Connect with us

Tech

NASA objavila audiosnimku crne rupe, zvuči prilično jezivo

Objavljeno

-

U vakuumu svemira nema mnogo buke, ali NASA je nedavno otkrila da crne rupe ispuštaju zvukove koji podsjećaju na sablasne, nezemaljske jecaje.

NASA je u ponedjeljak na svom Twitteru objavila audiosnimku jezivih zvukova koji dolaze od valova tlaka iz crne rupe i prolaze kroz skupinu galaksija, prenosi Business Insider.

Poslušajte NASA-inu snimku jezovitih zvukova tlaka iz crne rupe koji prolazi kroz galaksije u Perzeju.

“Pogrešna pretpostavka da u svemiru vlada tišina postoji jer je svemir većinom vakuum, kojim ne mogu putovati valovi zvuka. Skupina galaksija ima toliko plinova da smo uspjeli uhvatiti zvukove”, objavljeno je na NASA-inom Twitteru.

Taj zvuk, međutim, ljudsko uho ne može čuti jer je predubok. Opservatorij Chandra uhvatio je podatke iz valova u galaksijama u Perzeju, vidljive rendgenom, koji su nalikovali nečujnim zvukovima. NASA je potom prebacila zvuk iz originalnog registra u onaj koji ljudi mogu čuti – što je 144 i 288 kvadrilijuna viša frekvencija od originalne.

NASA je prvi put audio snimku objavila u svibnju, ali objava od ponedjeljka izazvala je lavinu reakcija.

“Ovo je cool i jako, jako jezovito”, napisao je CNN-ov voditelj Jim Sciutto na Twitteru.

Na Twitter profilu za podcast BlindBoy objavljeno je da crna rupa zvuči kao “milijarde duša na mukama”, a kanadska glumica Elizabeth Bowen usporedila je zvuk kao “onu scenu u filmu kad netko slučajno naleti na sotonistički kult usred šume”.

“Svi pričaju o tome kako je ovo jezivo, ali meni je najstrašnije kako zvuk samo odjednom stane”, kaže bloger za astronomiju, Phil Plait.

Kada je prvi put objavila snimku, NASA je također podijelila i malo ugodniju sonifikaciju zvukova od M87, crne rupe čiju fotografiju – prvu crne rupe ikad – je objavio Event Horizon Telescope projekt još 2019. godine.

Taj zvuk također dolazi iz podataka Chandra teleskopa, ali uključuje i audio interpretacije Hubble teleskopa i radiovalove iz astronomskog projekta ALMA u Čileu. Takva kombinacija zahtijevala je više kreativnosti od jednostavne prilagodbe frekvencije, a NASA ju je pretvorila u predivnu glazbu.

Najglasniji dio zvukova iz M87 odgovara najosvjetljenijem dijelu fotografije – točno onom na kojem se nalazi crna rupa.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Tech

Pogledajte što Hrvati najčešće rade na mobitelima

Objavljeno

-

By

Hrvatski građani od usluga elektroničkih komunikacija u 2022. najviše su koristili govornu uslugu u mobilnim mrežama, njih 98 posto, a njih 82 posto uslugu pristupa internetu, na kojemu je njih više od 80 posto svakodnevno zbog društvenih mreža i čitanja novosti, pokazalo je novo istraživanje HAKOM-a.

To redovno godišnje istraživanje HAKOM-a, provedeno u studenom i prosincu 2022. na uzorku od tisuću osoba od 18 do 55 godina, od kojih je 73 posto zaposleno te 30 posto u kućanstvima s mjesečnim primanjima od 10 do 15 tisuća kuna, predstavili su novinarima u četvrtak predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen, ravnatelj HAKOM-a Miran Gosta te koordinator za komunikacije Ivo Majerski.

“Kao i u 2021., najčešće korištena telekomunikacijska usluga je govorna usluga u pokretnoj mreži te usluga pristupa internetu, kojeg većina ili 89 posto koristi u sklopu paketa, i s time je zadovoljna” kazao je Majerski.

Korištenje IPTV usluge stagnira, slično kao lani koristi je 52 posto ispitanih, što je Obuljen komentirao mogućnostima koje daje dobar širokopojasni priključak internetu, s kojim se može online sadržaj pratiti u istoj kvaliteti kao i na IPTV-u.

Od uređaja koje koriste, 96 posto ispitanih ima pametne telefone, 87 posto laptop, 46 posto stolno računalo, 45 posto tablet, a nešto više njih nego lani 24 posto (naspram 22 posto) koristi digitalni TV.

Kod razloga za korištenje interneta, osim društvenih mreža i čitanja novosti, među prvih pet su još i chat aplikacije, navigacija i javni servisi, sve po 75 posto, dok je čitanje dnevnih novosti palo sa 85 posto iz 2021. na 81 posto njih u 2022. Ostalo je slično godini prije, iako se u segmentu igara na sreću i kladionica na internetu vidi mali porast u odnosu na 2021., sa 19 na 22 posto.

Iako je blago smanjeno zanimanje, sa 47 na 46 posto, još toliko ispitanih poželjnim drži rad i obrazovanje na daljinu (putem interneta), što su predstavnici HAKOM-a komentirali dijelom jenjavanjem pandemije, a dijelom i određenim željama da dio radnog vremena ipak bude izvan radnog mjesta.

Oko 40 posto ispitanih u vezi brzina interneta reklo je da su spremni platiti za veće brzine interneta nego što imaju, ali i njih 25 posto da nema potrebe za time, dok 33 posto želi veće brzine, ali ne to i više platiti.

Od poteškoća ili problema u korištenju, oko 60 posto ih je najgorim navelo prekid usluge pristupa internetu, a 68 posto je navelo da je lani kontaktiralo korisničke službe operatora više puta i da su u pravilu komunikacijom bili zadovoljni. Pri odabiru operatora pak najbitnija im je brzina interneta i cijena paketa, a trećina ih do sada nikada nije mijenjala operatora, dok oni koji jesu, to su činili zbog niže cijene kod drugog.

Ipak, četvrtina ispitanih bi trenutnog operatera promijenila ako bi povećali cijene za 10 posto, dok bi istodobno zbog 10 posto niže cijene kod drugog prešlo njih tek 15 posto, ali ako je cijena niža do 20 posto bilo bi takvih 39 posto.

Moguća odgoda povećanja cijena zbog indeksacije

Upravo oko cijena usluga, a zbog nedavne najave telekoma da će možda podići cijene uz tzv. indeksnu klauzulu zbog inflacije, za što je pozitivno mišljenje HAKOM kao regulator već dao, Obuljen je kazao da postoji novi ‘moment’ i “mogućnost odgode” tog povećanja.

Objasnio je da su telekomi sada od HAKOM-a tražili novo mišljenje oko primjene tog povećanja, a HAKOM će se o tome očitovati početkom veljače.

Tri najveća telekoma izmijenila su već opće uvjete te uvela indeksnu klauzulu prema kojoj se cijene mogu jednom godišnje povećati za najviše koliko je stopa infacije, te su o tome izvijestili korisnike, dajući im 90 dana da odluče hoće li raskinuti ugovore zbog toga bez naknade za raskid. Također su obavijestili da će kada i ako odluče zbog inflacije podići cijene, o tome 30 dana ranije izvijestiti korisnike, kako bi oni opet imali rok za raskid ugovora bez naknade, ako tako odluče.

Novi moment je nastupio prošlog tjedna kada su iz Vlade poručili da telekomi neće dizati cijene i da se s njima razgovara te je potom HAKOM dobio upite od telekoma.

“Ako žele mijenjati rok od 90 dana ili bilo što drugo, moraju HAKOM-u i korisnicima ponovo dostaviti na uvid izmjene općih uvjeta. To još ne znamo, jesu li mijenjali ili ne, ali ako u uvjetima ostane indeksna klauzula, onda cijene po toj osnovi mogu povećati bilo kada ove godine. Tu onda ostaje pitanje kada bi korisnici mogli otkazivati ugovore i hoće li za to plaćati naknadu ili ne. To sve još razmatramo, ali u svemu je HAKOM-u važno i da rješenje bude što bolje za korisnike”, poručio je Obuljen.

 
Nastavi čitati

Tech

Koronavirus ubrzao uvođenje 5G mreže

Objavljeno

-

By

Izvor: Pexels / Photo by Z z

U svijetu je više od milijarde ljudi povezano internetskom 5G mrežom, a njezino uvođenje u kućanstva i kompanije ubrzala je pandemija koronavirusa, rekao je dužnosnik Međunarodne telekomunikacijske agencije (ITU).

“Covid je imao pozitivan učinak na usvajanje informatičke tehnologije. To je paradoksalna situacija, ali je tako”, rekao je Jaroslaw Ponder, voditelj ureda ITU-a za Europu, u razgovoru za Hinu.

“Ljudi su bili prisiljeni ostajati doma i raditi na daljinu te pohađati škole na daljinu pa su unaprijedili uređaje kojima bi bili u kontaktu s drugima. Nisu uvedene samo nove tehnologije nego i radne metodologije koje su u prošlosti ljudi i kompanije teško prihvaćali” dodao je.

Međunarodna telekomunikacijske unija (ITU) je specijalizirana agencija UN-a za suradnju u području telekomunikacija sa sjedištem u Ženevi. Hrvatska je članica od 1992.

Koronavirus se proširio svijetom u veljači 2020., a od tada je sve više korisnika 5G mreže koja omogućava značajno brži pristup internetu, puno veći broj povezanih uređaja te pouzdanu komunikaciju s malim kašnjenjem u odnosu na prethodnu 4G mrežu.

“Živimo u uzbudljivim vremenima 5G mreže. Gotovo 100 zemalja ima 5G u fazi testiranja ili korištenja pa je postala univerzalna tehnologija”, rekao je Ponder čiji odjel za Europu pokriva 46 zemalja.

Europski prioritet

Operatori u Hrvatskoj su prvu komercijalnu 5G uslugu pustili u rad u listopadu 2020. godine.

“Uvođenje ove tehnologije nije samo bitno da budemo brži na internetu, da kao krajnji korisnici što brže dođemo do informacija, nego da njome razvijemo nove aplikacije koje će unaprijediti usluge u brojnim sektorima”, napomenuo je Ponder.

Primjena 5G tehnologije sve je prisutnija u zdravstvu, poljoprivredi i prometu.

Ponder, Poljak koji je na raznim pozicijama unutar ITU-a od 2004. godine, uvjeren je da će se 5G tehnologija početi primjenjivati i u brojnim drugim sektorima.

“Europska unija je identificirala 5G mrežu kao prioritet. No ta tehnologija se brzo širi i diljem svijeta. Krajem 2022. godine bilo je oko milijardu ljudi povezanih njome”, izjavio je.

Ponder je dodao da je vidljivo širenje ove mreže u Hrvatskoj te zemljama “zapadnog Balkana”.

“Uvođenje ovisi o nacionalnoj dinamici i prekograničnoj koordinaciji. Vidimo da se širi davanje licenci u toj regiji, doduše različitom dinamikom. Privatne kompanije su motivirane jer vide priliku za ostvarivanje dodatnih prihoda”, rekao je Ponder.

Kaže kako općenito postoji veliki prostor za širenje 5G mreže jer je mnogo korisnika koji “još uvijek ne vide potencijal njezina korištenja”.

“Vlade bi trebale poticati ulagače da investiraju u tu mrežu”, rekao je Ponder.

6G

Na tržištu se već puno govori i o 6G mreži koja bi prema procjenama ljudi uključenih u njezin razvoj mogla zaživjeti oko 2030. godine.

Ponder je odbio prognozirati vrijeme uvođenja napomenuvši da “još traju rasprave” o tome.

“6G je novi način konzumiranja digitalnog sadržaja. Ta mreža će biti sigurnija za korištenje, brža od 5G. Sve ono o čemu smo sanjali postat će stvarnost”, naglasio je Ponder.

“No još je dug put jer smo u fazi ispitivanja prvih implementacija. Sada se stoga moramo fokusirati na širenje 5G mreže”, zaključio je.

Tijekom 1990-ih godina koristila se 2G mreža koja je omogućavala prijenos govora uz slanje kratkih tekstualnih poruka. Početkom 2000-ih razvijena je 3G mreža koja je donijela prve mogućnosti ozbiljnijeg pristupa internetu dok je 4G mreža nakon 2010. godine ponudila još brži pristup internetu, uključujući prijenos zahtjevnijeg sadržaja poput video snimki velike razlučivosti.

 
Nastavi čitati

Tech

Precizno nas prisluškuju na mobitelima. Stručnjak dao savjet kako se zaštititi

Objavljeno

-

By

Koliko puta vam se dogodilo da ste o nečemu pričali, a onda ste uzeli mobitel u ruke i pojavila se reklama upravo za to o čemu ste pričali.

Onda se pitamo da li nas telefon “prisluškuje”?

Marko Barić, marketinški stručnjak i zaljubljenik u nove tehnologije, za portal Buka.com je objasnio kako nas to pametni telefon “prisluškuje”.

“Odmah možemo reći da je riječ ‘prisluškivanje‘ najlakši način da ljudima objasnimo način na koji se određeni sadržaj postavlja na njihove pametne telefone. Riječ ‘prisluškivanje‘ svakako ima negativan narativ, te bi značila da to netko radi bez našeg dopuštenja. Ali, instaliranjem novih aplikacija na naše pametne uređaje, ne samo na mobitele, dajemo dopuštenje.

Pristajemo da se naši podaci koriste u marketinške svrhe ili da tvrtke koriste naše podatke za poboljšanje svojih usluga. Rijetko čitamo na što pristajemo i koja dopuštenja dajemo određenim aplikacijama, bilo da se radilo o pristupu kameri ili mikrofonu. Korištenjem pametnih i digitalnih asistenata putem glasovnih naredbi, naši se glasovi spremaju online. Kasnije se koriste i za marketinške svrhe aktiviranjem pri izgovaranju ključnih riječi“ – pojasnio je.

“Privatnost na internetu možemo imati ako to želimo”

Ističe da anonimnost na internetu možemo imati donekle ako to želimo.

“Postoje mnogi internetski preglednici koji ne prikupljaju podatke i koji ne prikazuju reklame. S druge strane, na svim tražilicama i većini aplikacija moguće je instalirati AdBlocker koji će, kao što ime govori, potpuno blokirati prikaz reklama”, savjetuje stručnjak.

Kazuje i da podaci nisu tako crni. Pozitivno je to što tada dobivamo samo sadržaj koji je primjeren našim interesima. Pratit ćemo samo ono što nas zanima, a korisničko iskustvo će biti samo bolje.

“Primjerice, možemo vidjeti sadržaj na Netflixu, odnosno Netflix nam preporučuje sadržaj prema sadržaju koji smo prije gledali i konzumirali. Negativno je što se isti koristi u manipulativne svrhe i nametanjem sadržaja koji mogu utjecati na promjenu mišljenja ili prisilne kupnje.

“Ako smo svega toga svjesni, onda će utjecaj na nas biti puno manji. Želimo vidjeti sadržaj koji nas zanima i koji je u skladu s našim interesima”, istaknuo je Barić.

Ako jednostavno ne želimo da se naši podaci bilježe, možemo to zaustaviti. Samo trebamo isključiti sva dopuštenja koja dajemo aplikacijama i sustavu u postavkama svih uređaja.

“To nije kompliciran proces i za isti je potrebno minimalno tehničko znanje”, naglasio je.

No, s druge strane, moramo biti svjesni da sve informacije o svom životu svakodnevno iznosimo javno.

“Svi mi dijelimo informacije o sebi na svim društvenim mrežama koje koristimo. Dijelimo ih sa svojim pratiteljima i ljudima koje uopće ne poznajemo. Ne treba nam netko tko će nas “prisluškivati” da bi saznali sve o nama. Dovoljno je samo pogledati naše profile na društvenim mrežama i već imate podatke o našim interesima. Kao i sve ono što smo sami i svojom voljom podijelili na internetu” – zaključuje Marko Barić u razgovoru za Buka.com.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu