Hrvatska
Počinje škola. Puno je promjena, ovo su novosti
Nova školska godina, koja počinje danas za nešto više od 460 tisuća učenika osnovnih i srednjih škola, maturantima donosi novosti u polaganju ispita iz hrvatskog jezika, a nacionalne ispite pisat će svi osmaši i to iz osam predmeta.
Po podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), u školskoj godini 2022./2023. osnovnu školu pohađat će oko 310.000 učenika, dok će ih u srednjim školama biti ukupno 154.400.
Za razliku od protekle dvije, ove godine nastava u svim školama počinje bez posebnih epidemioloških mjera.
Broj prvašića u padu, broj upisanih u srednje škole veći
Prema procjenama, u školske će klupe prvi put sjesti nešto manje od 36.000 prvašića, što je oko tisuću manje nego prošle i oko dvije tisuće manje nego 2018. godine. Prije pet godina u osnovnim i srednjim školama bilo je ukupno pola milijuna učenika, od čega 40.000 prvašića.
Točne podatke o broju upisanih u prvi razred osnovne škole Ministarstvo će imati do 30. rujna, odnosno kada škole dovrše upis učenika prvih razreda u bazu e-matica, koji počinje 1. rujna.
U srednje škole ove se godine upisalo 39.070 učenika, što je više u odnosu na prošlu, kada ih se upisalo 38.251, i pretprošlu školsku godinu, kada ih se upisalo 38.746.
MZO napominje da od 2. rujna počinje teći naknadni upisni rok za srednje škole pa se neupisani učenici 24. rujna mogu upisati programe u kojima ima slobodnih mjesta.
U nastavu u hrvatskim školama po podacima Ministarstva uključeno je i 1474 učenika iz Ukrajine, od čega ih je u osnovnim školama 1331, a u srednjim 143.
Promjene u polaganju mature: Nacionalni ispiti za sve osmaše
Nova školska godina donosi promjene u polaganju Državne mature i u provedbi nacionalnih ispita u osnovnim školama.
Maturanti će sve ispite na maturi polagati po novim predmetnim kurikulumima, s obzirom na to da je ove godine završen četverogodišnji ciklus njihova uvođenja, rekao je za Hinu ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Vinko Filipović.
Najveća je promjena u polaganju hrvatskog jezika i taj će ispit po novom biti jedinstven, u skladu s novim kurikulumom, i neće se polagati na dvije razine. Osim toga, nakon četiri godine vraća se prag eseja kao uvjet prolaznosti na ispitu iz hrvatskoga, naglašava Filipović.
Promjena će biti i u provedbi nacionalnih ispita u osnovnim školama, koje će u novoj školskoj godini pisati svi učenici osmih razreda, odnosno ukupno 39.500 učenika. Uz hrvatski, matematiku, biologiju, fiziku i kemiju, uvode se ispiti iz prvog stranog jezika, geografije i povijesti, rekao je Filipović.
Osim toga, nacionalni ispiti provest će se kao pilot projekt u petim razredima 81 škole u kojima su prošle školske godine provedeni ispiti za osmaše, a pisat će se iz hrvatskog, matematike te prirode i društva.
MUP pokrenuo akciju
MUP je, kao i svake godine, pokrenuo akciju Poštujte naše znakove. Akcija bi trebala podsjetiti da će se od ovog ponedjeljka na ulicama i cestama odjednom naći puno više djece nego za vrijeme ljeta pa da tome treba prilagoditi i vožnju te pripaziti.
“Živahni i uzbuđeni, kako i priliči početku tog važnog razdoblja, pozorno će upijati mnogobrojne novosti koje ih očekuju, što je pravi trenutak za usmjeravanje njihove pažnje i na vrlo bitan faktor sigurnosti u svemu tome, a posebice prometne sigurnosti.
Stoga s prvim danima nove školske godine, Ministarstvo unutarnjih poslova i hrvatska policija po 28 puta zaredom (1995. godine) započinju svima poznatu akciju „Poštujte naše znakove“, s ciljem učenja mališana i prevencije potencijalnih neželjenih događaja u trenutcima njihovih velikih radosti.
Osim podučavanja naših najmanjih, ujedno i najranjivijih sudionika u prometu, akcija se provodi i s ciljem podsjećanja odraslih, prvenstveno vozača i roditelja, o važnosti smirenog i sigurnog sudjelovanja u prometu, te beskompromisnog pridržavanja svih prometnih propisa”, piše policija.
Novi fakultativni programi u nekim školama
Srednjoškolcima Grada Zagreba, Primorsko-goranske i Krapinsko-zagorske županije od ove će nastavne godine biti ponuđen fakultativni predmet Škola i zajednica (ŠiZ) u sklopu kojega učenici sami odabiru pojavu ili problem koji ih zanima iz 11 tematskih cjelina poput fizičke aktivnosti i sporta, demokracije, migracija, ekonomije, medija ili zaštite okoliša, a potom istražuju odabrano i pokušavaju pronaći rješenje ili djelovati.
Program su osmislili Centar za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i Prva riječka hrvatska gimnazija u kojoj je prošle školske godine proveden kao pilot projekt.
Osim toga, u 30 zagrebačkih osnovnih i srednjih škola tijekom prvog polugodišta počet će pilot program okvirnog kurikuluma izvannastavne aktivnosti Zajednica aktivnih građana, a trenutno se provodi edukacija učitelja i nastavnika koji će je provoditi.
Cilj uvođenja Škole i zajednice te Zajednice aktivnih građana u zagrebačke škole je izgradnja kompetencija potrebnih za osobni razvoj učenika te aktivno, odgovorno i transformativno djelovanje u zajednici, ističu iz Grada. Temeljni su ishodi ovih programa jačanje osjećaja osobne i društvene odgovornosti, povezanosti i brige za javno dobro, suosjećanja za probleme sugrađana te predanosti i spremnosti na osobni doprinos unapređenju kvalitete života u zajednici.
Osigurani pomoćnici u nastavi za gotovo 4,5 tisuća učenika
Ministarstvo je u suradnji s osnivačima škola, školama i udrugama u školskoj godini 2022./23. osiguralo pomoćnike u nastavi za 4484 učenika s teškoćama u razvoju u 1003 osnovne i srednje škole.
Kako ističu, novac za angažiranje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika osiguran je iz Europskog strukturnog i investicijskog fonda (ESF) za 3569, iz lutrijskih sredstava za 587 i iz proračuna osnivača za 330 učenika s teškoćama u razvoju.
Iz Ministarstva napominju da će broj učenika koji će imati pomoćnika u nastavi biti i veći, s obzirom na to da zahtjevi za dobivanjem suglasnosti kontinuirano pristižu.
Nastavak obnove škola oštećenih u potresima
Nakon razornih potresa 2020. godine dovršetak obnove čeka još 12 osnovnih škola na području Sisačko-moslavačke županije i još 11 odgojno-obrazovnih objekata na području Grada Zagreba.
U Sisačko-moslavačkoj županiji dosad je obnovljeno 12 škola, od kojih sedam osnovnih, dvije područne i tri srednje škole.
Za učenike 12 škola koje još nisu obnovljene nastava će biti organizirana u drugim obližnjim školama ili prostorima osiguranim za provedbu nastave, odgovorili su iz MZO na upit Hine.
Iz Grada Zagreba ističu da su od 175 odgojno-obrazovnih objekata obnovljena 164 objekta, a još su u tijeku radovi na cjelovitoj obnovi 11 objekata, od kojih će devet biti otvoreno do kraja godine.
Fuchs: Školska godina počinje bez posebnih mjera
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je u četvrtak kako školska godina u svim školama u Hrvatskoj počinje bez nekih posebnih mjera, pa za razliku od prethodne dvije godine nisu ni donosili nikakvu vladinu odluku o prelasku nastave na online model.
“Nadam se da će tako i ostati, ako nešto bude bilo potrebno mijenjati tijekom godine u smislu eventualnog pogoršanja epidemiološke situacije, pravovremeno ćemo intervenirati”, rekao je Fuchs prije sjednice vlade.
“Zadnje dvije godine smo u organizaciji nastave zadovoljili ono što se očekivalo od Ministarstva i na taj način ćemo odvijanje nastave u školama nastaviti držati pod kontrolom”, dodao je.
Komentirajući podatke da je prošle godine bilo manje odlikaša, ali više izostanaka, ministar je rekao da se manji broj odlikaša može gledati u pozitivnom smislu, da ipak dolazi do objektivnijeg ocjenjivanja, a veći broj izostanaka objašnjava specifičnim epidemiološkim mjerama.
Podsjetio je da se u početku zbog jednog ili dva pozitivna učenika cijeli razred stavljao u izolaciju i imao online nastavu, a ove godine su pozitivni učenici bili kod kuće, što se evidentiralo kao opravdani izostanak iz škole.
S obzirom na najave dijela autoprijevoznika da će ukinuti linije ondje gdje nema dovoljno djece, Fuchs je rekao da će sada vlada donijeti odluku o subvencioniranju prijevoza kod autoprijevoznika.
“Sva djeca u osnovnim školama imaju besplatan prijevoz koji je u ingerenciji osnivača koji za to dobivaju sredstva kroz decentralizirani mehanizam iz državnog proračuna, a učenicima viših razreda centralno ministarstvo iz proračuna subvencionira prijevoz”, ustvrdio je.
Fuchs podsjeća da je sama organizacija linija na razini županija i one se moraju pobrinuti za to, a na vladi je da osigura sredstva.
Upitan mogu li onda djeca biti mirna, rekao je da je siguran kako županije neće ostaviti nijedno dijete izvan škole zato što nisu uspjele dogovoriti neki oblik prijevoza s firmama koje održavaju linije.
Pretežno oblačno je diljem Hrvatske, kiša pada kako u unutrašnjosti tako i duž Jadrana, stoga se u mnogim mjestima vozi po mokrim i skliskim kolnicima.
Na kopnu lokalno ima oborine koja se smrzava u dodiru s tlom. Također na mnogim mjestima ima magle koja smanjuje vidljivost, stoga se vozače poziva na oprez. U nastavku srijede uglavnom će biti oblačno, kiša će biti češća duž Jadrana i uz Jadran, gdje može biti i grmljavine.
Tijekom četvrtka će biti manje oborine, uglavnom će još malo kiše i pljuskova biti duž Jadrana i uz Jadran. Na kopnu uglavnom suho, bit će i sunčanih razdoblja.
Petak će u unutrašnjosti biti tmurniji, kao i na sjevernom Jadranu, gdje lokalno može pasti malo kiše. Sunčanije u Dalmaciji. Temperature malo više.
Za vikend stabilnije, ali na kopnu često s maglom i niskim oblacima, moguće dugotrajnijim. Sunčanije će biti duž Jadrana.
Temeljna košarica za četveročlanu obitelj, koja uključuje prehranu i osnovnu higijenu, u studenom je na nacionalnoj razini stajala prosječnih 486,07 eura te je bila za 2,51 euro skuplja u odnosu na listopad, pri čemu po skupoći prednjači Požeško-slavonska županija, pokazuje mjesečno istraživanje portala za usporedbu cijena koliko.hr. Istraživanje jeprovedeno u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP), a pokazalo je da su se, nakon blagog popuštanja u listopadu, cijene vratile na rujansku razinu.
Drugi mjesec zaredom najskuplja “košarica za preživljavanje” je bila u Požeško-slavonskoj županiji te je stajala 495,55 eura. Istovremeno, najjeftinija je bila u Sisačko-moslavačkoj županiji, 477,39 eura. Druga najskuplja košarica je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, 494,58 eura, a treća u Gradu Zagrebu, 491,06 eura. S druge strane, nakon Sisačko-moslavačke, najjeftinija košarica za četveročlanu obitelj je u Koprivničko-križevačkoj županiji, 478,19 eura, a slijedi je Virovitičko-podravska s 478,78 eura.
Slično je i kod tročlanih obitelji, pa tako nacionalni prosjek temeljne košarice iznosi 386,33 eura, što je 2,04 eura više no u listopadu. Najskuplja ostaje Požeško-slavonska županija s košaricom koja je stajala 393,95 eura, a najpovoljnija Sisačko-moslavačka s 379,68 eura.
Samački život najskuplji
Samački život i dalje je najskuplji pa je temeljna košarica u studenom samca koštala 250,31 euro, uz skok za 1,61 euro na mjesečnoj razini. I tu je najskuplja Požeško-slavonska županija s cijenom od 255,91 eura, dok je najjeftinija Koprivničko-križevačka županija u kojoj se ta košarica mogla kupiti za 245,69 eura.
Temeljna košarica sadrži 51 artikl i pokriva skromne, ali uravnotežene mjesečne potrebe kućanstva. U njoj su osnovne namirnice poput kruha, brašna, tjestenine, riže, krumpira, voća, povrća, mesa, jeftinije ribe, mliječnih proizvoda i začina te sredstva za osobnu i kućansku higijenu kao što su sapun, šampon, deterdžent i toaletni papir. Količine su prilagođene stvarnim minimalnim potrebama, bez raskoši i viškova i zato se ova košarica naziva “košaricom za preživljavanje”. Prednost se daje domaćim proizvodima koji su dostupni u većini trgovačkih lanaca, pojašnjavaju s portala.
Pritom, cijene po županijama izračunate su kao prosjek kontinuiranog praćenja maloprodajnih cjenika koje su trgovački lanci dužni svakodnevno objavljivati prema Vladinoj odluci od 2. svibnja ove godine. Cijena nacionalne košarice predstavlja prosjek županijskih vrijednosti i daje najtočniji prikaz troškova prehrane i higijene u Hrvatskoj.
Umirovljenici samci si mogu priuštiti samo pola košarice
Portal je izračunao i cijenu standardne košarice, koja uključuje širi izbor prehrambenih i higijenskih proizvoda, njih ukupno 77, te odražava stvarne potrošačke navike hrvatskih obitelji. U studenom je njezina cijena za četveročlanu obitelj dosegla 721,34 eura, 2,44 eura više no u listopadu, za tročlanu obitelj 575,82 eura ili dva eura više, a za samce je iznosila 326,59 eura, uz rast za 1,45 eura na mjesečnoj razini.
Prema riječima Siniše Domislovića s portala koliko.hr, u odnosu na listopad značajno su poskupjeli deterdžent za pranje rublja, šunka u ovitku, napolitanke, kao i povrće kojem završava sezona. No s druge strane, pojeftinili su luk, grah, svinjsko meso i toaletni papir. U priopćenju se prenosi i izjava predsjednice HUZP-a Ane Knežević, koja ističe da si umirovljenici samci mogu priuštiti kupnju samo pola košarice.
“Pojeftinjenje je bilo kratkog vijeka, a tek nas čeka ‘veselje’ s blagdanskim cijenama. Najviše nas žalosti to što su najskuplje košarice samačkih domaćinstava, a takvih je u Hrvatskoj čak 400.000 od njih ukupno 1,4 milijuna. Osobe starije od 65 godina čine 60 posto samačkih domaćinstava pri čemu imaju vrlo niske mirovine. Vidimo da je temeljna košarica za samca 250,31 eura, a ona s malo više proizvoda čak 326,59 eura. To znači da, kad podmire sve režijske troškove, ti naši sugrađani imaju poluprazne košarice. O tomu bi više računa trebali povesti oni koji vode ovu zemlju“, poručila je Knežević.
U državama članicama EU-a raste jaz u uključenosti djece u vrtiće, što u Hrvatskoj, u kojoj se i dalje bilježe velike regionalne i socioekonomske nejednakosti, zahtijeva snažnije djelovanje države i lokalnih vlasti, kaže se u tekstu osvrta Instituta za javne financije.
U periodičnoj publikaciji Instituta za javne financije ističe se da ciljne razine uključenosti djece mlađe od tri godine u rani i predškolski odgoj i obrazovanje (RPOO) nisu postignute ni na razini EU-a ni u Hrvatskoj, neovisno o socioekonomskoj skupini.
Da 2030. godine 45 posto djece mlađe od tri godine trebalo bi biti uključeno u RPOO, te 96 posto starije djecu predškolske dobi, ciljevi su Europske komisije.
Problem izraženiji kod siromašnijih
Ukupna uključenost se povećala, ali razlike među djecom različitog socioekonomskog statusa dodatno su porasle za čak 8,2 postotna boda u razdoblju od 2015. do 2024., odnosno s 12,1 na 20,3 postotna boda, kaže se.
Ni u skupini djece od tri godine do polaska u školu ciljevi još nisu ostvareni u EU-u i Hrvatskoj, no vidljiv je znatno veći napredak i u ukupnoj uključenosti i u smanjenju razlika.
Hrvatska je i dalje daleko od ciljne razine od 45 posto: u 2024. programe RPOO-a pohađalo je 34,6 posto djece koja nisu u riziku od siromaštva, dok je među djecom u rizičnoj skupini uključenost iznosila samo 8,2 posto, ističe se.
Iako je u proteklome razdoblju zabilježen rast uključenosti, razlike između djece različitoga socioekonomskog statusa znatno su se produbile. U odnosu na 2015., u 2024. je u Hrvatskoj jaz u uključenosti djece mlađe od tri godine prema socioekonomskome statusu narastao za 18,9 postotnih bodova (sa 7,5 na 26,4), što je dvostruko više od rasta zabilježenoga u EU-u. Dok je u Hrvatskoj jaz porastao, u susjednim zemljama poput Slovenije i Mađarske on se smanjio.
Pravo na mjesto u vrtiću
Uz socioekonomske razlike, u Hrvatskoj su izražene i značajne regionalne nejednakosti. Rezultati pokazuju veću uključenost djece u primorskim županijama i razvijenijim dijelovima u unutrašnjosti, dok je uključenost manja u slabije razvijenim područjima. Na takve razlike utječu ponajprije dostupnost vrtića i ukupna razvijenost pojedinog područja, kaže se.
Autorica Sara Čulo zaključno predlaže uvođenje zakonskog prava na mjesto u vrtiću, zatim uspostavu nacionalnog fonda za rani i predškolski odgoj i obrazovanje koji bi pomogao smanjiti regionalne razlike, kao i razvoj posebnih mjera usmjerenih na djecu iz ranjivih skupina. Naposljetku, ona smatra da bi određivanjem maksimalne cijene vrtića usluga mogla postati pristupačnija svim obiteljima.
Uključenost djece u RPOO ključna je za njihov kognitivni, socijalni i emocionalni razvoj, ali i za dugoročnu dobrobit društva. No vjerojatnost sudjelovanja u ranim obrazovnim programima i dalje uvelike ovisi o socioekonomskom statusu obitelji, zbog čega su djeca iz nepovoljnijih okruženja rjeđe uključena u RPOO, što dodatno produbljuje društvene nejednakosti. Osiguravanje dostupnih i kvalitetnih programa jedan je od najučinkovitijih načina smanjenja tih nejednakosti, kaže se.
IZ NADBISKUPIJE / Nadbiskup Zgrablić predvodi polnoćku u katedrali, te mise na Božić i na staru godinu
ADVENT U ZADRU / U četvrtak na zadarskoj Tržnici klape „Maraška”, „Žurnata”, „Diadora” i „Koporan”
FOTOGALERIJA / VELIKO SRCE ZADARSKOG SPORTA – MLADEN MALIK BARBA: Zadarski sportaši 11. put napunili Socijalnu samoposlugu
ADVENT U ZADRU / Koncert Marine Tomašević u četvrtak na Trgu Petra Zoranića
DONACIJA ERSTE BANKE OB ZADAR / Osiguran monitoring pacijenata s moždanim udarom
ŠPICA!
PLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…
FOTOGALERIJA / Petak na Adventu u Zadru – 4 Tenora i DJ Robert Mareković
Poskupljuje struja! Ovo su nove cijene
FOTOGALERIJA S ADVENTA / Rišpet & Jonathan
VIDEO / Klapa Puntamika donosi toplu božićnu priču u pjesmi “Božić je u svitu”
(FOTO/VIDEO) Zadarski band aid okupio se nakon 31 godinu i zapjevao pjesmu “Božić u Zadru”
(VIDEO) A CAPPELLA POSLASTICA / A.K.A. Crescendo predstavlja novi cover – “Božić dolazi” uz mlade zadarske glumce
PJESMA KOJA SPAJA DVA GLAZBENA SVIJETA / Željko Samardžić & Duško Lokin donose novu pjesmu “Maestral”
