Connect with us

Grad

PREDSTAVLJEN XV. SVEZAK ČASOPISA ARCHAEOLOGIA ADRIATICA Na ovim prostorima pastiri su vodili stoku u ispašu u planine još u 6. tisućljeću prije Krista

Objavljeno

-

Na ovim prostorima pastiri su vodili stoku u ispašu u planine još u 6. tisućljeću prije Krista

Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru predstavio je u Svečanoj dvorani XV. svezak časopisa Archaeologia Adriatica, posvećen dugogodišnjoj profesorici na ovom Odjelu, sada u mirovini, prof. dr. sc. Sinevi Kukoč. Prof. dr. sc. dr. h. c. Ante Uglešić, dugogodišnji pročelnik Odjela i nekadašnji rektor Sveučilišta u Zadru, zahvalio je ovom prilikom dr. Kukoč na samoprijegornom radu kojim je zadužila ovaj odjel i Sveučilište, ali i hrvatsku znanost u cjelini.

Prof. dr. sc. Sineva Kukoč rođena je 3. lipnja 1949. u Šibeniku. Dvopredmetni studij arheologije i povijesti umjetnosti studira na Filozofskom fakultetu u Zadru, kojeg uz nagradu rektora završava 1973. godine.  Godine 1990. na Odsjeku za arheologiju stječe status doktora znanosti. Godinu dana kasnije promovirana je u docenta, a 2010. stječe zvanje redovitog profesora, gdje dočekuje i umirovljenje u listopadu 2013. godine.

Osim u kolegijima o brončanom i željeznom dobu istaknula se radom na znanstvenom poslijediplomskom studiju Arheologija istočnog Jadrana te kolegijima o svetim mjestima i kultovima mrtvih na Jadranu. Terenska arheološka istraživanja i rekognosciranja vrlo aktivno provodi kroz sve faze svoje karijere, posebice kod Nadina i Ljupča. Od 1992. do 1994. bila je predstojnica Odsjeka za arheologiju, od 2009. do 2011. članica Senata Sveučilišta u Zadru, a od 2010. pa sve do umirovljenja 2013. voditeljica Katedre za prapovijest na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru. Objavila je i dvije zbirke poezije, Orfika i Za obou i oblak. Sve to i puno više može se pročitati u ovom svesku časopisa Archaeologia Adriatica.

Dr. sc. Marko Dizdar s Instituta za arheologiju u Zagrebu istaknuo je kako su i prva dva znanstvena članka u ovom broju, o žrtveniku na neolitičkom naselju u Smilčiću te duhovnoj kulturi neolitičkih zajednica istočnog Jadrana, svojevrstan hommage ovoj arheologinji, jer su usmjereni na simboliku pronađene građe, čemu je Kukoč posvetila svoje najznačajnije radove. Nakon njih slijede radovi o stočarstvu i prikupljanju soli, koja je bila ključna za stočare, a koji donose nove poglede povezane s arheozoološkim podacima.

Raspoloživa građa čija je analiza dala podatke o starosti koza i ovaca (duže su se održavale živima zbog mlijeka), kao i analiza zuba koja je dala dokaz o vođenju na ispašu u planinske pašnjake, pokazuje da  sredinom 6. tisućljeća pr. Kr. u sjevernoj Dalmaciji dolazi do promjene strategije gospodarenja stadom. Počinje sezonsko kretanje pastira između zimskih nizinskih i ljetnih planinskih pašnjaka, prerada mlijeka i proizvodnja sira popraćena pojavom posuđa specijaliziranog oblika i namjene, uvođenje novog tipa srpa koji je lakše održavati itd.

– Pojava kojoj sam i ja u djetinjstvu svjedočio, da pastiri iz Bosne dolaze napasati svoju stoku u Slavoniju, ima svoje korijene još u 6. tisućljeću prije Krista. Arheološki tragovi su izuzetno skromni i teško ih je prepoznati, ali ako ih povežete s arheozoološkim podacima, dobivaju se fascinantni rezultati, zanimljivi za neolitik ali i cijelu povijest, istaknuo je Dizdar.

U ovom broju između brojnih tema obrađene su i one o japodskim i liburnskim antropomorfnim privjescima, veličini ljudske populacije uz nadinsku nekropolu na temelju dobi preminulih, gdje veća smrtnost djece, odnosno niža prosječna dob u trenutku smrti upućuje na populacijski rast, kultu rimskih carica i princeza na tlu provincije Dalmacije, numizmatičkim svjedočanstvima mongolske najezde na šire područje Splita iz ožujka 1242. godine itd.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Grad

Zadarski i mariborski „evergreeni“ obilježili pet desetljeća prijateljstva iz studentskih dana

Objavljeno

-

By

Dani idu, godine lete, ali prijateljstva iz studentskih dana se ne zaboravljaju.

„Emocije su još jake, sjećanja svježa“, kaže Velimir Vele Jelinić (72). On je jedan od organizatora jubilarnog 10 susreta nekadašnjih studenata iz Zadra, Kvarnera,  Istre i Slovenije koji su 1966/70 studirali na Sveučilištu u Mariboru. „Bili smo kao jedno tijelo“, dodaje Vele. U glavni grad Štajerske privuklo ih je i to što, za razliku od drugih sveučilišnih centara bivše države,  nije bilo prijemnih ispita, smještaj u studentskom domu osiguran, a nije bio problem dobiti ni  studentske kredite i stipendije.

„Nije se pitalo tko je odakle“, prisjeća se i Rada Pavleković, popularna Dilajla. Prijateljstva među studentima su s vremenom samo jačala, a u svemu su prednjačili temperamentni Zadrani koji su ostavili neizbrisiv trag u štajerskoj metropoli. U učenju, pismi, druženju i posebno u sportu. Zanimljivo je da je u generaciji zadarskih studenata bio i Zdravko Jerak, član nekadašnje prve petorke KK Zadra koji je u Mariboru zapravo i počeo svoju košarkašku karijeru. „S njime je naš klub ušao u prvu ligu ondašnje države“, kaže Andrej Bergoč jedan od Jerakovih studenstkih kolega iz Maribora.

O svemu tome,  kao i ostalim zanimljivostima iz studentkog života bilo je riječi i na 10-tom susretu nekadašnjih zadarskih i mariborskih studenata  proteklog vikenda u Zadru. Nakadašnji studenti, danas u osmom desetljeću života, nisu gubili vrijeme. Od petka, kada su se okupili u Petrčanima da bi u subotu u devet sati brodom iz uvale Draženica krenuli prema Kornatima. Uz guštanje u gradeladi u Maloj Proversi pala je i pisma. „Zabavljali su nas  Perović i Relja, pivači sa trga, uz pomoć Rade Grbića i Edija Duruta“, kaže Jelinić, a trodnevno druženje nekadašnji studenti  iz Maribora, Istre i Kvarnera  iskoristili su u nedjelju i za razgledanje grada, kulturnih i povijesnih znamenitosti. Za uspomenu „pala“ je i zajednička fotografija ispred Gradske lože na Narodnom trgu u Zadru.

„Mi smo Evergrini, tako se zovemo“, ističe Velimir Jelinić. Što stariji to bolji. Zato se, kaže,  i nakon 50 i ohoho godina bivši studenti i sastaju  kao „najbolji prijatelji na svitu“. Družimo, a od druženja nema ništa bolje. Jer,  družeći se učimo jedni od drugih, poručila je na kraju Rada Pavleković Dilajla. Uz: Doviđenja dogodine u Mariboru!

 
Nastavi čitati

Grad

Bilosnićev jubilej obilježen u Austriji, Češkoj i Mađarskoj

Objavljeno

-

By

Obilježavanje svoje obljetnice 75. godina života i 55. godina umjetničkog djelovanja Tomislav Marijan nastavlja u inozemstvu, gdje je do kraja godine predviđeno više nastupa, predstavljanja knjiga i gostovanja, kao i objavljivanje novih prevedenih knjiga.

Ovih je dana (21. svibnja) tako Bilosnić bio gost Panonskog Instituta (Pannonischen Institutes) u Pinkovcu  (Güttenbachu) u Hrvatskom Gradišću u Austriji, gdje ga je primio gosp. dr. sc. Robert Hajszan Panonski, predsjednik Panonskog Instituta i glavni i odgovorni urednik višejezičnog Panonskog lista (Pannonisches Blatt / Pannon Lap), čiji je Bilosnić višegodišnji suradnik.

U Panonskom Institutu održano je kratko predavanje o Bilosnićevu stvaralaštvu, s posebnim naglaskom na njegova nedavno izišla Izabrana djela u devet tomova, koje je Bilosnić donirao Biblioteci Panonskog Instituta u Pinkovcu, kao i neka druga svoja izdanja.

Nakon obilaska Pinkovca i posjeta župnoj crkvi sv. Josipa , Bilosniću je upriličen obilazak više mjesta Burgenlanda, odnosno Južnom Gradišću, kao što su   Güssing, Stegersbach, Sentkutu ,kao i gostovanje u više obiteljskih kleti, u kojima se točilo vino uz užinu. Bilosnić je posjetio i davni dom Nikole Zrinskog Sigetskog u Eberavi. O Bilosnićevoj posjeti Gradišću, Panonski list je u svoja dva broja tijekom mjeseca svibnja 2022. godine donio posebne priloge.

Prije toga, Tomislav Marijan Bilosnić je bio ugošćen i na imanju Liebman u Štajerskoj, u gradiću Vogau, kod svoje prijateljice pjesnikinje Frančeske Liebman, gdje je upriličeno kratko pjesničko druženje. Bilosnić je za biblioteku obitelji Liebnam poklonio neka svoja nova izdanja, među kojima treba spomenuti višejezično izdanja poeme „Molitve svetom Franji“.

Poslije Hrvatskog Gradišća i Austrije, Bilosnić je 22. svibnja posjetio grad  Brno u Češkoj. Za Manhenova knjižnicu, samo desetak dana ranije, za posjete Južno moravske delegacije Zadarskom Sveučilištu i Zadarskoj županiji, Bilosnić je donirao svoja Izabrana djela, uručivši ih lektorici češkog jezika na Sveučilištu u Zadru Krystini Rygolovoj.

U Koljnofu (Kophaza), u Mađarskoj, 3. lipnja 2022., Bilosnić je predstavio svoju „Molitvu svetom Franji“ objavljene na 25 svjetskih jezika i pet pisama svijeta. Uz hrvatski, poema je predstavljena i čitana na gradišćanskom (dr. sc. Šandor Horvat), mađarskom (dr. Franjo Pajrić) i njemačkom jeziku (pjesnikinja Dorotea Zeichman Lipković). O Bilosnićevu pjesništvu, s posebnim osvrtom na „Molitvu svetom Franji“, govorila je izv. prof. dr. sc.  Sanjom Knežević i dr. sc. Herbert Gassner. U programu su sudjelovali i glazbenici iz Beča –  Dubrovački kavaljeri i Mijo Bijuklić. Poemu je primio i Sveti Otac papa Franjo, koji je poslao poseban blagoslov autoru, zaželjevši mu plodonosan rad i blagoslov u životu.

„Večer u Levandi“, kako je naslovljeni druženje sa izv. prof. dr. sc.  Sanjom Knežević.

i književnikom Tomislavom Marjanom Bilosnićem, izazvala je veliko zanimanje gradišćanskih Hrvata s obje strane mađarske i austrijske granice.  Večer je upriličena u  organizaciji Matice hrvatske Šopron, Katedra Čakavskog sabora iz Šoprona. udruge Hrvati- Horvatáok Egyesület, kao i tradicionalne manifestacije Međunarodnih književnih susreta u Koljnofu.

Inače, Bilosnićev životni i umjetnički jubilej, ove je godine, osim Austrije, Češke i Mađarske, predviđen proslaviti i u više drugih zemalja, kao što su Italija, Albanija, Makedonija, Poljska, Rumunjska, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Francuska i Španjolska.

 
Nastavi čitati

Grad

Poštujte prometna pravila i vozite oprezno

Objavljeno

-

By

Policija će i ovog vikenda, ali i kontinuirano do kraja godine, nastaviti s poduzimanjem pojačanih aktivnosti usmjerenih na sprečavanje i sankcioniranje najtežih prekršaja, posebice tzv. „četiri glavne ubojice u prometu“ (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel), kao i prekršaje vozača mopeda i motocikala te prema ponavljačima teških prometnih prekršaja – recidivistima.

U prvih pet mjeseci ove godine na prometnicama Policijske uprave zadarske dogodilo se 606 prometnih nesreća. Prema statističkim pokazateljima u cestovnom prometu i usporedbom prvih pet mjeseci prošle i ove godine, u prometnim nesrećama evidentirano je smanjenje broja smrtno stradalih osoba za 75%, smanjenjenje broja teže ozlijeđenih osoba za 20% te je smanjen broj lako ozlijeđenih osoba za 14,9%, dok je ukupna broj evidentiranih prometnih nesreća u povećanju za 24,9%, u prvih pet mjeseci prošle godine dogodilo se 485 prometnih nesreća.

Policijski službenici su u istom periodu, u prvih pet mjeseci ove godine, utvrdili i sankcionirali ukupno 15 148 prekršaja u prometu, od kojih je za istaknuti prekoračenje dopuštene brzine kretanja (7 318), nekorištenje sigurnosnog pojasa (869), upravljanje pod utjecajem alkohola (493) i nepropisnog korištenja mobitela tijekom upravljanja vozilom (604).

Svjesni činjenice da su aktivnosti policije samo jedan od čimbenika kojima se može utjecati na smanjenje broja prometnih nesreća, ovim putem pozivamo sve sudionike u prometu na poštivanje prometnih propisa i međusobno tolerantno ponašanje, a posebno apeliramo na sve vozače da prilagode brzinu kretanja vozila uvjetima na kolniku i da poštuju ograničenja brzine.

Osobe u automobilima moraju obavezno koristiti sigurnosni pojas, a na mopedima i motociklima zaštitnu kacigu.

Najugroženije sudionike u prometu – pješake, motocikliste i vozače mopeda pozivamo na pridržavanje zakonskih propisa, a ostale sudionike u prometu na njihovo uvažavanje.

Kako bi se smanjio broj stradavanja i povećala sigurnost moticiklista i mopedista, upozoravamo na pridržavanje prometnih propisa.


Vozači i putnici tih vozila često su žrtve drugih nesavjesnih vozača ostalih motornih vozila, koji grubim kršenjem prometnih propisa ugrožavaju sigurnost svih sudionika u prometu. Međutim, često i zbog svog neodgovornog ponašanja i grubog kršenja prometnih propisa i sami motociklisti sudjeluju u teškim prometnim nesrećama, gdje u sudarima s drugim vozilima, izlijetanjima s ceste ili naletima na objekte uz cestu, smrtno stradavaju ili zadobivaju teške tjelesne ozljede.

Savjeti sudionicima u prometu

  • vodite računa o tehničkoj ispravnosti vozila kojim upravljate, posebice stanju i ispravnosti pneumatika,
  • brzinu kretanja vozila prilagodite stanju i uvjetima na cesti,
  • poštujte ograničenja brzine kretanja vozila (propisana zakonom ili postavljenim prometnim znacima, uključujući pritom i ograničenja na promjenjivoj prometnoj signalizaciji),
  • ne konzumirajte alkoholna pića prije i za vrijeme vožnje,
  • ne koristite mobitel tijekom vožnje,
  • koristite sigurnosni pojas i na prednjim i na stražnjim sjedalima u vozilu,
  • pobrinite se za adekvatan smještaj djece u vozilu,
  • ne ulazite u rizična pretjecanja bez obzira na žurbu,
  • pješačkim prijelazima se približavajte smanjenom brzinom i povećanim oprezom,
  • držite dovoljan razmak između vozila prilikom vožnje u kolonama,
  • ako se kao pješak krećete kolnikom na javnoj cesti izvan naselja, hodajte uz lijevi rub kolnika u smjeru kretanja, a noću i danju u slučajevima smanjene vidljivosti koristite svjetliju odjeću. Zakonska obaveza je da morate biti označeni nekim izvorom svjetlosti ili reflektirajućom materijom ako se krećete kolnikom te
  • biciklisti, budite propisno označeni, zakonska obaveza je da budete označeni reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom biciklističkom odjećom noću i danju u uvjetima smanjene vidljivosti.


Jedan dio pješaka i biciklista i nadalje ne poštuje zakonske propise prema kojima moraju biti označeni reflektirajućom materijom. Zbog toga su teško vidljivi vozačima drugih vozila koji pritom nalijeću na njih, što ponekad završava sa smrtnim stradavanjem. Stoga naglašavamo odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama:
 

  • pješak koji se kreće kolnikom dužan je noću, a i danju u slučaju smanjene vidljivosti, biti označen nekim izvorom svjetlosti ili reflektirajućom materijom, 
  • vozač bicikla koji se kreće kolnikom na cesti dužan je noću i danju u slučaju smanjene vidljivosti biti označen reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom biciklističkom odjećom ili drugom reflektirajućom oznakom.

Kako bi se osiguralo što sigurnije i protočnije odvijanje prometa, policijski službenici će poduzimati i niz drugih aktivnosti, a posebna pozornost posvetit će se sigurnosti u cestovnom prometu i maksimalnoj protočnosti putnika i vozila.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu