Hrvatska
Biolog: Dramatično smo protiv zaprašivanja komaraca, time trujemo i sebe
Tibor Mikuška, biolog i ekolog te voditelj projekta Hrvatskom društvu za zaštitu ptica i prirode, u Newsnightu je govorio o problemima s kojima se suočava priroda zbog klimatskih promjena, no ne daleka priroda – već ona u Kopačkom ritu.
Na pitanje kakav je vodostaj Drave, Mikuška odgovara kako su vodostaji Drave i Dunava znatno niži od prosjeka.
“Ovdje vlada jedna suša koja je krenula od siječnja, a ni oborine nisu mogle nadoknaditi manjak vode. Mi ovisimo o poplavama koje dolaze Dunavom, koje su rezultat topljenja snijega u sjevernim Apama i u južnoj Njemačkoj, te od količine oborina. Poplavni valovi su izostali ove godine, pa je Kopački rit suh osim rijeke Dunav i kanala, kojih ima jako malo”, rekao je Tibor Mikuška.
Naglasio je kako moramo razlikovati kratkoročne incidente, kao što su toplinski valovi koji ne traju dugo, i klimatske promjene – koje su dugoročne.
“Zime su sve toplije, a ljeta sve suša i bez oborina. Imamo vlažne i suhe zime, a potom ljeta bez oborina”, kazao je biolog.
Brzina klimatskih promjena je fascinantna
Kako to utječe na životinje, znamo da se u Jadranu već pojavljuju tropske ribe? Kako se ponašaju ptice u Ritu?
“Fascinantna je brzina klimatskih promjena. To je znanstveno zanimljivo promatrati, jer nešto za što je ranije trebalo više tisuća godina sada se događa tijekom jedne generacije života čovjeka. Ipak, zastrašujuće je da je klimatske promjene napravila jedna vrsta – čovjek
Ptice mijenjaju svoje navike, a to smo primijetili kod naših zimovalica. Kada su bile hladne zime, ptice iz Sibira dolazile su u naše krajeve, međutim u zadnjih 20 godina takve su vrste premjestile svoja zimovališta u Poljsku, gdje zime također nisu tako oštre. Imamo čitav niz zimovalica koje nam ne dolaze u velikom broju, kao prije 20 godina. Pojavljuje se sve više vrsta koje su bile tipične za Mediteran na gniježdenju u Slavoniji. Mi to kao znanstvenici nastojimo moderirati, postoje klimatski atlasi, atlasi ptica gnjezdarica… Ptice viskoplaninskih krajeva bit će u sve većim problemima, jer njihova staništa gube svoja svojstva”, rekao je Mikuška.
Ove godine ima znatno manje komaraca i komarica – koje nas grizu.
“Uzrok je jednostavan, za njihovo razvijanje potrebna je voda, njihova jaja moraju biti u vodi. No ove godine nije bilo poplave područja na kojima su ženke položile jaja i nije došlo do razvoja ličinki, pa ni odraslih komaraca”, rekao je biolog.
Dramatično smo protiv zaprašivanja komaraca
Što to znači za ekološki sustav?
“Komarci imaju veliku ulogu u eko sustavu, jer njihove ličinke služe kao hrana životinjama, posebno vodenim životinjama. Ako imate manjak izvora hrane dolazi do problema u ishrani životinja, te posljedično do otežanog hranjenja mladih i smanjenog uspjeha gniježdenja ptica. Komarci su važan dio poplavno-močvarnog eko sustava i zalažemo se za njihovu zaštitu, ma koliko to bilo nepopularno”, rekao je Tibor Mikuška.
Ima li drugog načina za borbu s komarcima osim zaprašivanja?
“Mi ih najčešće tamanimo koristeći paljenje dizela s mješavinom pesticida, a time ne trujemo samo komarce nego i sve druge kukce, pa i same sebe. Naravno da smo dramatično protiv takvih mjera posipanja prirode otrovom i zalažemo se za mjere obrane u naseljima. Oni nas neće ubiti, samo nas maltretiraju”, kazao je biolog.
Hrvatska
PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.
-
magazin4 dana prijeTJEDNI HOROSKOP / Najsretniji znakovi će biti Vodenjak, Ovan, Ribe
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeCINAZ/SVEUČILIŠTE: U četvrtak komemoracija za prof. dr. sc. Zlatka Milišu
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijePRIJAVE DO 2. VELJAČE / Iz zadarske Čistoće natječaj za zapošljavanje na više radnih mjesta. Evo detalja…
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje






