ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA Više tisuća sudionika u zadarskom “Hodu za život”
Hod za život, miroljubivi hod građana kao znak potpore svakom nerođenom i rođenom djetetu, majci, ocu i obitelji, održan je u subotu 28. svibnja u Zadru koji je među 11 hrvatskih gradova gdje se ovogodišnji Hod održava pod geslom ‘Život je zakon’.
Cilj Hoda za život je skretanje pozornosti na zakonsku i druge zaštite svakog ljudskog života, od začeća do prirodne smrti. Ovogodišnji Hod za život u Zadru drugi je po redu, nakon onoga 2019. godine kada je geslo Hoda bilo „Zaštitimo najugroženiju manjinu u Hrvatskoj – nerođenu djecu!“.
Okupljanje više tisuća sudionika svih generacija iz svih dijelova Zadarske nadbiskupije počelo je u Parku hrvatskih redarstvenika. Povorka sudionika krenula je preko zadarskog mosta, Narodnog trga, Kalelargom do Foruma gdje su održani prigodni govori.

Kao glas liječnika koji su hrabri i ustrajni u obrani znanosti i medicinske struke te svoje znanje i ljubav stavljaju u službu oba pacijenta, majke i djeteta, prisutnima su na Forumu prigodne govore uputili dr. Marija Divić, specijalistica ginekologije i porodiljstva iz Splita i dr. Damir Biloglav, liječnik opće/obiteljske medicine iz Zadra.
„Tko se u startu, na početku života odlučuje za smrt, u nečemu je odmah odustao. A do ničega u životu nije se došlo kad se odustane odmah. Zaštitimo najugroženiju manjinu, a to su nerođena djeca! Svi mi koji smo završili medicinu i u taj studij uložili puno muke, znanja i truda, svi smo išli s idejom da pomažemo ljudima, bez obzira na bilo koje određenje, stanje i opredjeljenje čovjeka. Uvijek se treba voditi idejom za život. Ne možemo sve kvalitete života dotaknuti, ali možemo educirati“ poručila je dr. Marija Divić, upozorivši: „Da naša struka i politika žele poštovati život, oni bi davno donijeli nove, prilagođene zakonske odredbe. Ali, ne može netko tko ima privatne poliklinike, tko ima priziv savjesti u javnom zdravstvu, a privatno ne, neki stručnjaci i ministri koji kasne sa zakonskim odlukama, oni ne mogu djelovati, jer previše su podložni novcu i farmaceutskim lobijima. Mnogi su voditelji nekog svog privatnog posla, nositelji nekih studija, puno su povezani s farmaceutikom“ upozorila je dr. Divić.
Podsjetila je da svi liječnici na promocijama na kraju svoga studija izriču Hipokratovu zakletvu. „Hipokrat cijeni život od začetka do smrti. I sad neki kvazi-elitisti govore da nismo na to prisegnuli. Mi smo na to prisegnuli i toga se trebamo držati. Uložili smo previše u naš studij da bi nam neke udruge, civilna društva ili netko tko je dobio sredstva iz tko zna kojih izvora, govorili da i oni to mogu raditi. I da mogu po nalogu naređivati da mi odrađujemo ubojstva za njih. Hipokrat govori o poštovanju života pacijenta od začetka do smrti“ poručila je dr. Divić, istaknuvši potrebu da se donese „osvježeni zakon za 21. st. Jer jadno je zaključiti da mladost misli kako je pobačaj, kiretaža i ubijanje prevencija i kontracepcija. Ima puno mogućnosti edukacije mladih, a medicinskom indikacijom najvažnije je štititi život žene, ali i djeteta“.

Sadašnjim Zakonom omogućava se silovanim ženama i ženama koje imaju dijete u utrobi nespojivo sa svojim životom, za zdravlje žene, siguran prijevremeni porod ili možda i pobačaj, ako je prije 22. tjedna. „Ali tada stručni eksperti na vrijeme donose odluke i uz multidisciplinarno savjetovanje sa ženom. Mora djelovati tim za savjetovanje, psiholozi, pedijatri, ginekolozi, neonatolozi. Meni je žao iskorištene žene Mirele koja je patila i trpjela sve ovo vrijeme, dok su se aktivisti igrali njenim životom. Poslije društvo žene koje su to proživjele zaboravi. Naša država po zakonu radi nezakonito. HZZO nije smio platiti feticid u Sloveniji. On je morao dovršiti trudnoću po medicinskim indikacijama“ poručila je dr. Divić.
Dr. Divić ima upisano više od 6000 pacijentica, čijim poštovanjem života skrbi o cijeloj njihovoj obitelji.
„To sam izabrala kao poziv i profesiju, ne samo kao radnu obvezu i plaću. Mislim da su svi ginekolozi koji su to specijalizirali, cijenili život. U trudnoći pratite cijeli život od početka začeća, razvoj fetusa, ploda, kasnije djeteta, do majke i njenih problema. Mi ginekolozi radimo posao održavanja života, prevencije i sprječavanje lošega. Danas je tehnologija i medicina došla do te razine da se može i intrauterino, dakle, u trudnoći, operirati neke stvari na fetusu. Znanost i medicina toliko su napredovali da je šteta raspravljati u duhu 19. st., kad je neka baka s iglom odrađivala poslove koje sad neki forsiraju. Postoji puno intrauterinih operacija koje se mogu učiniti. Cijenimo život“ poručila je dr. Divić.

Dr. Damir Biloglav je rekao: „Kad mi liječnici stupamo u naš poziv, dajemo svečanu prisegu, polažemo Hipokratovu zakletvu koja je izjava, naše svečano obećanje, na koji način ćemo koristiti znanje i vještine koje smo stekli u svom obrazovanju. Odnosno, što nećemo raditi kao liječnici. To je i naša deklaracija. Na taj način, mi i javnosti upućujemo poruku da postoje stvari koje u svom poslu i karijeri nikad nećemo raditi. Prizivanje na savjest je ustvari pozivanje na tu našu izjavu. Bez instituta priziva savjesti ne može se normalno obavljati liječničko zanimanje. Mi ćemo i dalje obavljati posao kako nam nalaže naša savjest i u najboljem interesu naših pacijenata. Učinit ćemo sve da sačuvamo živote onih koji su najmanji, najranjiviji, to su nerođeni. Ustrajno ćemo se boriti za život svih čiji je život na bilo koji način ugrožen“ poručio je dr. Biloglav, rekavši da medicina i liječnički poziv bez instituta priziva savjesti ne mogu funkcionirati.
„Tijekom obrazovanja stječemo različite vještine i znanja. Cilj toga je da pomažemo ljudima kad im je najteže, da čuvamo njihovo zdravlje, da otkrivamo i liječimo njihove bolesti, da ih nakon liječenja rehabilitiramo i vraćamo u radnu i životnu sredinu. Bez priziva savjesti, nemoguće je zamisliti naš poziv. Priziv savjesti znači da se odričemo svih mogućnosti i situacija u kojima je moguće zloupotrijebiti ta naša znanja i vještine“ upozorio je dr. Biloglav.

„Život je zakon nije prazna parola. Život je otajstvo. Čudo koje mi ljudi ne možemo dokučiti. Znanost je sada vrlo moćna i danas postižemo nevjerojatne stvari, zahvaljujući najboljim umovima među nama. U trenutku začeća postoje jedna jajna stanica i nekoliko desetaka milijuna spermija. Svaki od njih je kandidat za oploditi stanicu i samo jedan od njih uspije. I taj jedan smo na kraju mi. Kad tako razmišljate, ispada da je dobio glavni zgoditak na lutriji života. To govori koliko je život misterij, koji je dar, koliko smo nagrađeni i koliko bismo trebali cijeniti svaki dan života i boriti se za puninu života, za vrijednosti koje čovjeka čine čovjekom“ rekao je dr. Biloglav. Istaknuvši da je život prije svega dar na kojemu trebamo biti zahvalni Onome od koga život dolazi, potaknuo je da svaki dan prihvaćamo taj dar sa zahvalnošću.

U programu na Forumu rečeno je i kako je „paradoks da priziv savjesti liječnicima osporavaju muškarci koji se pozivaju na priziv savijesti kod upisa u vojnu evidenciju, jer oni „poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u oružanim snagama“. Pravo na priziv savjesti je temeljno ljudsko pravo zajamčeno Poveljom o pravima čovjeka. Ono omogućuje liječnicima da ne vrše postupke ili ne primjenjuju lijekove koji mogu naškoditi njihovom pacijentu.
Oko 60 % ginekologa u Hrvatskoj poziva se na priziv savjesti. Ti liječnici ne rade pobačaje, jer poštuju stav znanosti da život počinje začećem. “Poštuju činjenicu da se radi o jedinstvenoj, neponovoljivoj i neprocijenjivoj osobi. Zahvaljujući tim ginekolozima koji su se držali znanosti, struke i etike, politički i medijski reket nije uspio postići da se u Hrvatskoj usmrti nerođeno dijete, dovoljno veliko da samostalno preživi izvan majčinog tijela” istaknuto je na Forumu.

Tvrtko Krpina, koordinator Organizacijskog tima Hoda za život u Zadru, zahvalio je svima koji su došli podržati proslavu života, Hod za obitelj i Hrvatsku.
„Potaknuti brigom prema nerođenom djetetu i njegovoj majci, okupljeni oko znanstvene istine da čovjekov život započinje začećem, okupljeni smo oko kulture života i zaštite života koju podržava većina ljudi u Hrvatskoj!
Pravo na život je temeljno ljudsko pravo, a znanost je dokazala da život svakog od nas započinje začećem. Znanstvene činjenice su da djetetu srce kuca od 18. dana od začeća, da su u 8. tjednu formirani svi organi, da s 9 tjedana nerođeno dijete ima otisak prsta, a da se s 12 tjedana smiješi. Tužna je činjenica da kod pobačaja dijete osjeća bol. Svako dijete, svaki čovjek u svim etapama ljudskog rasta i razvoja, tijekom cijelog života ima temeljno dostojanstvo te zaslužuje poštovanje i zaštitu” istaknuo je Krpina, poručivši: “Svaki ljudski život je neprocijenjivo vrijedan, bez obzira je li malen ili velik, zdrav ili bolestan. Bolesna djeca – nerođena i rođena, bolesni ljudi – mladi i stari, imaju pravo na još veću brigu i ljubav. Iskustvo i znanost potvđuju da je za brigu o nerođenom i rođenom djetetu ključna ljubav. Ljubav i briga o trudnici, djetetovoj majci i ljubav majke i oca prema nerođenom djetetu, potpora obitelji i lokalne, društvene zajednice”.

Istaknuvši važnost brige za oboje, majku i dijete, Krpina je rekao da smo kao građani u demokraciji suodgovorni da zakoni štite najranjivije i najslabije u društvu.
“Kad vidimo da u Hrvatskom saboru postoje zastupnici koji se zalažu za usmrćivanje nerođenog djeteta do poroda, jasno je da treba promijeniti zakon o pobačaju star 45 godina. Potrebno je postaviti novi zakonski okvir koji se temelji na znanosti, a ne na ideologiji i kulturi smrti. A znanost kaže da život počinje začećem! Želimo zakonski okvir koji će jasno štititi život bebe Grge i omogućiti mu da dostojanstveno proživi dio života pred sobom i istovremeno pružiti svu psihološku, emocionalnu i materijalnu pomoć njegovoj mami Mireli. Želimo zakonski okvir koji gradi kulturu života, koji jača i štiti ženu i osigurava dostupnost istinitih informacija o razvoju nerođenog djeteta i posljedicama pobačaja za dijete i za majku” poručio je Krpina.
Istaknuvši da pobačaj predstavlja prekid života konkretne osobe, poručio je da svako dijete ima pravo na život te da se “nijedna majka ne bi trebala naći u situaciji da prekine život svog djeteta. Sve nas ljude povezuje zajednička stvarnost da nam prvih 9 mjeseci života, još intenzivnije nego inače u životu, treba ljubav i zaštita naše majke, oca i cijelog društva. Ja sam dobio tu zaštitu. Vi ste dobili tu zaštitu! Želimo to omogućiti i drugima! Jer, svaki život je vrijedan življenja” poručio je Tvrtko Krpina.

Na Forumu je govorila i Teuta Nikpalj, članica Organizacijskog tima Hoda za život, majka šestero djece. “Među volonterima i sudionicima Hoda za život ima žena i muškaraca, majki i očeva koji su imali tragično iskustvo pobačaja. Upravo su oni najmotiviraniji pomoći drugima da ne ponove njihovo strašno iskustvo prekida života svog sina ili kćeri. Istina o ljudskosti nerođenog djeteta ne vrijeđa osjećaje žena koje su imale iskustvo pobačaja. Upravo suprotno – liječi rane! Često nam se javljaju žene koje su imale pobačaj i koje nam kažu:”Da sam ja znala onda ono što danas vidim na fotografiji i ultrazvuku, ne bih pobacila. Ili, “Da me barem netko podržao, da mi je barem netko rekao, ‘Nemoj pobaciti’, ja to ne bih učinila’. Jako su nam na srcu upravo te žene. Čekamo ih raširenih ruku” poručila je Nikpalj.
Izrazila je razumijevanje za majke koje se boje roditi dijete u današnjem društvu za koje su osobe s invaliditetom i teškim dijagnozama nepoželjne.

“Poznajem majke koje su rodile djecu s teškoćama i jako teškim dijagnozama, ali gdje su ta djeca donijela toliko sreće i blagoslova u obitelj. Sreće za kojom pati jako puno ljudi danas koji, na prvu, imaju sve, zdravi su, imaju dovoljno novaca, obitelj, posao, prijatelje, a opet su nesretni. Tko od nas ima pravo odrediti je li jedan život vrijedan življenja ili ne? Zar ja mogu odlučiti tko smije živjeti, a tko ne” upitala je Nikpalj.
Podržava pravo na izbor želi li se žena u životu ostvariti kao majka, kroz karijeru ili oboje. “Društvo se treba boriti protv nasilja nad ženama svake vrste. Žena treba imati pravo činiti sa svojim tijelom što želi, ali dok to pravo ne ugrožava pravo drugog ljudskog bića. Pravo na usmrćivanje djeteta u utrobi ne možemo nazvati pravom žene da čini što god želi sa svojim tijelom. Većina ljudi u Hrvatskoj jasno i glasno poručuje da su za zaštitu čovjekovog života” poručila je Nikpalj, istaknuvši da sudjelovanje mnogih u Hodu za život “pomiče Hrvatsku prema boljoj i većoj zaštiti prava na život od začeća do prirodne smrti. Kao društvo trebamo dati svim ljudima podršku i nadu: starijima, mladima, djeci, bolesnima, a na poseban način nerođenoj djeci, jer život svake osobe od trenutka začeća do prirodne smrti je važan. Jer život je zakon” poručila je Teuta Nikpalj.

U glazbenom dijelu programa na Forumu pjevali su Rokatanski bend i Ivica Sikirić Ićo.
Ines Grbić
















































































































ZADAR / ŽUPANIJA
UZ BLAGDAN SV. ZOILA / Nadbiskupa Zgrablića: “Neka nas zagovor sv. Stošije učvrsti u vjeri, sv. Krševana osnaži u hrabrosti, sv. Šimuna u poslušnosti Duhu Svetom, a milosrđe sv. Zoila nadahne na djelotvornu ljubav”
Povodom Dana Caritasa Zadarske nadbiskupije koji se obilježava na blagdan sv. Zoila, zaštitnika zadarskog Caritasa, 16. prosinca, zadarski nadbiskup Milan Zgrablić uputio je poruku vjernicima mjesne Crkve te na osobiti način članovima župnih caritasa u Zadarskoj nadbiskupiji i korisnicima caritasovih usluga:

Sv. Zoilo, sv. Stošija i sv. Krševan – vjera koja se pamti, ljubav koja se živi
Draga braćo i sestre!
Dragi članovi župnog Caritasa!
1. U ozračju blagdana sv. Zoila i zaštitnika Caritasa Zadarske nadbiskupije, koji obilježavamo 16. prosinca, mjesna Crkva mislima, molitvom i djelima ljubavi ponovno se vraća svojim dubokim kršćanskim korijenima. Dan Caritasa i slavlje blagdana sv. Zoila je spomen na sveca iz davnine, ali i trajni poziv da obnovimo ono što je Crkvu kroz stoljeća činilo prepoznatljivim: vjeru koja ne ostaje zatvorena u crkvenim zidovima, nego se prelijeva u djelotvornu ljubav prema čovjeku. U tom svjetlu, likovi naših zaštitnika – sv. Stošije, sv. Krševana i sv. Zoila – tvore nerazdvojno trojstvo svjedočanstva, vjere u Krista i ljubavi prema Bogu i bližnjemu, a njihova se poruka na osobiti način povezuje sa sv. Šimunom, pravednikom iz Jeruzalema koji je, vođen Duhom Svetim – Duhom Ljubavi, u malenom Djetetu Isusu prepoznao „Svjetlost na prosvjetljenje naroda“. Kao što je sv. Šimun u jeruzalemskom hramu prepoznao ispunjenje Božjeg obećanja, tako su i naši zadarski sveci u konkretnim okolnostima života prepoznali Krista u bližnjima i posvjedočili ga svatko na svoj način.
2. Život suzaštitnika Zadra i zaštitnika Caritasa Zadarske nadbiskupije – sv. Zoila, svećenika i pokornika iz 3. stoljeća, otkriva nam snažnu dimenziju svetosti. Sv. Zoilo je živio na području Akvileje, u skromnoj kolibi, u močvarnom kraju, povučeno i pokornički. Njegov život obilježen je molitvom, postom i sabranošću, ali i dubokom osjetljivošću za patnju drugih. U doba Dioklecijanovih progona, kada je strah paralizirao mnoge i kad su mnogi mučenički posvjedočili svoju vjeru, sv. Zoilo usudio se učiniti ono što je evanđelje tražilo: pokopati tijela pokojnika, među njima i mučenika sv. Krševana te tako izvršiti jedno od temeljnih djela milosrđa – mrtve pokopati.
Vjernici Zadra prihvatili su sv. Zoila kao svoga zaštitnika već u srednjem vijeku. Od 11. stoljeća njegov je kult čvrsto ukorijenjen u gradu Zadru, a od 1307. do početka 18. stoljeća gotovo da nije bilo crkve bez njegova lika. Bio je zaštitnik siromašnog puka – varošana, osobito u vremenima epidemija, gladi i društvenih nepravdi. Godine 1622. njegove su relikvije svečano prenesene u katedralu sv. Stošije, gdje je njegovo štovanje popraćeno zvonjavom, procesijama i otvaranjem relikvijara, što svjedoči koliko je bio omiljen među Zadranima.
U toj povijesnoj i duhovnoj pozadini, razumijemo zašto je sv. Zoilo danas zaštitnik Caritasa Zadarske nadbiskupije. Njegov život pokazuje da je svetost bez kompromisa i konkretna. Sv. Zoilo je most između mučeničke vjere sv. Stošije i sv. Krševana i svakodnevne ljubavi prema čovjeku, kao i prema sv. Šimunu koji je u malenom Djetetu prepoznao Spasitelja.
3. Caritas je srce i ruke Crkve – mjesto gdje vjera postaje dodir, pogled, riječ utjehe i konkretno djelo ljubavi. Caritas nije samo ustanova, nego način života Crkve. U Caritasu se nitko ne smije osjećati isključenim, ali nitko se ne smije osjećati ni oslobođenim od odgovornosti za bližnjega i ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Svatko, bez iznimke, pozvan je biti dio caritasa – lanca ljubavi koji, radi zajedničkog sudjelovanja u Božjoj ljubavi, povezuje davatelja i primatelja, Boga i čovjeka, u jedno zajedništvo života.

4. Dragi članovi župnih Caritasa,
vaše služenje u župnim zajednicama nastavlja sv. Zoilov put dosljedne i bezuvjetne ljubavi prema Bogu i čovjeku onako kako nas Krist uči i kako nam je pokazao primjer.
Na blagdan sv. Zoila, zaštitnika Caritasa Zadarske nadbiskupije, od srca čestitam svim članovima župnog Caritasa dan našeg nebeskog zaštitnika. Ovaj dan je prilika da s dubokom zahvalnošću Bogu prepoznamo i vrednujemo sve ono što činite – često tiho, nenametljivo i bez očekivanja zahvalnosti i priznanja – a što pred Bogom ima neizmjernu vrijednost. Vaše inicijative, vaša zauzetost, vaša spremnost da darujete vrijeme, snagu i srce, svjedoče da je Caritas doista srce i ruke Crkve, vjera koja se ne zadržava samo na riječima, nego postaje konkretno djelo ljubavi.
Hvala vam što u duhu sv. Zoila znate prepoznati Krista u svakoj prilici djela milosrđa, što ne prolazite ravnodušno pored potrebe i patnje i što svojom blizinom, razumijevanjem i pomoći gradite Crkvu u kojoj se nitko ne osjeća zaboravljenim. Vaša služba obogaćuje ne samo one kojima pomažete, nego i cijelu župnu zajednicu, jer nas podsjeća na ono bitno – da smo pozvani jedni drugima biti dar.

Posebnu čestitku i riječ blizine upućujem svim korisnicima caritasovih usluga. Vaša prisutnost među nama dragocjena je i važna. Crkva vas ne promatra samo kao primatelje pomoći, nego kao braću i sestre s kojima dijelimo istu Božju i međusobnu ljubavi i isti životni put. Neka vam ovaj blagdan sv. Zoila i predstojeći božićni i novogodišnji dani donesu ohrabrenje, nadu i iskustvo da niste sami, da vas Crkva prihvaća i cijeni.
Svima vama, članovima župnih Caritasa i korisnicima njegovih usluga, od srca čestitam skorašnji Božić, blagdan Božje blizine i ljubavi koja se rađa u Djetetu Isusu. Neka rođenje Isusa Krista ispuni vaša srca mirom, toplinom i povjerenjem, a vaše domove radošću i nadom.
Ujedno vam želim i blagoslovljenu Novu godinu, ispunjenu zdravljem, snagom, međusobnim razumijevanjem i otvorenošću za dobro. Neka nas u novoj godini i dalje vodi vjera sv. Zoila – duh djelotvorne ljubavi u kojoj se nitko ne osjeća isključenim, a svi se osjećamo pozvanima ljubiti Boga i bližnjega. Neka nas zagovor sv. Stošije učvrsti u vjeri, sv. Krševana osnaži u hrabrosti, sv. Šimuna u poslušnosti Duhu Svetom, a milosrđe sv. Zoila nadahne na djelotvornu ljubav.
Na sve vas zazivam obilje Božjeg blagoslova.”
ZADAR / ŽUPANIJA
KOORA započela s radom: snažnija zaštita životinja u Zadarskoj županiji
Održana je prva sjednica Koordinacijske radne skupine za zaštitu životinja Zadarske županije, čime je službeno započeo rad novog županijskog tijela pod nazivom KOORA. Na sjednici je usvojen Poslovnik o radu, a članica radne skupine i voditeljica Radnog odbora Lana Kira Mišurac održala je prezentaciju „Pravni okvir, uloga i zadaća KOORE“. Sjednicom su predsjedali predsjednik Koordinacijske skupine, zamjenik župana Robertino Dujela, te njegov zamjenik, resorni pročelnik Daniel Segarić. Posebno je istaknuto kako su naziv i logo KOORE osmislili učenici Prirodoslovno-grafičke škole, čime je u rad tijela uključen i obrazovni sektor. U nastavku sjednice Luka Oman iz udruge „Prijatelji životinja“ održao je predavanje o zakonskim obvezama lokalnih zajednica u području zaštite životinja, a donesena je i odluka o imenovanju članova Radnog odbora.
KOORA predstavlja županijsko radno tijelo osnovano s ciljem unapređenja sustava zaštite životinja te bolje koordinacije svih relevantnih dionika. Okuplja stručne predstavnike jedinica lokalne i regionalne samouprave, komunalnih redara, policije, inspektorata, veterinara i udruga, omogućujući izravnu komunikaciju, učinkovitiju suradnju i brže rješavanje problema iz područja dobrobiti životinja. Djelujući kao poveznica između nadležnih službi i sektora, KOORA doprinosi usklađenoj provedbi zakonskih propisa i razvoju kvalitetnih, održivih rješenja.
U okviru svojih zadaća, KOORA će izrađivati i predlagati strateške i operativne dokumente, uključujući Program kontrole populacije pasa, nacrte odluka o držanju kućnih ljubimaca i postupanju sa životinjama te druge akte važne za unapređenje lokalnih politika i prakse. Poseban naglasak stavlja se na edukativne aktivnosti i informativne kampanje usmjerene prema građanima, školama i ostalim interesnim skupinama, kao i na pružanje stručne podrške komunalnim redarima. Kroz svoje djelovanje KOORA će promicati odgovorno, savjesno i empatično ponašanje prema životinjama, te izrađivati i distribuirati različite edukativne i informativne materijale – od slikovnica i priručnika do brošura i vodiča – s ciljem podizanja svijesti i jačanja kulture zaštite životinja u Zadarskoj županiji.
ZADAR / ŽUPANIJA
Novi turistički sadržaj na Pagu: Planira se zip line kod Dinjiške
Autentični prirodni ambijent otoka Paga uskoro bi mogao postati kulisa za novu adrenalinsku atrakciju koja će dodatno obogatiti turističku ponudu Zadarske županije. Naime, Županijska skupština odobrila je postupak davanja koncesije za izgradnju i korištenje zip line sustava na pomorskom dobru kod Dinjiške, u neposrednoj blizini Paškog mosta.
Odlukom skupštine otvoren je put za realizaciju projekta koji obuhvaća morsku površinu od 7.029 četvornih metara. Za zahvat je već ishodovana lokacijska dozvola, a ispunjeni su i svi zakonski uvjeti za raspisivanje javnog natječaja. Buduća koncesija dodjeljivat će se na rok do 20 godina, a od investitora se očekuje izgradnja sustava te organizirano vođenje posjetitelja, čime se Pag dodatno pozicionira na karti aktivnog i pustolovnog turizma.
Osim turističkih tema, dnevnim redom sjednice dominirala su i pitanja sigurnosti. Vijećnici su usvojili godišnju analizu stanja sustava civilne zaštite, kao i trogodišnji plan razvoja za razdoblje od 2026. do 2028. godine.
Novi dokumenti temelj su za daljnja ulaganja u prevenciju te opremanje i osposobljavanje operativnih snaga. S obzirom na sve učestalije prirodne nepogode, cilj Zadarske županije je osigurati visoku razinu spremnosti službi na velike nesreće i katastrofe, nastavljajući se na smjernice usvojene početkom ove godine.
Kao odgovor na klimatske promjene i sve sušnija ljeta, Skupština je usvojila i Program gradnje sustava javnog navodnjavanja. Riječ je o ključnom dokumentu za razvoj poljoprivrede koji definira dinamiku projektiranja i izgradnje županijskih sustava navodnjavanja u nadolazećim godinama.
Program, izrađen u skladu sa Zakonom o vodama, obuhvaća procjenu interesa poljoprivrednika, modele financiranja te potrebne dozvole. Njegovom provedbom stvaraju se preduvjeti za racionalno upravljanje vodnim resursima i dugoročnu održivost lokalne poljoprivredne proizvodnje.
-
magazin2 dana prijeŠPICA!
-
magazin4 dana prijeSTIŽE THOMPSON / Važna obavijest vlasnicima vozila na Višnjiku
-
Svijet4 dana prijeALARMANTNO STANJE / Stručnjaci upozoravaju na najgori mogući scenarij dok se u europskoj zemlji širi “super gripa”
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prijePLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…







