Hrvatska
Kako se ponašati kod napada stršljena i koje je najopasnije mjesto za ubod
Mladen Hron iz Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba bio je gost N1 Studija uživo i govorio o ubodima stršljena i kako reagirati ako dođe do uboda.
Kaže da u najvećem broju slučajeva ubod stršljena završi lokalnim i bolnim eritemom.
“To je najblaže što može biti i u većini slučajeva je tako. Kod osoba koje su sklone alergijama može se razviti blaga alergijska reakcija u vidu nekog osipa, otoka usana, jezika, suzenja očiju. Dok najteži oblik alergijske reakcije može rezultirati anafilaktičkim šokom. On se pak manifestira otežanim piskutavim disanjem, uslijed kardiovaskularnog kolapsa dolazi do hitpotenzije – u početku vrtoglavica i čovjek može pasti u nesvijet te to može rezultati i smrtnim ishodom”, objašnjava Hron.
Što ako dođe do anfilaktičkog šoka?
Kaže da najteži ishodi zbog uboda nisu česti i dodaje da je teško pravovremeno reagirati u slučaju anafilaktičkog šoka.
“Anafilaktički šok se događa vrlo brzo i to je jedno dramatično zbivanje, ako ne pružimo vrlo brzo hitnu pomoć može doći do smrtnog ishoda. U svakom slučaju treba brzo reagirati i zvati hitnu pomoć ili se obratiti u najbližu hitnu ambulantu”, rekao je.
Upitan na kojem dijelu tijela je najopasniji ubod, Hron odgovara da je to glava.
“Na glavi se razvije angioedem što znači otok mekog tikva i to stve zatvara dišni put i dolazi do gušenja. U području glave je najopasniji taj ubod, a što idemo perfiernije to je povoljniji ishod”, kaže.
Hron napominje da se treba držati podalje od gnijezda stršljenova da ih ne izazovemo.
“Ako ih izazovemo onda oni napadaju u rojevima. Nije nikako preporučljivo da se lamaće rukama i bježi. Ako lamaćemo rukama, onda je stršljen najopasniji. Treba biti miran i sabran i čekati da ode”, govori.
Najčešće intervencije u hitnoj medicinskoj pomoći
Pojašnjava da najveći broj ljudi dolazi na hitnu jer se boje najteže alergijske reakcije.
“Svi ljudi više manje znaju da to može rezultatirati smrtnim ishodom. Često dolaze samo s običnim bolnim eritemom. Rijeđe dođu s nekim osipom. Za anafilaksiju je situacija takva da kad se to razvije da rijetko uspiju stići. Preporuka za njih je da nose adrenalinske šprice”, rekao je.
Teško mu je, kaže, reći ima li više intervencija ove godine nego šrošle, ali da najviše ljudi dolazi zatražiti pomoć zbog bolnog eritema, a nešto rijeđe zbog osipa.
“Otrov ose je jači otrov od stršljenovog, ali je opasnost u alergiji. Kod stršljenovog alergijske reakcije budu burnije”, objašnjava.
Hrvatska
PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.






