Svijet
Sve je više zaraznih bolesti diljem svijeta: Ovo su glavni razlozi
Nije samo covid zarazna bolest koja se širi po cijelom svijetu 2022. godine.
Osim covida, ove su se godine pojavile i majmunske boginje, parehovirus, a prošli je tjedan objavljeno da je u otpadnim vodama u New Yorku otkrivena dječja paraliza, odražavajući vrlo neobičan trend koji je u proljeće zabilježen u londonskim kanalizacijama.
Donosimo sedam faktora koji dovode do pojave epidemija različitih bolesti.
1. Ljudi i životinje imaju više bliskih kontakata
S obzirom na to da klimatske promjene mijenjaju način života ljudi, ali i životinja, a potrošnja mesa na globalnoj razini doseže najviše razine, ljudi puno češće nego prije dolaze u kontakt s najrazličitijim životinjama. “Pokvarena je interakcija između ljudi i životinja”, rekao je dr. Larry Brilliant, koji je pomogao u istrebljenju ospica.
Svjetska je zdravstvena organizacija 2014. godine procijenila da je 75 posto današnjih patogena potekla od životinja. Interakcijom ljudi i životinja i covid se počeo širiti među ljudima. Ebola, HIV, MERS, SARS, gripa i majmunske boginje mogu se naći i kod životinja. Kada bolest prijeđe sa životinja na ljude, uvijek postoji potencijal za novo izbijanje epidemije.
“Prvi čimbenik koji pokreće prijenos je sve veća interakcija između ljudi i životinja, u okruženjima koja nisu posve prirodna ili okruženjima koja se razlikuju od onih kakva su bila u prošlosti”, rekao je dr. Jay Varma, stručnjak za kontrolu i prevenciju bolesti.
Snažnu ulogu ima i krčenje šuma, uzgoj stoke i nedopuštena trgovina divljim životinjama. “Ljudska populacija je sada toliko ogromna da ćemo se infiltrirati u sve vrste ekosustava, gdje ćemo naići na nove organizme — organizme na koje nemamo previše prethodnog imuniteta”, dodao je zdravstveni stručnjak Madhukar Pai.
2. Tempo globalnih putovanja i migracija
Globalizirano i povezano moderno društvo najefikasnije dosad doprinosi širenju bolesti. Bilo koja zarazna bolest bilo gdje u svijetu od vas je udaljena samo jedan let, piše Business Insider.
“Svaki put kad se netko ukrca na avion, postoji maleni rizik da nose neku novu bolest. Što više ljudi putuje avionom, taj se rizik povećava”, rekao je dr. Eric Rubin, glavni urednik časopisa New England Journal of Medicine.
Uostalom, na taj su se način na druge kontinente proširile i majmunske boginje i dječja paraliza. Jednako je tako gripa nestala na godinu dana, kad su 2020. godine ukinuta sva putovanja.
3. Pogoršanje klimatske krize
U radu objavljenom u časopisu Nature 8. kolovoza stoji da će većina ljudskih patogena na Zemlji na neki način biti “pogoršana” klimatskim promjenama. Mnogi od njih već jesu.
“Bolesti koje prenose kukci doista mijenjaju svoje obrasce, jer kukci koji ih prenose sada imaju mnogo širi raspon”, rekao je Rubin, navodeći način na koji se zika, nekoć bolest koja je bila prisutna u Africi – proširila i na Aziju i na Amerike.
“Tropi su se preselili u Europu i Sjevernu Ameriku”, rekao je Varma.
4. Nedovoljno rutinskih cijepljenja djece
Tijekom pandemije stope cijepljenja su pale diljem svijeta i to na način koji desetljećima nije dokumentiran. WHO to naziva “najvećim kontinuiranim padom cijepljenja djece u približno 30 godina”.
Kad se tome doda i rast antivakserskog pokreta u mnogim bogatim zemljama, potaknutog dezinformacijama i oklijevanjem oko cijepljenja, bilo je neizbježno da će se dogoditi porast širenja bolesti koje se mogu spriječiti cjepivom, nakon što se ublaže mjere zatvaranja, socijalnog distanciranja i nošenja maski.
“Moramo se svi cijepiti ili ćemo se svi suočiti s rizicima”, rekao je Varma.
5. Cijeli svijet plaća cijenu za godine zanemarivanja širenja bolesti u zemljama u razvoju
“Sve su ove godine Afrikanci imali majmunske boginje i nitko nije ništa napravio, nitko im nije dao cjepiva. A sad, odjednom bogate nacije traže, i dobivaju cjepiva protiv majmunskih boginja?”, rekao je Pai.
Na kraju svi plaćamo cijenu za takvo “arhaično, parohijalno” i kratkoročno upravljanje bolestima.
“Da se u Africi bolje riješio problem majmunskih boginja, ne bi se proširile svijetom. Da se covid bolje riješio u siromašnim zemljama, ne bi se pojavile nove varijante. Da je ebola odmah bila ograničena u Zapadnoj Africi i da se nije proširila, ne bi stigla ni do SAD-a”, rekao je.
6. Naše promjenjiva percepcija prijetnji bolesti
Znanja i iskustva stečena u pandemiji moramo primijeniti i na zarazne bolesti o kojima sada čitamo. U nekim se slučajevima preburno reagira, kaže Pai. “Dogodi se neko malo širenje u nekom kutu neke tržnice u Kini i odjednom cijeli svijet poludi”, rekao je.
Znanstvenici danas imaju bolje alate uz pomoć kojih primijete što se događa, od sekvenciranja virusa do testiranja, što nisu imali ranijih godina.
“Covid je doista promijenio način na koji primjećujemo ove stvari. Svaki dan se negdje u svijetu pojavi neka bolest”, rekao je Rubin, dodavši a se to događa i zato što danas na to obraćamo puno više pozornosti nego ranije.
7. Još ne znamo kakav utjecaj izloženost covidu ima na naš imunitet
Prijetnje novim bolestima posebno su alarmantne upravo sada jer nam još nije jasno kakav bi učinak covid mogao imati na naš imunološki odgovor.
“Naučit ćemo u nadolazećim mjesecima i godinama ometa li covid do neke mjere imunološki sustav, što nas čini osjetljivijima”, rekao je Pai.
Već je, dodao je, zabrinut da bi pretjerana ovisnost liječnika o receptima za lijekove s kortikosteroidima i antibiotike tijekom pandemije mogla potaknuti više gljivičnih infekcija, superbakterija i otpornosti na bakterije.
Svijet
SEVERE WEATHER / Dolazi velika globalna promjena vremena: Bilježi se snažno zagrijavanje ispod površine oceana
U svijetu meteorologije u tijeku je velika promjena: višegodišnja La Niña slabi i postupno ustupa mjesto toplijoj fazi poznatoj kao El Niño. Najnovija mjerenja oceana pokazuju snažno zagrijavanje ispod površine tropskog Pacifika, što upućuje na razvoj novog klimatskog događaja koji bi do kraja 2026. mogao prerasti i u takozvani Super El Niño.
Razvoj novog sustava potiču snažni udari zapadnih vjetrova i veliki oceanski Kelvinov val koji se trenutačno probija prema površini u istočnom dijelu Pacifika. Takvo zagrijavanje oceana može znatno promijeniti položaj globalne mlazne struje i pokrenuti niz promjena u vremenskim obrascima u Sjevernoj Americi, Europi i drugim dijelovima svijeta, prenosi Severe Weather Europe.
ENSO, odnosno El Niño – južna oscilacija, označava klimatski sustav u ekvatorijalnom Pacifiku koji se svakih jedne do tri godine izmjenjuje između hladne i tople faze. Promjene temperature oceana u tom području snažno utječu na globalne vremenske prilike i služe kao važan pokazatelj promjena u cijelom klimatskom sustavu.
Hladna faza tog ciklusa naziva se La Niña, dok je El Niño njegova topla faza. Svaka od njih utječe na složene procese između oceana i atmosfere, a posljedice tih promjena postupno se prenose na globalnu cirkulaciju zraka i vremenske prilike diljem planeta.
Pojedina faza najčešće se razvija između kasnog ljeta i rane jeseni te traje do sljedećeg ljeta, iako neki događaji mogu potrajati i do dvije godine. U rijetkim slučajevima mogu biti iznimno snažni, kada se govori o Super El Niñu.
Promjene između faza pokreću tropski pasati, stalni vjetrovi koji pušu prema ekvatoru. Kada se ti istočni vjetrovi pojačaju, guraju toplu površinsku vodu s istoka prema zapadu. Time se omogućuje izbijanje hladnije vode iz dubine na površinu, proces poznat kao uzlazno strujanje ili upwelling, što označava početak La Niñe.
Ako pasati oslabe ili promijene smjer, toplija voda počinje se zadržavati na površini oceana i tada nastaje El Niño. Upravo su nedavni udari zapadnih vjetrova oslabili hladnu anomaliju La Niñe, a novi koji se očekuju dodatno potiču razvoj toplog događaja.
Analize pokazuju da je posljednjih tjedana došlo do neuobičajeno snažnog prodora zapadnih vjetrova iznad Pacifika, a prognoze upućuju na nastavak tog trenda. Takvi uvjeti dodatno “pune” ocean energijom potrebnom za razvoj El Niña. Promjene su već vidljive i na temperaturi površine mora: La Niña je dosegnula vrhunac u prosincu, a potom je brzo počela slabjeti, dok se toplije anomalije šire s obje strane Pacifika.
Iako u oceanu još postoje manja područja hladnije vode, prosječna temperatura u ključnoj ENSO regiji već je iznad normale. Najizraženije zagrijavanje trenutačno je u istočnom Pacifiku, gdje su temperature lokalno i do dva stupnja više od prosjeka.
Ključni procesi odvijaju se duboko ispod površine oceana. Na zapadnom Pacifiku, na dubini između 100 i 250 metara, formirao se veliki rezervoar tople vode. Riječ je o fenomenu poznatom kao oceanski Kelvinov val, koji se kreće prema istoku i postupno potiskuje hladnu vodu ispod površine, a zatim izlazi na površinu kao toplinska anomalija.
Super El Niño razlikuje se od uobičajenog
Dugoročne prognoze upućuju na brzi razvoj novog El Niña. Klimatski modeli još se razilaze u procjenama njegove snage – od slabijeg događaja do mogućeg Super El Niña – što je uobičajeno u ovoj fazi prognoziranja. Ipak, sve je više pokazatelja koji sugeriraju da bi događaj mogao biti snažan.
Kombinirane prognoze više klimatskih modela pokazuju brz prijelaz prema toploj fazi. U najvišem rasponu scenarija raste i mogućnost razvoja Super El Niña, što podrazumijeva da bi sezonska temperatura površine oceana bila najmanje dva stupnja iznad prosjeka.
Sličan scenarij nazire se i u prognozama američke meteorološke agencije NOAA, koja procjenjuje da bi se El Niño mogao razviti već do ljeta, a vrhunac dosegnuti tijekom zime 2026./2027. godine. To znači da bi njegov najveći utjecaj na vremenske prilike bio upravo u toj zimskoj sezoni. I najnovije projekcije europskog modela ECMWF za rujan pokazuju izraženu toplu anomaliju u Pacifiku, tipičnu za snažnije epizode El Niña.
Super El Niño razlikuje se od uobičajenog po znatno jačem zagrijavanju Pacifika, što može snažnije utjecati na globalne vremenske obrasce. Posljedica mogu biti izraženiji ekstremi poput velikih poplava, dugotrajnih suša ili promijenjenih putanja olujnih sustava.
Iako će za konačnu procjenu njegove snage trebati još vremena i novih prognoza, već sada je jasno da bi 2026. godina mogla donijeti značajne promjene u globalnim vremenskim obrascima.
Očekuje se da će se El Niño formirati tijekom ljeta, no njegovi učinci obično se ne pojavljuju odmah. Unatoč tome, zbog brzine razvoja moguće je da će atmosfera već ranije početi pokazivati tipične obrasce povezane s tim fenomenom.
Analize prijašnjih godina u kojima je prijelaz iz La Niñe u El Niño bio brz pokazuju da se tada često formiraju područja niskog tlaka iznad istočnog dijela SAD-a i Kanade te zapadne Europe.
Slični trendovi naznačeni su i za Europu
Takav raspored tlaka zraka obično donosi normalne ili nešto niže ljetne temperature na sjeveru i istoku SAD-a te u zapadnoj Europi. Zanimljivo je da najnovije dugoročne prognoze za ljeto 2026. pokazuju vrlo sličan obrazac, s područjem nižeg tlaka predviđenim iznad istočne Kanade i područja Azora.
Temperaturne projekcije također su u skladu s takvim scenarijem. Za sjeveroistok SAD-a i velik dio istočne Kanade očekuju se temperature oko prosjeka, dok bi sjeverozapad i jug SAD-a mogli imati toplije vrijeme od uobičajenog.
Slični trendovi naznačeni su i za Europu. Prognoze upućuju na iznadprosječne temperature u središnjem i sjevernom dijelu kontinenta, dok bi zapadna Europa mogla imati temperature bliže prosječnim vrijednostima.
Najizraženiji utjecaj El Niña obično se osjeti tijekom zime. U Sjevernoj Americi tada se često razvija snažno i postojano područje niskog tlaka nad sjevernim Pacifikom. Takav sustav pomiče polarnu mlaznu struju prema sjeveru, što donosi toplije vrijeme sjevernim dijelovima SAD-a i zapadnoj Kanadi.
Istodobno jača južna, pacifička mlazna struja, koja donosi više oluja, obilnije oborine i hladnije vrijeme južnim dijelovima SAD-a.
Analize prošlih zima sličnih uvjeta pokazuju da su temperature u Kanadi i sjevernim dijelovima SAD-a često bile iznad prosjeka, dok su zapad, jug i istok SAD-a bilježili hladnije razdoblje. El Niño pritom značajno mijenja i raspored snježnih padalina.
U takvim godinama obično se bilježi manje snijega na sjeveru i srednjem zapadu SAD-a, dok ga više ima u središnjim i južnim dijelovima te na istoku i sjeveroistoku zemlje jer se putanje oluja pomiču prema jugu.
Europa također osjeća posljedice El Niña, iako su one obično slabije i ovise o rasporedu tlaka zraka nad sjevernim Atlantikom.
Analize sličnih godina pokazuju sklonost hladnijim zimama u sjevernom dijelu kontinenta, koje se povremeno mogu proširiti i prema zapadnoj te središnjoj Europi. Utjecaj na europske vremenske prilike, međutim, nije izravan, već dolazi kao posljedica globalnih promjena u atmosferskoj cirkulaciji koje pokreće El Niño.
Svijet
Hitno upozorenje za putnike: Smrtonosna bolest iz viktorijanskog doba ponovno se širi
Zdravstvene vlasti izdale su novo upozorenje putnicima nakon što se vrlo zarazna bolest ponovno počela širiti u dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva i Europe.
Turistima je savjetovano da učine jednu ključnu stvar prije putovanja jer broj slučajeva vrlo zarazne bolesti iz viktorijanskog doba naglo raste u Velikoj Britaniji i Europi. Zdravstveni dužnosnici upozoravaju na ospice, a izbijanja bolesti zabilježena su u nekoliko europskih zemalja, dok porast slučajeva u Engleskoj potiče nova upozorenja za putnike, piše Express.
Irska zdravstvena služba (HSE) izdala je putno upozorenje uoči uskrsnih praznika, pozivajući tisuće ljudi koji planiraju putovanja u inozemstvo da provjere jesu li potpuno cijepljeni protiv ove bolesti. Dužnosnici su naveli da postoje „stalni slučajevi i nedavna izbijanja ospica u Europi i Ujedinjenom Kraljevstvu“, te pozvali putnike da se upoznaju sa simptomima i provjere jesu li primili MMR cjepivo (protiv ospica, zaušnjaka i rubeole).
Glasnogovornik HSE-a rekao je:
„Ospice su virusna infekcija koja može dovesti do ozbiljnih komplikacija. Vrlo su zarazne i lako se šire.
Najnoviji podaci pokazuju da je procijepljenost MMR cjepivom među djecom u dobi od 24 mjeseca 87,6 posto, što je i dalje ispod cilja Svjetske zdravstvene organizacije od 95 posto potrebnog za sprječavanje izbijanja bolesti.“
Upozorenje dolazi u trenutku kada broj slučajeva ospica ponovno raste u Engleskoj. Prema najnovijim podacima britanske Agencije za zdravstvenu sigurnost (UKHSA), između 1. siječnja i 23. veljače 2026. godine u Engleskoj je potvrđeno 158 slučajeva ospica laboratorijskim testiranjem.
Većina slučajeva zabilježena je među djecom u dobi do 10 godina, a London čini dvije trećine svih infekcija.
Veliko izbijanje bolesti u sjevernom Londonu potaknulo je velik dio porasta, a najveći broj slučajeva zabilježen je u Enfieldu, Birminghamu i Haringeyu.
Iako ove godine u Engleskoj nije zabilježen nijedan smrtni slučaj povezan s ospicama, zdravstveni dužnosnici upozoravaju da bolest može dovesti do ozbiljnih komplikacija, posebno kod male djece i ranjivih odraslih osoba.
Ospice su nekada bile vrlo česte u Britaniji, prije nego što su programi cijepljenja značajno smanjili broj slučajeva. Međutim, pad stope cijepljenja posljednjih godina omogućio je virusu da se ponovno pojavi.
HSE upozorava da su ospice „jedna od najzaraznijih bolesti“, što znači da se izbijanja mogu brzo širiti kada procijepljenost padne ispod zaštitne razine.
Simptomi se obično pojavljuju oko deset dana nakon infekcije i u početku podsjećaju na tešku prehladu.
Rani znakovi uključuju:
bolove u tijelu
curenje nosa, kihanje i kašalj
bolne, crvene oči osjetljive na svjetlo
temperaturu od 38 °C ili višu
umor i gubitak apetita
male sivo-bijele mrlje unutar usta
Prepoznatljiv osip obično se razvija dva do četiri dana kasnije, počevši od lica ili vrata, nakon čega se širi po cijelom tijelu.
Zdravstveni dužnosnici poručuju da bi se svi koji nisu sigurni u svoj status cijepljenja trebali obratiti svom liječniku, jer MMR cjepivo ostaje najučinkovitija zaštita od ospica.
HSE je također pozvao obitelji da ostanu kod kuće i kontaktiraju liječnika ako posumnjaju na infekciju, upozoravajući da zaražene osobe trebaju izbjegavati kontakt s drugima, osim ako su potpuno cijepljene.
Kako se približavaju uskrsna putovanja i milijuni ljudi spremaju na letove u inozemstvo, zdravstvene vlasti pozivaju javnost da provjeri jesu li im cijepljenja ažurirana kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti diljem Europe.
Svijet
Srbija upozorila građane da ne putuju u Hrvatsku: “Samo u slučaju krajnje potrebe”
Srbijansko ministarstvo vanjskih poslova u srijedu je, u reagirajući na rat Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, objavilo upute svojim državljanima o putovanjima, ne preporučujući im nijednu zemlju na Bliskom istoku, dok se Hrvatska našla u rangu država u koju se može putovati samo “u slučaju krajnje potrebe”.
Ministarstvo je, petog dana ratnih sukoba na Bliskom istoku, na svojoj mrežnoj stranici objavilo grafikon nazvan “Semafor-savjeti za putovanja” podijelivši ga u četiri kategorije, zelenu – slobodno putovanje uz uobičajeni oprez, žutu – putovanje uz dodatne mjere opreza, narančastu -putovanje u slučaju krajnje potrebe te crvenu – zemlje u koje se ne preporučuje putovanje.
Prema procjeni sigurnosnog rizika, na crvenom popisu nalaze se 23 zemlje, uglavnom s Bliskog istoka – Iran, Irak, Izrael, Jemen, Jordan, Libanon, Katar, Južni Sudan, Oman, Palestina, Saudijska Arabija, Sirija, Jordan, Ujedinjeni Arapski Emirati. U ovu skupinu spadaju i Ukrajina, Afganistan, Libija, Gvineja Bisau, Južni Sudan, Mali, Somalija, Sudan i Srednjoafrička Republika.
Države za koje se sugeriraju dodatne mjere opreza su, među ostalima, Albanija, Argentina, Brazil, Indija, Indonezija, Kolumbija, Meksiko, Pakistan, Rusija.
Ministarstvo vanjskih poslova Srbije preporučuje svojim građanima uobičajeni oprez ako su njihova odredišta Australija, Austrija, Bosna i Hercegovina, Belgija, Bjelorusija, Bugarska, Crna Gora, Danska, Italija, Japan, Egipat, Grčka, Kanada, Kina, Kuba, Cipar, Mađarska, Maldivi, Njemačka, Novi Zeland, Rumunjska, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Turska, Francuska ili Nizozemska.
Hrvatska se, uz 27 afričkih i azijskih zemalja te Boliviju i Venezuelu, nalazi na popisu zemalja koje Srbija vidi kao putne destinacije “u slučaju krajnje nužde”.
Detaljan kriterij za procjenu sigurnosnog rizika nije naveden, a “semafor” sa savjetima za putovanja dostupan je na službenoj mrežnoj stranici ministarstva, uz pojedinačnu provjeru za svaku zemlju.
Kosovo, čiju državnost Srbija ne priznaje, nije na tom popisu.






