Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

PRIPREMA ZA ZGRABLIĆEVO BISKUPSKO REĐENJE U nedjelju Dan molitve za Zadarsku nadbiskupiju, za njene nadbiskupe i svećenike

Objavljeno

-

Zadarski nadbiskup Želimir Puljić odredio je da Dan molitve za Zadarsku nadbiskupiju, za njene nadbiskupe i svećenike bude na 7. vazmenu nedjelju, 29. svibnja, kao dio duhovne priprave za biskupsko ređenje mons. Milana Zgrablića.

Nadbiskup Puljić uputio je poziv svim svećenicima i redovničkim zajednicama Zadarske nadbiskupije, u sklopu kojega je priložio i svoje prigodno razmatranje o ulozi biskupa u mjesnoj Crkvi. Potaknuo je župnike da na misama 29. svibnja vjernike upoznaju sa sadržajem homilije nadbiskupa Puljića koju je tematski naslovio „Biskup – učitelj vjere i tumač Božjega plana s ljudima”.

„Biskupsko ređenje u Zadru zadnji put bilo je prije 32 godine, kad je 9. lipnja 1990. zaređen mons. Ivan Prenđa (1939.-2010.) kao zadarski nadbiskup koadjutor. Svako ređenje, đakonsko, svećeničko ili biskupsko, važan je događaj za Nadbiskupiju. Za taj sveti čin mjesna Crkva pripravlja se na razne načine, posebice molitvom i drugim duhovnim sadržajem“ poručuje nadbiskup Puljić u Okružnici o pripravi za biskupsko ređenje mons. Zgrablića koje će biti u subotu, 25. lipnja u zadarskoj katedrali sv. Stošije.

„Neka zadnja nedjelja u svibnju, 29. svibnja 2022., bude Dan molitve za Zadarsku nadbiskupiju, za njezine pastire nadbiskupe i svećenike, koji su ređenjem i poslanjem postali navjestitelji Radosne vijesti, djelitelji Svetih tajna i odgojitelji naroda Božjega. Zahvalni smo Božjoj Providnosti za dar Crkve, svetih sakramenata i duhovnih zvanja. U vidu priprave za biskupsko ređenje, molit ćemo Velikog Svećenika, Isusa Krista, da svi oni koje je po svojoj dobroti uzvisio na službu nebeskih tajna, budu dostojni službe koju im je Gospodin povjerio. Molit ćemo za svetu Crkvu Božju i za papu Franju, da uspješno vlada pukom svetim Božjim, koji neka urešen kršćanskim krepostima napreduje ovdje na zemlji dok ne prispije u vječno spasenje“ piše nadbiskup Puljić u Okružnici.

U prigodnom razmatranju uz Dan molitve za Zadarsku nadbiskupiju, za njene nadbiskupe i svećenike, a tragom ulomka iz Matejevog evanđelja (Mt 10, 5-10), nadbiskup Puljić podsjeća kako je Isus, nakon što se pomolio Ocu, odabrao dvanaestoricu i poslao ih neka „propovijedaju da se približilo kraljevstvo nebesko“.

“To je božanska misija i poslanje koja će trajati do svršetka svijeta. Dokument Drugog Vatikanskog sabora o Crkvi, „Svjetlo naroda“, govori da su „biskupi po božanskoj odredbi nasljednici apostola“ (LG 20) te da „polaganjem ruku i riječima posvećenja dobivaju puninu sakramenta“ i po tome stječu ulogu učitelja, pastira i svećenika“ (LG 21). Među poglavitim dužnostima biskupa ističe se upravo navještaj evanđelja i slavlje sakramenata (LG 25), posebice euharistije, kao i upravljanje zajednicom po uzoru Dobroga pastira koji „nije došao da bude služen, već da služi“ (Mk 10, 45)” ističe nadbiskup Puljić.

Prema brojnim slikama i usporedbama iz Biblije i Tradicije kojima se opisuje biskupska služba, biskup je „pastir, ribar, čuvar, stražar i učitelj“.

„Ti nazivi pokazuju da „ući u apostolsko nasljedstvo“ znači ući „u borbu za Isusovo evanđelje“, a zajednički smisao je biti „u službi dobra drugoga“. To je na slikovit način opisao Luka na susretu u Miletu gdje se Pavao zaustavio i okupio na oproštaj svećenike i biskupe koje je zaredio. Luka bilježi kako je na tom susretu Pavao rekao: „Vi znate da sam sve vrijeme služio Gospodinu u suzama i kušnjama koje me zadesiše zbog zasjeda židovskih“ (Dj 20,18- 19). Pavao ih upozorava da će „nakon njegovog odlaska među njih ući vuci okrutni koji ne štede stada. Zato ih poziva „neka bdiju imajući na pameti da je pune tri godine noću i danju suze lijevao i urazumljivao svakoga od njih“ (Dj 20,29-31)“ podsjeća nadbiskup Puljić.

Biskup je pozvan, kao što je to činio apostol Pavao, „kao revni pastir upozoravati svoje učenike na brojne rafinirane i nepredvidive zasjede s kojima će susresti. Potiče ih neka budu oprezni „čuvari i stražari“ koji „bdiju i predviđaju“. Onaj tko „ima budno oko“, kadar je poput stražara osjetiti i zaključiti što bi se eventualno moglo dogoditi. Stoga se i kaže kako „budni stražar“ ima srce i dušu mame koja „bdije, gleda i djeluje“ – poput Marije u Kani Galilejskoj koja srcem majke i dobre domaćice vidi i putem intuicije shvaća potrebu mladoženje pa veli: Sine, vina nemaju (Iv 2, 3). Budni stražar, dakle, prepoznaje stanje i čita „znakove vremena“. Zato se u crkvenim dokumentima kaže da su biskupi „pastiri, čuvari i stražari““ poručuje nadbiskup Puljić.

Biskup je i učitelj vjere, navjestitelj Božje Riječi i tumač Božjega plana s ljudima, a “u tom poslu, poslanju i zadatku, biskup nikada nije sam. Tu su svećenici, kao prvi i neposredni suradnici na njivi Gospodnjoj. Oni s pravom očekuju da ih biskup razumije, prihvaća i voli; kao otac i brat koji ih trajno potiče i hrabri, opominje i brani. Uz svećenike, biskup može računati i na kršćanske roditelje kao važne suradnike u evangelizaciji i odgoju u vjeri. Oni su prvi vjeroučitelji svojoj djeci” poručuje nadbiskup Puljić, potičući roditelje da sudjeluju u tom svetom i nezamjenjivom odgojnom zadatku svoje djece.

“Biskup nije privatni vjernik, već javni svjedok vjere. On je dužan, ne samo svjedočiti i njegovati ono što se vjeruje, već prosuđivati i na primjeren način nalagati što se ima vjerovati. Pri tome ne smije imati straha i bojati se kritike. Pred otpadima i širenjem krivovjerja u sekulariziranom svijetu, biskup mora preuzeti ulogu proroka. Dok srcem dobroga pastira „ide tražiti ono što je izgubljeno“, on se neće bojati „razobličavati iskrivljenu sliku o čovjeku“ i otkrivati „zavodljive ideologije koje šire poluistine o njemu“.

Istim stavom jasnoće i odvažnosti, biskup mora upozoravati i na procese „štetnog sekularizma“ koji se širi i u redovima Crkve. Zato se očekuje da biskup bude „jasan smjerokaz i dobar razlučitelj“ između istine i laži. Njemu je, kao i alkaru, potrebno „oštro oko i sigurna ruka“. Jer, kao nasljednik apostolâ, biskup je snagom Svetoga Reda postao „vidljivim garantom jedinstva partikularne Crkve“” ističe mons. Puljić.

Zadarski nadbiskup podsjeća kako je papa Franjo u propovijedi jutarnje mise 22. siječnja 2022. rekao da su „biskupi stupovi Crkve za koje vjernici moraju moliti” kako bi bili „ponizni sluge koji s ljubavlju grle ožalošćene i siromašne“ te u svima koji trpe, mogli „prepoznati lice Krista patnika“ (LG). Osobito se pamte Papini slikoviti opisi biskupa kao „pastira s mirisom ovaca“ i „s osmijehom oca koji stvara ozračje opuštenosti i sigurnosti“.

“Dok se duhovno pripremamo za biskupsko ređenje, molimo neka Otac nebeski blagoslovi našu Zadarsku nadbiskupiju i obilno obdari svojom milošću naše svećenike, Bogu posvećene osobe i nadbiskupe, kako bi odano, ponizno i postojano služili Bogu, Crkvi i narodu. Neka ponavljaju poput Marije „evo službenika Kristova“ te poput Petra ponizno ispovijedaju da „nisu dostojni, ali, na njegovu riječ bacat će mreže” (Lk 5, 5). Marijo, majko svećenika, usliši nas! Ivane Marija Vianeyu – uzore svećenika, moli za nas” zaključuje nadbiskup Puljić u svom prigodnom razmatranju o ulozi biskupa.

Mons. Puljić potiče da se na kraju svake mise 29. svibnja u Zadarskoj nadbiskupiji izmoli „Molitva za svećenike i biskupe“ koja je svećenicima također upućena kao sastavni dio Okružnice.

Obrazac molitve za svećenike glasi: „Svemogući, milostivi Bože, usliši dobrostivo naše ponizne molbe i daj da oni, koje si po neizmjernoj dobroti svoje blagosti uzvisio na službu nebeskih tajna, budu dostojni sluge tvojih oltara. Neka sve što njihov glas iznese, tvojom posvetom bude i potvrđeno. Potiči roditelje da odgajaju svoju djecu najsvetijom brigom.

Posebice molimo neka naša sjemeništa i bogoslovije prožima duh Posljednje večere. A Kraljica apostola i spasenje kršćana neka prenese naše ponizne molitve pred Srce svoga Božanskog Sina. Amen“.

Molitva za nadbiskupe glasi: „Gospodine Isuse Kriste, pastiru Crkve i svoga naroda, blagoslovi naše nadbiskupe Želimira i Milana. Uzdrži ih i jačaj svojom milošću da nas vode apostolskom revnošću. Neka nas blagoslivljaju svojim molitvama i poučavaju u tvom svetom nauku. Neka s pažnjom pristupaju mladima, a strpljivo bolesnima i starima. Obdari ih skrušenošću pred siromasima i hrabrošću pred onima koji Crkvu ne vole. Neka se trude da pojedinci vjeruju bolje te budu glasnici mira ljudima dobre volje. Blagoslovi njihov rad plodovima milosti. I daruj im jednoć krunu života u vječnosti. Amen“.

Budući da je 24. lipnja blagdan Srca Isusova, kad se slavi Svjetski dan molitve za posvećenje svećenika, neka se te dvije molitve, za svećenike i biskupe, izmole na kraju svake nedjeljne mise u Zadarskoj nadbiskupiji tijekom mjeseca lipnja, potiče nadbiskup Želimir Puljić.

Ines Grbić

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu