Connect with us

Hrvatska

U godinu dana 1775 zahtjeva za status civilne žrtve rata

Objavljeno

-

Foto: Facebook

Godinu dana nakon stupanja na snagu Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata zaprimljeno je 1775 zahtjeva za statuse i prava civilnih žrtava rata, od čega je riješeno 596 zahtjeva, piše u ponedjeljak Večernji list.

Civilni stradalnici, nakon četvrt stoljeća borbe za priznanje njihove žrtve u Domovinskom ratu, naposljetku su dobili zakon koji na pravedniji način tretira sve civile stradale tijekom agresije na Hrvatsku. Prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata dosad su, dugi niz desetljeća, bila regulirana Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata iz

1974., koji je otada mijenjan 12 puta, no unatoč brojnim izmjenama i dopunama, ovim propisom i dalje nisu bili obuhvaćeni svi civilni stradalnici, a prava nisu bila prilagođena potrebama ove populacije.

Naposljetku je 31. srpnja 2021. stupio na snagu novi Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata koji je omogućio ostvarivanje statusa i prava civilnim žrtvama koje ta prava do sada nisu mogle uživati, a postojećima su proširena prava.

Iz Ministarstva hrvatskih branitelja kažu kako su u međuvremenu, nakon stupanja Zakona na snagu, doneseni svi podzakonski propisi potrebni za punu primjenu Zakona.

Godinu dana nakon stupanja na snagu, prema podacima upravnih odjela u županijama i Gradu Zagrebu, provedbenih tijela Zakona, do sada je zaprimljeno 1775 zahtjeva za statuse i prava, od čega je riješeno 596 zahtjeva. Znači riješen je svaki treći zahtjev.

U postupku donošenja Zakona procijenjeno je kako se očekuje ukupno do 2500 novih statusa. “S obzirom na trenutačni broj podnesenih zahtjeva i postojeću dinamiku rješavanja, možemo utvrditi da se postupak primjene Zakona odvija planiranom dinamikom”, kažu.

Ključno je to što je Zakonom konačno izbrisan ograničavajući imovinski cenzus u priznavanju prava, pa je omogućeno korištenje obiteljske invalidnine članovima obitelji koji to dosad nisu mogli zbog mirovine, radnog odnosa, registriranog obrta ili dobne granice, što pozdravlja Zajednica udruga hrvatskih civilnih stradalnika, piše novinarka Večernjeg lista Renata Rašović.

“Moram naglasiti kako civilni stradalnici ovim Zakonom neće ostvariti pravo na mirovinu, već isključivo na obiteljsku invalidninu. Bit će obeštećene udovice, roditelji koji su izgubili odraslu djecu, ali i malodobnu djecu, naše najmlađe žrtve rata, njih oko 400, među njima i djeca poginula u Slavonskom Brodu, simbolu stradanja djece”, kaže predsjednica Zajednice Julijana Rosandić.

 

Hrvatska

Hrvatska proglašena najsigurnijom zemljom, sigurnosni stručnjak objašnjava: “To je u našem mentalitetu”

Objavljeno

-

By

Hrvatsku se već neko vrijeme svrstava vrlo visoko ili čak u sam vrh lista najsigurnijih zemalja svijeta. Jednu takvu listu nedavno je objavio Numbeo, mrežna baza podataka o troškovima i kvaliteti života na kojoj je Hrvatska proglašena najsigurnijom europskom zemljom za hodanje ulicama noću.

Hrvatska je na toj listi prva sa stopom sigurnosti 75,04. Druga je Slovenija (74.33), a na trećem je mjestu Island (71.75) koji najčešće drži prvo mjesto na raznim listama najsigurnijih zemalja. Ova lista na kojoj je Hrvatska najsigurnija europska zemlja za ulične noćne šetnje sastavljena je na temelju percepcija ljudi koji su upisivali svoje dojmove.

Taj kriterij možda je suviše subjektivan i manjkav, ali Hrvatska vrlo dobro kotira i na drugim listama najsigurnijih zemalja gdje se u obzir uzima više različitih mjerila.

Mirna zemlja za noćnu šetnju

Primjerice, u veljači 2019. godine na listi koju je sastavio ugledni američki poslovni mjesečnik Global Finance Hrvatska je bila na 22 mjestu. U obzir su bili uzeti čimbenici rata i mira, osobne sigurnosti te rizika od prirodnih katastrofa. U studenome 2021. tvrtke International SOS And Control Risk Hrvatsku je ocijenila kao zemlju niskog sigurnosnog rizika.

U siječnju prošle godine, već spomenuti Numbeo također je rangirao zemlje po stupnju sigurnosti, ali uzimajući u obzir stopu kriminaliteta. Katar je tada imao najnižu stopu i slovio za najsigurniju zemlju svijeta, a Hrvatska je bila svrstana među 15 najsigurnijih. Prošlog ljeta proglašeni smo i za najsigurniju zemlju za turistička solo putovanja. A u siječnju ove godine, Institut za ekonomiju i mir sa sjedištem u australskom Sydneyju u svom je izvješću kreiranom prema indeksu globalnog mira (GPI) Hrvatsku također svrstao na visoko 14. mjesto.

“Nema turizma tamo gdje nije sigurno”

Za Hrvatsku su ti dobri rejtinzi na listama sigurnih zemalja naročito važni zbog činjenice da smo turistička zemlja, smatra stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila.

“Sigurnost je jedna od ključnih stavki za razvoj turizma. Nema turizma tamo gdje se ljudi osjećaju nesigurnima, ma koliko imali vrhunsku uslugu, ambijent i okoliš. Nitko neće ići na odmor tamo gdje mora strepiti hoće li se nešto loše dogoditi njemu i njegovoj obitelji. S te strane, sigurnost je osnovni preduvjet za turizam“, kazao nam je Cvrtila.

Čak i činjenica da kroz Hrvatsku prolazi dosta ilegalnih migranata nema, po njegovom mišljenju, većih reperkusija po javnu sigurnost.

“To jest svojevrsna nesigurnost, ali kod nas nije bilo većih incidenata s ilegalnim migrantima. Razlog tomu je što se najveći broj njih i ne zadržava u Hrvatskoj i mi nismo zemlja primateljica. Da jesmo, vjerojatno bi imali sličnih problema – sigurnosnih, ekonomskih, socioloških i drugih kakve imaju zemlje u koje je stigao velik broj migranata. Tada nastaje problem s njihovim integriranjem i raste rizik nesigurnosti”, ističe Cvrtila.

Nije nam to iz bivše države, takav je mentalitet

Mnogi će u tumačenjima zašto je Hrvatska sigurna zemlja, posegnuti za tvrdnjom da je to recidiv iz Jugoslavije u kojoj se s mnogo samohvale govorilo da je “najsigurnija zemlja na svijetu” i da se nigdje nije moglo tako bezbrižno šetati noću.

“Ne mislim da je to nekakav ostatak prošlosti. Prije bih rekao da je stvar u našem mentalitetu, u tome da nismo nasilni. Ovdje se rijetko događaju nekakvi nasilni ispadi. Pogledajte samo nasilne prosvjede po Europi. Tamo spale pola grada jer im vlada želi produljiti radni vijek za dvije godine. Kod nas su ga produljili sedam godina, a da praktički nitko nije kročio na ulicu, kamoli radio nekakve nasilne prosvjede”, kaže Cvrtila.

K tomu, kaže, totalitarni i represivni sustavi poznati su po sigurnosti, a kao primjer navodi Sjevernu Koreju koja je, takoreći, zemlja bez kriminala.

“Sigurnost je najveća u takvim sustavima gdje je sve isprepleteno i premreženo sigurnosnim sustavom koji se ne bavi samo kriminalom, nego puno dublje zadire u prava i slobode građana. Mi, naravnom nismo takav sustav. Naš sustav javne sigurnosti prilično je liberalan”, dodaje.

Puno senzacionalizma u crnim kronikama

Često se slika o sigurnosti nekog grada ili zemlje stvara i prema količini vijesti u crnim kronikama koja ne mora uvijek biti u skladu sa stvarnom stopom kriminaliteta. Cvrtila ističe kako ima mnogo medijskog senzacionalizma prema kojemu netko može pomisliti da baš i nismo sigurna zemlja kako to govore svjetska istraživanja.

“Nekidan je u Zagrebu policija ganjala vozača u automobilu. Gledao sam prilog o tome na jednoj televiziji. Trajao je skoro 10 minuta, a nitko nije stradao, ništa nije spaljeno, ništa nije eksplodiralo… Atrakcija je bila što je deset policijskih vozila ganjalo taj jedan automobil, ali u sigurnosnom smislu nije se dogodilo ništa posebno”, kazao je Cvrtila.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova pravila za oduzimanje vozačke dozvole

Objavljeno

-

By

Oduzimanje vozačke dozvole u jednoj zemlji EU trebalo bi se primjenjivati ​​u cijeloj Europskoj uniji, zastupnici Europskog parlamenta složili su se oko toga.

Trenutačno pravilo glasi: u većini slučajeva zabrana vožnje vrijedi samo u zemlji u kojoj je počinjen prekršaj i nema nikakvih posljedica za vožnju u drugim zemljama EU – čak ni u onoj koja je izdala vozačku dozvolu.

Kako bi se osiguralo da se relevantna sankcija primjenjuje u svim državama EU-a, predložena nova pravila zahtijevat će da se ova odluka proslijedi državi Europske unije, koja je izdala vozačku dozvolu, objavio je parlament.

Na popis težih prometnih prekršaja, smatraju zastupnici, treba dodati i vožnju bez važeće vozačke dozvole. Time bi se taj prekršaj izjednačio s vožnjom u alkoholiziranom stanju ili izazivanjem prometne nesreće sa smrtnim ishodom, što bi rezultiralo i razmjenom informacija o oduzimanju vozačke dozvole,  izvijestio je Hrvatski autoklub.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Državni inspektorat povukao pa vratio ove proizvode na police: Ipak ne sadrže bakteriju

Objavljeno

-

By

Državni inspektorat tako je objavio kako su opozvali bobice 28. i 29. prosinca, no nakon provedenog nalaza utvrđeno je kako ne sadrže bakteriju koja može izazvati bolest.

Riječ je o Alnatura Goji bobicama ekoproizvodu od 200 grama, Bio Primo goji bobicama od 100 grama, Dennree sušenim goji bobicama od 100 grama, Dennree sušenim goji bobicama od 250 grama, goji bobicama sušenima od 100 grama Denneree te goji bobicama sušenim od 250 grama Denneree.

Kako se navodi, njih proizvodi austrijski Bio Nahrungsmittel Produktions-und Handels GmbH, a na tržište ih stavljaju Müller trgovina Zagreb d.o.o., Priroda i Društvo d.o.o. i Bio planet d.o.o..

Ponovnim tumačenjem laboratorijskog nalaza utvrđeno je da navedeni proizvodi ne sadrže bakterije iz roda Salmonella spp. te da isti udovoljavaju odredbama Uredbe 178/2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane.

Iz navedenih razloga obavijesti za potrošače su uklonjene sa službenih stranica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu i Državnog inspektorata Republike Hrvatske, a proizvodi se mogu konzumirati bez ograničenja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu