Ovogodišnji Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježava se danas pod sloganom „Gradimo zajedničku budućnost za sve što živi”. S obzirom na zabrinjavajuće podatke koji ukazuju da bioraznolikost gubimo alarmantnom brzinom, njezino očuvanje mora postati prioritet svakog pojedinca.  

Bioraznolikost podrazumijeva sav život na Zemlji, uključujući životinje, biljke, gljive, mikroorganizme, a i nas, ljude. Svaka vrsta važna je nit u mreži koja održava prirodnu ravnotežu i pruža nam resurse neophodne za život – hranu, pitku vodu, čist zrak i mjesto za stanovanje. Posljednji Izvještaj o stanju planeta svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF pokazuje da smo od 1970. godine izgubili 68% populacija sisavaca, ptica, gmazova, vodozemaca i riba.

Neodrživim praksama dovodimo naš planet, a samim time i sebe, u opasnost. Zagađivanjem okoliša uništavamo prostor za život sebi i drugim živim bićima, krčenjem šuma direktno utječemo na smanjenje bioraznolikosti i narušavamo sklad između ljudi i životinja, pretjeranim izlovljavanjem pustošimo oceane, a regulacijom rijeka dovodimo brojne vrste do ruba izumiranja.

Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije, poručuje:

„Ljudski pritisak na planet i njegove resurse raste. Danas gotovo svakih sat vremena izgubimo jednu vrstu. Iako to zvuči zastrašujuće, pozitivno je da smo sad svjesni svog utjecaja na planet i znamo da ga možemo promijeniti. Znamo da bez prirode ne možemo, no pitanje je što ćemo poduzeti da je očuvamo.”

Naša regija bogata je bioraznolikošću, o čemu puno govori i podatak da od čak 20.000 vrsta pčela u svijetu, kod nas ih je čak 1000. Zanimljivo je da samo sedam od njih pripada medonosnim pčelama, dok su sve ostale solitarne pčele. Iako se vjeruje da je njihova najvažnija ekonomska vrijednost stvaranje meda, to je zapravo – oprašivanje. Jedna solitarna pčela za svog života opraši onoliko biljaka koliko čak 120 medonosnih pčela. Pčele su odgovorne za naš svaki treći zalogaj, zbog čega o njima ovisi i sigurnost hrane, a time i naša budućnost. 

„Svatko od nas ima važnu ulogu u očuvanju bioraznolikosti. Pčelama možemo pomoći vrlo lako – sadnjom medonosnog i začinskog bilja u svojim vrtovima i na balkonima, ili izgradnjom nastambi od bambusa ili trstike za solitarne pčele. I ostalim vrstama na planetu možemo pomoći održivijim korištenjem resursa koje nam priroda svakodnevno pruža. Ako uzmemo samo ono što nam treba, dajemo prirodi vremena da se obnovi. Iskoristimo današnji Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj kao početak naše održivije budućnosti”, zaključuje Kalauz.