ZADAR / ŽUPANIJA
BLAGDAN MALE GOSPE Mons. Zgrablić predvodio slavlje na Relji: “Možemo nositi pune ruke hrane, a umrijeti od gladi; posjedovati veliko bogatstvo, a trpjeti najveće siromaštvo”
Zadarski nadbiskup koadjutor Milan Zgrablić predvodio je na blagdan Male Gospe u četvrtak 8. rujna svečano misno slavlje u župnoj crkvi Rođenja sv. Ivana Krstitelja na Relji u Zadru gdje se Rođenje BDM slavi kao drugotna zaštitna svetkovina župe.
„U Marijinom rođendanu gledamo kolijevku našeg otkupljenja i kolijevku ljudske veličine, našeg boljitka i našeg dobra. Prihvativši Božji plan, Marija je u zanosu molila ‘Veliča duša moja Gospodina’. Ona je željela da Bog bude velik u njenom životu i svijetu.

Marija se nije bojala da joj Bog bude konkurent u životu kako bi joj oduzeo nešto od njene slobode. Ona je razumjela i prihvatila da je čovjek velik samo ako je Bog u njemu velik“ istaknuo je mons. Zgrablić, rekavši kako je Marija shvatila da nije sama sebi dostatna, a Bog suvišan. „Marija je razumjela da se postaje velik samo po Božjem uzdignuću u našem životu. ‘Samo ako je Bog velik u našem životu i mi smo veliki’“ citirao je nadbiskup Benedikta XVI.
Marija nam pokazuje da se Boga mora staviti na prvo mjesto, poručio je mons. Zgrablić, rekavši kako toliko puta u životu idemo za stvarima od male važnosti, kao što su predrasude, zlopamćenja, suparništva, zavist, iluzije, suvišna materijalna dobra.
„Marija nas poziva dignuti pogled prema velikim stvarima koje je Gospodin izveo u njoj. Gospodin i nama čini velike tvari. Moramo ih prepoznati, uzvisiti i veličati Boga zbog tih velikih stvari“ potaknuo je koadjutor Zgrablić.
Tumačeći Isusovo rodoslovlje koje spominje evanđelist Matej, mons. Zgrablić je rekao da „sveti pisac nabraja generacije od Abrahama do Josipa, Marije i Isusa. Gotovo 2000 godina prije Krista, i od tada do danas još 2000 godina. U tom rodoslovlju ima velikih i svetih ljudi, pogana i stranaca, grešnika. Usprkos poganstva i nemoralnih osoba koje su u krvnom srodstvu s Isusom, nitko i ništa nije moglo spriječiti Boga da se Isus, Božji Sin, za nas utjelovio“ istaknuo je mons. Zgrablić. Marijinim začećem i rođenjem Bog je započeo spasenje paloga čovjeka.
„Ništa ne može biti prepreka Božjem planu. Bog nadilazi svojom dobrotom svaku ljudsku slabost i grešnost. To je Božja poruka svakome od nas – nitko u Božjem planu nije suvišan. Naš život važna je karika u lancu Božje povijesti. Nitko nije isključen iz Božje volje. Nije važno jesmo li mladi ili stari, bolesni ili zdravi, radnici ili umirovljenici, svi smo dio Božjeg plana“ ohrabrio je mons. Zgrablić, poručivši: „Bog s tvojim životom ima važan plan. Boga nećemo spriječiti u njegovom naumu svojim grijesima i slabostima, svojom nevjerom i neposlušnošću, svojom tvrdoćom srca. Time sebe možemo zatvoriti za najveće dobro koje nam Bog želi darovati, a to je on sam“.

Upozorivši da „možemo nositi pune ruke hrane, a umrijeti od gladi, možemo posjedovati veliko bogatstvo, a trpjeti najveće siromaštvo“, nadbiskup je istaknuo važnost našeg izbora, naše odgovornosti ili neodgovornosti kojima možemo odbaciti hranu koja je važna za našu dušu i život vječni.
„Važno je prihvatiti i razumjeti da smo veliki i važni u Božjim očima i njegovom srcu. Bog želi da poniznim srcem budemo dio njegovog plana kao što je to bila Marija“ rekao je mons. Zgrablić, potaknuvši da Boga učinimo prisutnim u osobnom, obiteljskom i društvenom životu.
„Kada Boga učinimo velikim u našem životu i mi ćemo postati veliki, pobožanstvenjeni. U Bogu imamo orijentir životnih vrijednosti i put u Isusu Kristu“ rekao je propovjednik, preporučivši molitvu krunice kao „divno sredstvo koje nam pomaže da pohranjujemo sve što nam Bog čin u povijesti i osobnom životu“.

Razmatranjem Isusovog života u krunici, Božja milost postaje naša, u nama počinje rasti bolji svijet koji je započeo Marijinim začećem i rođenjem.
„Nikad neće biti izgubljeno vrijeme u molitvi, ako ga Bogu darujemo. Dapače, što više budemo ulazili u Boga, naše vrijeme će više prodirati u vječnost i postati bogatije. Molitva u nama širi srce da u njega stane više Boga“ rekao je mons. Zgrablić.
Istaknuo je da se Marija potpuno predala Božjem planu i sva stavila u Božje ruke, potpuno raspoloživa, otvorena i slobodna; dala je mogućnost Bogu da je po Duhu Svetom ispuni svojom ljubavlju i životom.
„I nama se Božji Sin daruje s nježnošću, u snazi Duha Svetoga. Po pričesti primamo uskrslog Gospodina kojeg je Marija po Duhu Svetom primila i nosila u svome krilu. Neka naš život postane početak boljeg svijeta za naše obitelji, Crkvu i društvo, kao što je to bilo Marijino rođenje“ potaknuo je propovjednik, poželjevši da prihvatimo Isusa kao što ga je prihvatila Marija.

„Ljubimo Isusa kao što ga je ljubila Marija. Darujmo svoje tijelo Duhu Svetom kao što je učinila Marija. Budimo hram Duha Svetoga, utjelovimo Božju riječ u sebi da se Isus rađa u svijetu, kao što je učinila Marija. Nosimo Isusa ljudima kao što ga je nosila Marija Elizabeti. Budimo s Isusom u životu, smrti, uskrsnuću i izlijevanju Duga Svetoga kao što je bila Marija“ potaknuo je mons. Zgrablić, poželjevši da svaki trenutak u životu budemo s Isusom, kao što je bila Marija.
Koadjutor je podsjetio da se u Crkvi liturgijski slave tri rođendana, Isusa, Marije i Ivana Krstitelja, koji su imali važnu ulogu u djelu Božjeg spasenja.
„Ivan je bio svjetlonoša, Marija zora jutarnja, a Kristovo rođenje sunčev izlazak. Dio smo bogatog duhovnog rodoslovlja koji se raduje Marijinom rođenju i svemu što Bog po njemu za nas čini“ istaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da blagdan Marijina rođenja Crkva slavi od prvih stoljeća svoga postojanja; od 5. st. slavi se na Istoku, a od 7. st. i na cijelom Zapadu.
Ines Grbić








ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





