Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) NOVA MONOGRAFIJA O NOVIGRADU U IZDANJU SVEUČILIŠTA U ZADRU Novigradska tvrđava mora biti od strateškog interesa za Zadarsku županiju i Hrvatsku

Objavljeno

-

U pet godina Novigrad je dobio dvije monografije kakve ima malo gradova u Hrvatskoj – „Novigrad nekad i sad“ objavljena je 2017., godine, a nakon pet godina stiže nova knjiga „800 godina od obnove rimske kule i prvog spomena imena Novigrad u pisanim izvorima“, koju su u
Multimedijalnoj dvorani Kneževe palače danas predstavili urednici prof. dr. sc. dr. h. c. Ante Uglešić i izv. prof. dr. sc. Zlatko Begonja te akademik prof. dr. sc. Slobodan Kaštela.

Iako se prije pet godina mislilo da se nakon takve knjige više neće imati što reći o Novigradu, tadašnji znanstveni skup i monografija koja je slijedila otvorili su brojna pitanja o ovom pitoresknom mjestu u zadarskoj okolici.

Interes istraživača Novigrad zahvaljuje dugoj povijesti, budući da je iznad današnjeg mjesta u rimsko doba bio podignut castrum, koji je u 13. stoljeću restauriran i nazvan Castrum Novum, što su Hrvati preveli u Novigrad. Naravno, najslavnija epizoda, koja je odjeknula po cijeloj Europi i brojnim umjetničkim i povijesnim djelima, bilo je zatočeništvo kraljice Elizabete i njezine kćeri Marije te kasnije pogubljenje, koje danas neki povjesničari osporavaju.

– Zadnjih godina uz pomoć Ministarstva kulture i medija počela je obnova tvrđave, ali ovakvim tempom neće biti gotova desetljećima. Općina Novigrad i Sveučilište u Zadru rade velike napore da se promijeni takvo stanje, a s obzirom na njezino značenje Fortica, kako je Novljani nazivaju, trebala bi postati projekt od strateškog interesa Zadarske županije i Hrvatske, rekao je akademik Kaštela.

– Tvrđavu su restaurirali Kurjakovići (Krbavski knezovi), a potom je i Mlečani koristili kao sjedište mletačkog providura. Ona je zbog svega postala trajni simbol Novigrada i stanovnika kojima je pružala zaštitu stoljećima, istaknuo je na predstavljanju akademik Kaštela.

Uglešić i Begonja predstavili su deset radova zastupljenih u monografiji, koji pokrivaju razdoblje od prapovijesti do novog vijeka. Iz prapovijesti je ostalo vrlo malo tragova, a prostor dobiva strateški značaj u vrijeme Justinijanove rekonkviste (6. stoljeće). Novigrad je Bizant preuzeo od Istočnih Gota, od kojih nema izravnih tragova, ali neki iz Pridrage ukazuju na njihovu nazočnost. Hrvati su Novigrad, istaknuo je Uglešić, dobili za „zelenim stolom“, Aachenskim mirom iz 812. godine, od kada on postaje značajno strateško mjesto.

Kada su pristaše Ladislava Napuljskog u Novigradu pogubili (a po nekima ne) Elizabetu Kotromanić, ova anonimna utvrda postaje jedan od najznačajnijih lokaliteta na ovom području. Dolaskom pod vlast Mlečana grade se utvrde koje su imale značajne stratešku ulogu, a iako su ga Osmanlije vrlo kratko osvojile, nije mu se dogodila sudbina Nina da je spaljen, nego je i dalje imao značajnu ulogu na prostoru koji je bio granica između Osmanlija i Mletačke republike, istaknuo je Uglešić. O kontaktima s europskim središtima svjedoče ostaci glazirane keramike, posuđa koje vodi porijeklo iz Italije ili Španjolske.

Prorektor prof. dr. sc. Josip Faričić čestitao je autorima i urednicima, izrazivši podršku ovom i sličnim projektima. Nakon nedavne monografije o Bibinjama i ove o Novigradu, sljedećeg tjedna predstavlja se monografija o Starigradu Paklenici, dok je u pripremi ona o Sukošanu.

– Značaj ovih monografija izlazi izvan okvira akademske zajednice. Osim što tekstovi mogu zainteresirati širu publiku, daju vrijedne podatke za izradu strateške i prostorno-planske dokumentacije. Novigradska utvrda zaslužuje biti strateški projekt koji će obogatiti novigradsku sadašnjost i referirati se na turbulentnu prošlost. Nadam se da će Novigrađani u ovim knjigama pronaći element vrijedan iščitavanja te da će ih svaka novigradska kuća imati u svojim kućnim knjižnicama, rekao je Faričić.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu