvareni u EU-u i Hrvatskoj, no vidljiv je znatno veći napredak i u ukupnoj uključenosti i u smanjenju razlika.
Hrvatska je i dalje daleko od ciljne razine od 45 posto: u 2024. programe RPOO-a pohađalo je 34,6 posto djece koja nisu u riziku od siromaštva, dok je među djecom u rizičnoj skupini uključenost iznosila samo 8,2 posto, ističe se.
Iako je u proteklome razdoblju zabilježen rast uključenosti, razlike između djece različitoga socioekonomskog statusa znatno su se produbile. U odnosu na 2015., u 2024. je u Hrvatskoj jaz u uključenosti djece mlađe od tri godine prema socioekonomskome statusu narastao za 18,9 postotnih bodova (sa 7,5 na 26,4), što je dvostruko više od rasta zabilježenoga u EU-u. Dok je u Hrvatskoj jaz porastao, u susjednim zemljama poput Slovenije i Mađarske on se smanjio.
Pravo na mjesto u vrtiću
Uz socioekonomske razlike, u Hrvatskoj su izražene i značajne regionalne nejednakosti. Rezultati pokazuju veću uključenost djece u primorskim županijama i razvijenijim dijelovima u unutrašnjosti, dok je uključenost manja u slabije razvijenim područjima. Na takve razlike utječu ponajprije dostupnost vrtića i ukupna razvijenost pojedinog područja, kaže se.
Autorica Sara Čulo zaključno predlaže uvođenje zakonskog prava na mjesto u vrtiću, zatim uspostavu nacionalnog fonda za rani i predškolski odgoj i obrazovanje koji bi pomogao smanjiti regionalne razlike, kao i razvoj posebnih mjera usmjerenih na djecu iz ranjivih skupina. Naposljetku, ona smatra da bi određivanjem maksimalne cijene vrtića usluga mogla postati pristupačnija svim obiteljima.
Uključenost djece u RPOO ključna je za njihov kognitivni, socijalni i emocionalni razvoj, ali i za dugoročnu dobrobit društva. No vjerojatnost sudjelovanja u ranim obrazovnim programima i dalje uvelike ovisi o socioekonomskom statusu obitelji, zbog čega su djeca iz nepovoljnijih okruženja rjeđe uključena u RPOO, što dodatno produbljuje društvene nejednakosti. Osiguravanje dostupnih i kvalitetnih programa jedan je od najučinkovitijih načina smanjenja tih nejednakosti, kaže se.
Hrvatska
Francuzi objavili: Hrvatska naručila moćnih 18 haubica i 15 oklopnih vozila
Hrvatska nastavlja s opsežnim jačanjem svojih oružanih snaga narudžbom 18 francuskih samohodnih haubica Caesar Mk2 i 15 oklopnih vozila Serval. Potpisivanje ugovora dan ranije objavila je tvrtka KNDS France, a prenosi ukrajinski vojni portal Militarnyi. Ovi novi artiljerijski sustavi predstavljat će važnu komponentu vatrene podrške Hrvatske kopnene vojske. Vlada je krajem listopada odobrila nabavu, koja će se provesti putem europskog obrambenog instrumenta SAFE, navodi Militarnyi.
Moćne haubice Caesar Mk II
Francuski Caesar Mk II unaprijeđena je varijanta poznate samohodne haubice kalibra 155 mm, s maksimalnim dometom paljbe od 40 km pri korištenju standardnog streljiva.
Verzija Mk II donosi značajna poboljšanja, uključujući oklopnu kabinu s pojačanom balističkom i protuminskom zaštitom. Opremljena je i snažnijim dizelskim motorom od 460 konjskih snaga, novim automatskim mjenjačem te novom kotačnom šasijom proizvođača ARQUUS. Sustav također uključuje najnoviju verziju softvera za upravljanje paljbom.
Svestrana oklopna vozila Serval
Serval je lako oklopljeno višenamjensko oklopno vozilo s pogonom 4×4. Njegov oklop štiti posadu od paljbe iz malokalibarskog oružja, a posjeduje i pojačanu protuminsku zaštitu. Vozilo može prevoziti do 10 vojnika, uključujući dva člana posade.
Na bazi Servala moguće je razviti borbena, zapovjedna, izviđačka, evakuacijska i druga specijalizirana vozila. U borbenoj inačici, naoružanje se sastoji od borbenog modula s mitraljezom kalibra 12,7 mm ili 7,62 mm, ili automatskim bacačem granata kalibra 40 mm.
Ova nabava dio je šireg plana modernizacije Oružanih snaga RH. Podsjetimo, u studenom je odobrena i kupnja 44 najnovija glavna borbena tenka Leopard 2A8, kojima bi se trebale popuniti praznine nastale nakon isporuke tenkova Ukrajini.
Plenković: Produbili smo strateško partnerstvo
Premijer Andrej Plenković, koji je jučer u društvu ministra obrane Ivana Anušića i izaslanska Hrvatske gospodarske komore posjetio pariz i potpisao ugovor o nabavi oružja, zahvalio je francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu na pozivu u Francusku, istaknuvši kako vjeruje da će susret pridonijeti jačanju brojnih veza Hrvatske i Francuske.
“Naše strateško partnerstvo dodatno smo produbili potpisivanjem Akcijskog plana, kao i ugovora o suradnji u području obrane. Nakon nabave zrakoplova Rafalea, u Elizejskoj palači potpisali smo ugovor o nabavi samohodnih haubica Caesar – važan korak za naše oružane snage”, napisao je premijer Plenković.
Naglasio je i da kao saveznice u okviru EU-a i NATO-a, Hrvatska i Francuska zagovaraju postizanje pravednog i trajnog mira u Ukrajini, kojim se neće nagraditi agresora, nego poštovati ukrajinski suverenitet i temelje međunarodnog prava – dakle svega onoga na čemu je Europa i nastala.
-
magazin1 dan prijeŠPICA!
-
Tech4 dana prijeOBJAVILA NASA / Svijet će se zamračiti – stiže najduža pomrčina Sunca u posljednjih 100 godina
-
magazin4 dana prije(VIDEO) A CAPPELLA POSLASTICA / A.K.A. Crescendo predstavlja novi cover – “Božić dolazi” uz mlade zadarske glumce
-
Hrvatska4 dana prijePROGNOZA / Za vikend hladnije uz dugotrajnu maglu, evo gdje se očekuje sunce







